REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 47 Pž-2562/2022-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Kristina Saganić, u pravnoj
stvari tužitelja DOM BROD j.d.o.o. za građenje i usluge, Slavonski Brod, J. Bašića
61, OIB 96432167460, kojeg zastupa punomoćnik Petar Krnić, odvjetnik u
Slavonskom Brodu, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava
Jagića 33, OIB 26187994862, radi isplate iznosa od 1.327,23 EUR / 10.001,00 kn,
odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne
službe u Slavonskom Brodu poslovni broj P-138/2021-13 od 11. ožujka 2022., 17.
ožujka 2023.

p r e s u d i o j e

Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog
suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj P-138/2021-13 od

11. ožujka 2022., u točki I. izreke.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u
Slavonskom Brodu, odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 10.001,00 kn sa
zakonskim zateznim kamatama (točka I.). O zahtjevu tuženika za naknadu parničnog
troška pristojbe za odgovor na tužbu odlučit će se po pravomoćnom završetku ovog
postupka.

2. Prvostupanjski sud je odlučio o neosnovanosti tužbenog zahtjeva za isplatu
osigurnine iz ugovora o osiguranju od odgovornosti tuženikovog osiguranika Delta
color d.o.o. (čl. 964. i 965. Zakona o obveznim odnosima, „Narodne novine“ broj:
35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO), jer je zaključio da tužitelj nije
dokazao nastup osiguranog slučaja. Zaključak je prvostupanjskog suda da niti jedan
dokaz ne upućuje na to da je štetni događaj (istjecanje pur pjene iz boce u tužiteljevo
vozilo) nastupio kao posljedica radnje djelatnika tuženikovog osiguranika Damira
Rosandića, koju je obavljao u okviru registrirane djelatnosti tuženikovog osiguranika.

3. Protiv navedene presude žalbu je izjavio tužitelj isticanjem svih žalbenih razloga, s prijedlogom da ju ovaj sud ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ______________________________

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Poslovni broj: 47 Pž-2562/2022-2 2

ponovno suđenje. Tužitelj u bitnome smatra netočnim zaključak prvostupanjskog
suda da štetni događaj nije posljedica radnje djelatnika tuženikovog osiguranika. U
odštetnom je zahtjevu direktor tuženikovog osiguranika potvrdio da je pri manipulaciji
robom došlo do eksplodiranja pjene, a svjedok je potvrdio da tužiteljev direktor nije
bio u kontaktu s bocom i da je ona nekontrolirano ispustila pjenu koja je oštetila
tužiteljev automobil. Zato tužitelj tvrdi da je radnik tuženikovog osiguranika robu iznio
iz trgovine i odložio je u tužiteljevo vozilo, te da je do istjecanja pjene iz boce došlo
bez kontakta tužiteljevog zaposlenika. Navodne dvojbe o razlogu istjecanja pjene
otklonjene su iskazom svjedoka Josipa Matičevića koji je izjavio da na boci nije bilo
mehaničkih oštećenja. Tužitelj smatra da nije bilo potrebe saslušati Damira
Rosandića, jer je Ivan Pekez (direktor tuženikovog osiguranika) izdao ispravu kojom
je potvrdio točnost navoda iz tužbe da je manipulaciju bocom vršio njegov djelatnik
Damir Rosandić i da je posljedica te manipulacije bila isticanje pjene u unutrašnjost
tužiteljevog automobila.

4. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

5. Tužiteljeva žalba nije osnovana.

6. Ispitavši pobijanu presudu na temelju odredaba čl. 365. st. 2. i čl. 467. st. 1.
Zakona o parničnom postupku u granicama dopuštenih žalbenih razloga, pazeći
pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz
odredbe čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku
(„Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP), kao i na
pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je ona pravilna i zakonita.

6.1. Postavljajući okvire ispitivanja prvostupanjske presude, valja naglasiti da
je u predmetnom slučaju riječ o sporu male vrijednosti (čl. 502. st. 1. ZPP-a).
Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti
može se pobijati samo zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka
iz odredbe čl. 354. st. 2. (osim t. 3.) ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog
prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a). Predmetnu presudu nije moguće pobijati zbog pogrešno
i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se nedopušteni žalbeni razlog
tužitelj u žalbi neosnovano posebno i poziva niti može biti predmetom ispitivanja u
postupku pred drugostupanjskim sudom.

7. Tužbeni zahtjev odnosi se na isplatu osigurnine s osnove ugovora o
osiguranju. Tužitelj tvrdi da je stekao pravo na osigurninu, jer je nastupio osigurani
slučaj na način da je prilikom utovara robe (boce s pur pjenom) od strane Damira
Rosandića, radnika tuženikovog osiguranika (društvo Delta Color d.o.o.) došlo do
aktiviranja pur pjene i izlijevanja pjene u kabinu tužiteljevog vozila. Tuženik je tužitelju
osporavao pravo na naplatu osigurnine, smatrajući da do štetnog događaja nije došlo
na način kako to tvrdi tužitelj.

8. Tužitelj je nesporno u poslovnom krugu ispred trgovine Delta Color d.o.o. u
Slavonskom Brodu 26. siječnja 2021. pretrpio štetu na vozilu, onečišćenjem uslijed
aktiviranja boce pur-pen pjene koju je kupio u toj trgovini. Tuženik i Delta color d.o.o.

Poslovni broj: 47 Pž-2562/2022-2 3

zaključili su Ugovor o osiguranju od izvanugovorne (javne) odgovornosti koji je bio na
snazi u vrijeme štetnog događaja. Predmet osiguranja je građansko-pravna
izvanugovorna odgovornost osiguranika za štetu koja bi nastala iz osiguranikove
registrirane djelatnosti, vlasništva, posjedovanja neke stvari te pravnog odnosa (čl.
Uvjeta za osiguranje). Odredbama iz čl. 964. i 965. ZOO-a postavljena su osnovna
pravila o odgovornosti osiguratelja u slučaju osiguranja od odgovornosti; osiguratelj
odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem samo ako treća oštećena osoba
zahtijeva njezinu naknadu (čl. 964. st. 1 ZOO-a), a oštećena osoba može zahtijevati
neposredno od osiguratelja naknadu štete koju je pretrpjela događajem za koji
odgovara osiguranik, najviše do iznosa osiguravateljeve obveze (čl. 965. ZOO-a).

9. Cijeneći međusobno suprotstavljene tvrdnje stranaka, prvostupanjski je sud
trebao ispitati na koji je način nastupio štetni događaj, odnosno uslijed čega je i kada
došlo do aktiviranja boce s pur pjenom. Suprotno tužiteljevim žalbenim navodima,
ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud o tužbenom zahtjevu donio pravilnu i
zakonitu odluku, utemeljenu na valjanoj ocjeni izvedenih dokaza. Obrazloženje
pobijane presude je jasno i potkrijepljeno sadržajem izvedenih dokaza. Tužitelj u
žalbi iznosi svoje viđenje rezultata izvedenih dokaza, očito uslijed nezadovoljstva
zaključcima prvostupanjskog suda. No, prvostupanjski je sud valjano ispitao
osnovanost tužiteljevih tvrdnji i tuženikovih prigovora, te za svoje zaključke iznio
valjane razloge i detaljno ih obrazložio.

10. Sadržaj izvedenih dokaza upućuje na pravilnost zaključka prvostupanjskog
suda o tome da, u odnosu na mjesto i način nastanka štetnog događaja dokazi nisu
jednakog sadržaja i ne potkrepljuju tužiteljeve navode. Naime, tužitelj u tužbi tvrdi da
je štetni događaj-aktiviranje boce s pur pjenom i njezinog izlijevanja po unutarnjem i
vanjskom dijelu vozila, nastupio prilikom utovara boce u vozilo od strane djelatnika
osiguranika Damira Rosandića. Tužitelj je jednako naveo i u njegovom zahtjevu za
naknadu štete osiguratelju. Međutim, već je iskaz tužiteljevog zastupnika po zakonu
dijelom suprotan navodima iz tužbe, jer on nije tvrdio da je boca s pjenom aktivirana
prilikom utovara u vozilo od strane djelatnika, već da se boca aktivirala nakon što je
on već sjeo u vozilo i upalio motor s namjerom da krene prema izlazu. Nadalje, iz
isprava koje je tuženik dostavio proizlazi da je šteta nastala, jer je vozač vozila nakon
kupnje boce pur pjene, bocu nepravilno odložio ispod sjedala i uslijed pritiska sjedala
na proizvod došlo je do štete. Svjedok Josip Matičević koji je izvršio izvid i procjenu
štete zaključio je da nije bilo mehaničkih oštećenja, ali da je početno špricanje bilo
ispod vozačevog sjedala; tužitelj je pak tvrdio da je bocu stavio na prednje sjedalo.

10.1. Uzimajući u obzir sve navedeno, doista nije moguće sa sigurnošću
zaključiti, kao što je to utvrdio i prvostupanjski sud, da je štetni događaj nastupio
ovisno o radnjama primopredaje kupljenog artikla od strane djelatnika tuženikovog
osiguranika. Stoga izvedeni dokazi ne upućuju na zaključak da je štetni događaj bio
posljedica radnje djelatnika Damira Rosandića koju je on obavljao u okviru
registrirane djelatnosti osiguranika tuženika.

11. Osim toga, prvostupanjski sud pravilnim cijeni i tužiteljevo procesno
postupanje odustanka od izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka Damira Rosandića
(i to nakon što se odazvao pozivu suda i pristupio na ročište), s obzirom na to da je

Poslovni broj: 47 Pž-2562/2022-2 4

prema tužiteljevim navodima upravo radnjama te osobe nastupio štetni događaj.
Tužitelj u žalbi opravdava takvo držanje tvrdnjom da je direktor tuženikovog
osiguranika ispravom potvrdio točnost tužbenih navoda, što po ocjeni ovoga suda ne
može izmijeniti zaključke prvostupanjskog suda, a niti tužiteljev uspjeh u parnici.

11.1. Naime, iskaz svjedoka je posebno dokazno sredstvo koje bi u
konkretnom slučaju, u situaciji nejasnih i međusobno proturječnih okolnosti,
doprinijelo dokaznom postupku budući da je Damir Rosandić osoba za koju tužitelj
tvrdi da je prouzročila štetu radnjom manipulacije utovara boce s pur pjenom.
Nadalje, iskaz svjedoka se ne može zamijeniti sadržajem drugog dokaza (kao ni
obratno); riječ je posebnom dokaznom sredstvu koje bi sud bio dužan cijeniti kao i
sve druge izvedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njegovoj ukupnosti.
Odustankom od tog dokaznog prijedloga, tužitelj na kojem je teret dokaza je u
konkretnom slučaju zapravo uskratio mogućnost da sud stekne uvjerenje dostatne
dokazne snage u prilog njegovim tvrdnjama (čl. 8. i 219. st. 1. ZPP-a).

11.2. Konačno, nije jasno na koju se ispravu u žalbi tužitelj u tom kontekstu
poziva, jer se u spisu ne nalaze isprave osiguranika koje bi potvrdile tužiteljeve
tvrdnje. U spisu se nalaze isprave osiguratelja tuženikovog osiguranika, tužiteljev
odštetni zahtjev i fotografije. U spisu se nalazi i otpremnica (str. 88.) tuženikovog
osiguranika na koju se pozvao tužiteljev zastupnik po zakonu (tijekom davanja iskaza
pred sudom) koji je upravljao vozilom i izjavio da ga je vlasnik tuženikovog
osiguranika uputio u prodavaonicu da se presvuče, jer je bio onečišćen od pjene i
tom prilikom mu dao otpremnicu na temelju koje je podigao novo radno odijelo bez
naknade. Time nije dokazano da je do štetnog događaja došlo onako kako to tužitelj
u ovoj parnici tvrdi.

20. Slijedom navedenog, odbijanjem tužiteljeve neosnovane žalbe, pobijana je
presuda potvrđena (čl. 368. st. 1. ZPP-a).

Zagreb, 17. ožujka 2023.

Sudac Kristina Saganić