REPUBLIKA HRVATSKA Broj: Pp-1440/2023 OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje
zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene S. J. zbog prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog
reda i mira (Narodne novine br. 5/90, 30/90, 47/90, 29/94 i 114/22, dalje u tekstu:
Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga PUSD,
I Policijske postaje Split br. 511-12-23-05-5-192-1/2019 od 26. rujna 2019., nakon
provedene glavne i javne rasprave održane 15. ožujka 2023., u nazočnosti okrivljene
i izočnosti ovlaštenog tužitelja, dana 17. ožujka 2023. objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljena: S. J., OIB:…,
kći pok. O. i S. J. dj. A., rođena… u
V., B. i H., s prebivalištem u S.,
SSS, zaposlena, s mjesečnim primanjima od
oko 560,00 eura, neudana, bez djece, lošeg
imovnog stanja, državljanka Republike
Hrvatske, prekršajno nekažnjavana,
k r i v a j e
što je dana 26. rujna 2019. oko 11,55 sati u S., u
prostorijama I P. P. S., nezadovoljna nemogućnošću poduzimanja
željenog policijskog postupanja iskidala više listova papira koje je držala u ruci te
komadiće razbacala po prostorijama policijske postaje i užem vanjskom dijelu, nakon
čega je vikala i vrijeđala službenike policije koji su postupali u njenom slučaju
riječima: "…svi ste vi debili, debili jedni!"
dakle, na javnom mjestu vikala i na drugi način narušila javni red i mir te
vrijeđala službene osobe prilikom vršenja službe,
čime je počinila dva prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i
mira, i to prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. navedenog Zakona te prekršaj
opisan i kažnjiv po članku 17. istog Zakona.
I. Na temelju naprijed citiranih propisa, okrivljenici se za svaki prekršaj za koji
je proglašena krivom prethodno utvrđuje novčana kazna u iznosu od po 50,00
(pedeset) eura, nakon čega joj se na osnovi članka 39. stavka 1. točke 2.
Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,
118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 100,00 (stotinu) EURA / 753,45 KUNA
Sud je okrivljenoj na temelju članka 40. Prekršajnog zakona uračunao u
izrečenu kaznu vrijeme za koje je okrivljena lišena slobode na temelju izvješća o
uhićenju I PP Split, i to dana 26. rujna 2019. u 12,00 sati do dovođenja ovom sudu
istog dana u 13,45 sati na način da je vrijeme uhićenja izjednačeno s 39,82 eura
novčane kazne pa je okrivljenoj ostala za platiti
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
60,18 EURA (šezdeset eura osamnaest centi) / 453,43 KUNA
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna
platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude,
prema uplatnici priloženoj uz presudu.
Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je
novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljena plati dvije trećine izrečene novčane
kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3.
Prekršajnog zakona okrivljena je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u
paušalnom iznosu od 25,00 (dvadeset pet) eura / 188,36 kuna u roku od 30 (trideset)
dana od pravomoćnosti ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, I Policijska postaja Split podnijela je
dana 26. rujna 2019. pod gore navedenim poslovnim brojem optužni prijedlog protiv
okrivljenika zbog prekršaja iz članka 13 i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda
i mira.
2. Postupajući po optužnom prijedlogu, sud je proveo žurni postupak nakon
kojeg je donio presudu broj Pp J-2814/2019 od 29. studenog 2019., a kojom je
okrivljenu S. J. proglasio krivom zbog počinjenih prekršaja te joj je
izrekao ukupnu novčanu kaznu u visini od 756,00 kuna, uz obvezu nadoknade
troškova postupka od 200,00 kuna. Navedena presuda je potom ukinuta povodom
žalbe okrivljenice, a po službenoj dužnosti, rješenjem Visokog prekršajnog suda
Republike Hrvatske broj Jž-2481/2019 od 18. siječnja 2023. te je predmet vraćen
ovom sudu na ponovno suđenje i odluku.
3. Ispitana na glavnoj raspravi u ponovljenom postupku, okrivljenica je uvodno
istaknula kako se ne smatra krivom za prekršaje koji joj se stavljaju na teret. Također
je u procesnom smislu naglasila kako joj nije potreban branitelj, niti joj je bio potreban
tijekom prethodnog postupka prije ukidne odluke višeg suda. Nadalje je navela kako
ostaje kod svoje obrane iznesene u prethodnom žurnom postupku, dodavši da, ako
je kritične prigode išta i naglas komentirala, te riječi nije uputila prisutnim policijskim
službenicima, već je to bio izraz njenog osobnog nezadovoljstva s postupanjem
drugih službenih tijela i općenito sustava koji je neučinkovit. Osim toga, da je
gospodin koji joj se obratio i nakon toga je uhitio zbog navodnog prekršaja protiv
javnog reda i mira, u trenutku njihovog susreta bio u civilu, a ona da nije znala da je
on policijski službenik dok joj nije pokazao značku. Na kraju je naglasila kako nije
došla u policijsku postaju s namjerom da vrijeđa ili omalovažava policijske
službenike.
3. U dokaznom postupku, uz suglasnost okrivljene, pročitan je iskaz svjedoka
M. Č. od 26. rujna 2019., iskaz svjedoka A. R. od 10. listopada
2019. te zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenu. Na kraju
je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa i uprave RH, Odjela za
prekršajne evidencije, iz koje je vidljivo da okrivljena nije prekršajno kažnjavana.
3.1. Ispitan pred ovim sudom svjedok M. Č. je izjavio kako se sjeća
navedenog događaja, koje prigode je radio u I P. P. S., te da je negdje
oko 11,55 sati da je silazio niz stube, kada je čuo ženski glas koji viče "svi ste vi
debili, tko vas zaposli". Potom da se vratio natrag te primijetio okrivljenu i pitao je u
čemu je problem, a ona da je odgovorila što vas briga za moj problem. Istaknuo je
kako se tada legitimirao službenom značkom, zamolio kolege da budu s njom dok on
provjeri što se događalo u postaji, nakon čega je ista privedena u postaju i s njom
obavljen razgovor vezano za prekršaj.
3.2. Svjedok A. R. je u svom iskazu naveo kako je utužene prigode
bio na svom radnom mjestu u I P. P., točnije u uredu koji radi sa
strankama u rješavanju statusnih pitanja. Dodao je kako je radio zajedno s kolegom
I. P., a u jednom trenutku da je u ured došla S. J. i izjavila
kako je došla prijaviti svog šefa da joj nije dostavio dokumente. Navedenoj gospođi
da je objasnio kome se treba obratiti, ali kako je gospođa već došla nervozna i
revoltirana, da je sa njom da je bilo teško razgovarati. U jednom trenutku da je
podigla glas i počela lupati nogama o pod, da bi nakon toga izišla iz kancelarije,
međutim za minutu da se vratila natrag te je papire koje imala kod sebe iskidala i
razbacala po podu. Potom da je izišla iz sobe te je čuo kako prilikom silaska niz
stepenice viče i galami "svi ste vi debili, debili jedni". U tom trenutku da je naišao
kolega M. Č., te ju vratio u postaju, a protiv nje da je išla prijava.
3.3. Ispitan ponovno na glavnoj raspravi svjedok A. R. je dopunio svoj
iskaz navodeći kako je S. J. kritične prigode došla vrlo uzrujana, što
doista može i razumjeti s obzirom da je netom prije dobila otkaz na poslu. Međutim,
istaknuo je kako je njeno ponašanje bilo neprimjereno i drži da je svojim postupanjem
ostvarila obilježja utuženog prekršaja, zbog čega je u konačnici protiv nje i pokrenut
prekršajni postupak.
4. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući sve izvedene dokaze,
kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj vezi; Sud smatra nedvojbeno utvrđenim
da je okrivljena S. J. počinila prekršaje koji joj se stavljaju na teret.
5. Odredbom čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano
je da prekršaj čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način
remeti javni red i mir.
5.1. Odredbom članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira
propisano je da prekršaj čini onaj tko omalovažava ili vrijeđa službene osobe prilikom
vršenja službe.
6. Sud svoj zaključak o krivnji okrivljene S. J. za predmetne
prekršaje temelji na detaljnim, uvjerljivim i suglasnim iskazima svjedoka A.
R. i M. Č., za koje nije pronađen nijedan razlog iz kojeg bi
neosnovano teretili okrivljenu; a čije iskaze djelomično potvrđuje, unatoč formalnom
negiranju djela, i sama okrivljena u svojoj obrani na raspravi od 15. ožujka 2023.
Naime, imenovani svjedoci su opisali sporni događaj upravo onako kako je on izložen
u činjeničnom opisu izreke presude, a s druge strane okrivljena dopušta mogućnost
da je „nešto naglas komentirala“. Dio njene obrane u kojoj navodi da izrečene riječi
nije uputila prisutnim policijskim službenicima, „već je to bio izraz njenog osobnog
nezadovoljstva s postupanjem drugih službenih tijela i općenito sustava koji je
neučinkovit“ predstavlja pokušaj da izbjegne odnosno umanji svoju odgovornost te je
u konačnici irelevantan za ostvarivanje obilježja prekršaja. Naime, ukoliko neka
osoba u prostorijama policijske postaje, neposredno nakon što joj je odbijen zahtjev
od strane nazočnih policijskih službenika, glasno kaže: "…svi ste vi debili, debili
jedni!", notorno je kako će nazočni službenici zaključiti da su te riječi upućene njima.
Jednako tako je i okrivljena, bez obzira na svoje unutarnje motive i pobude, trebala
znati da će oni te riječi doživjeti kao uvredljive. S druge strane, uloga svjedoka
Č., odnosno trenutak njegove legitimacije kao policijskog službenika je također
irelevantan, jer su u trenutku upućivanja uvredljivih riječi i gesta bila nazočna
najmanje dva policijska službenika, to jest A. R. i I. P.
6.1. Što se pak tiče elementa javnosti u kontekstu prekršaja iz članka 13.
Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nema nikakve dvojbe da prostor
policijske postaje, a osobito vanjski, predstavlja javno mjesto. Također, radnja kidanja
listova dokumenata i njihovo razbacivanje po prostorijama policijske postaje i užem
vanjskom dijelu predstavlja narušavanje javnog reda i mira „na drugi način“, jer osim
što narušava sami prostor; predstavlja ružnu i uznemirujuću gestu za sve prisutne.
6.2. Slijedom navedenog, okrivljena S. J. je opisanim radnjama
ostvarila sva obilježja utuženih prekršaja.
6.3. Pritom treba istaknuti kako je sud, osim pravopisne, izvršio korekciju
činjeničnog opisa optužnog akta na način da je iz istog ispustio formulaciju „okrivljena
je vikom i na drugi način narušila javni red i mir i pritom je vrijeđala i omalovažavala
službenike policije“, budući da je riječ o zakonskom opisu prekršaja, a ne o
konkretizaciji događaja u stvarnosti kojim se ostvaruju obilježja djela.
6.4. Također se ističe da je u konkretnom slučaju u pogledu riječ o idealnom
stjecaju prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,
gdje se jednom radnjom ostvaruje obilježja više prekršaja. S druge strane, nije u
pitanju prividni stjecaj uslijed odnosa konsumpcije, jer, iako se oba prekršaja nalaze u
istom materijalnom propisu, oni se odnose na različita zaštićena dobra pa se tako
prekršajem iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira štiti mir i
normalan život građana, dok se člankom 17. istog Zakona štiti dignitet i psihički
integritet službenih osoba.
7. Prilikom izricanja prikladne prekršajnopravne sankcije, Sud je uzeo u obzir
sve relevantne okolnosti na strani okrivljene u smislu čl. 36. Prekršajnog zakona pa je
kao olakotnu okolnost cijenio njezinu prekršajnu nekažnjavanost, dok posebno
izražene otegotne okolnosti nisu utvrđene. Iz tog razloga te kod činjenice da nije riječ
o osobito grubom obliku prekršaja, sud je stajališta kako je zatvorska kazna, koja je
predložena od strane ovlaštenog tužitelja za prekršaj iz čanka 17. Zakona o
prekršajima protiv javnog reda i mira, prestroga i neprimjerena konkretnom slučaju pa
je okrivljenoj izrekao novčanu kaznu kao blažu od alternativno propisanih sankcija.
Osim toga, sud je vezan načelom reformatio in peius iz članka 13. Zakona o
kaznenom postupku prema kojem se povodom pravnog lijeka koji je izjavljen samo u
korist okrivljenika, presuda ne može izmijeniti na njegovu štetu.
7.1. Okrivljenici je u izrečenu novčanu kaznu uračunato i lišenje slobode po
izvješću i uhićenju I policijske postaje Split kao jedan dan zatvora, odnosno kao
39,82 eura novčane kazne, a sve sukladno članku 40. stavku 1. i 2. Prekršajnog
zakona, kako je i navedeno u izreci ove presude.
7.2. Sukladno odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljena u
roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne plati dvije trećine izrečene novčane
kazne, ista će se smatrati plaćenom u cjelini.
8. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljena proglašen krivom,
obvezna je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je
odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.
Split, 17. ožujka 2023.
Zapisničarka Sudac:
Sanja Tolić,v.r. Mario Bakota,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka
pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 2
(dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.
Presuda se dostavlja: okrivljenoj, ovlaštenom tužitelju, u spis
Za točnost otpravka ovlaštena službenica
Sanja Tolić
