1

                                                                                                      Broj: Ppž-9196/2021
 

                               

 

 

                                        Broj: Ppž-9196/2021
 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Snježane Oset kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog Daria Travinića, zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenog Daria Travinića podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj Pp J-3768/2019 od 8. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 16. ožujka 2023.,

 

p r e s u d i o  j e

             

I.              Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog Daria Travinića i potvrđuje se pobijana presuda.

 

II.       Na temelju članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okrivljeni Dario Travinić obvezuje se naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu 30,00 eura (trideseteura) / 226,04 kune (dvjestodvadesetšestkunaičetirilipe)[1] u roku 15 dana od dana primitka ove presude.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj Pp J-3768/2019 od 8. srpnja 2021., okrivljeni Dari Travinić proglašen je krivim zbog počinjenog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 756,00 kuna (protuvrijednost domaće valute iznosa od 200 DEM odnosno 102 EURA), uz pogodnost plaćanja dvije trećine tog iznosa. Na ime troškova prekršajnog postupka dužan je platiti paušalni iznos od 200,00 kuna.

 

2. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljeni Dario Travinić, po svome branitelju Gordanu Vuletiću, odvjetniku iz Zagreba, pobijajući je po svim zakonom dopuštenim osnovama te prijedlogom da se pobijana presuda preinači odnosno podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3. Žalba nije osnovana.

 

4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

5. Ispitujući pobijanu presudu u odnosu na žalbene navode, prvenstveno valja navesti da pobijana presuda nije opterećena bitnom povredom odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona što žalitelj tek paušalno ističe, te je istu moguće ispitati. Ostale, eventualno počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka žalitelj nije niti istaknuo, te stoga na takav žalbeni navod nije moguće odgovoriti, dok povrede odredaba prekršajnog postupka na koje ovaj  sud pazi po službenoj dužnosti nisu utvrđene.

 

6. Upravo navedeno odnosi se i na istaknutu povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava koja nije ničim obrazložena, te stoga niti na takav žalbeni navod nije moguće odgovoriti.

 

7. U odnosu na u žalbi iznesene razloge u pogledu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj sud utvrdio je da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, te je valjano obrazložio odluku o krivnji žalitelja.  Činjenično stanje utvrđeno je analizom i ocjenom obrane okrivljenika koji okolnosno priznaje počinjenje prekršaja na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, te analizom i ocjenom dokaza priležećih spisu, sve sukladno odredbi članka 88. stavku 2. Prekršajnog zakona koja propisuje slobodnu ocjenu provedenih dokaza, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima.

 

8. Stoga žalbenim navodima nije dovedena u pitanje ispravnost utvrđenih odlučnih činjenica, kao i njihovo valjano podvođenje pod zakonsko obilježje terećenog prekršaja.

 

9. U suštini, žalbeni navodi predstavljaju pritužbu na rad policijskih službenika, kako u inkriminirano vrijeme, tako i kasnije prilikom podnošenja optužnog prijedloga. Pri tome se žalitelj poziva na odredbe Pravilnika o izdavanju pisanog ili izricanju usmenog upozorenja, uz detaljnu analizu, što ovaj sud u potpunosti otklanja kao irelevantno za utvrđivanje krivnje onog počinitelja koji omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, čime čini prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

 

Posljednje navedeno nikako ne znači da predmetna odluka o prekršaju ometa                           žalitelja u pokretanju drugog zakonitog postupka kojim bi dokazao svoje tvrdnje u   pogledu povreda zakonskih propisa na koje se u žalbi poziva, a koji nisu predmetom odlučivanja ovoga suda, već spadaju isključivo u domenu rada Ministarstva unutarnjih poslova.

 

10. Ispitujući potom odluku o kazni, prvenstveno valja navesti da za prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje novčano kažnjavanje u rasponu od 50 do 200 DEM, odnosno kaznu zatvora do 30 dana. Odlučivši se za novčanu kaznu kao blažu, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud cijenio je sve olakotne okolnosti na strani okrivljenika, dok postojanje otegotnih nije utvrdio. Prvenstveno imajući u vidu okolnosti počinjenja prekršaja te društvenu neprihvatljivost i nužnost osude svakog oblika ponižavanja i vrijeđanja službenih osoba prilikom obavljanja službenih dužnosti, kazna odmjerena na gornjoj granici zakonskog okvira blaže kazne za to djelo prekršaja, ostvariti će svrhu kažnjavanja iz članka 6. i 36. Prekršajnog zakona.  Sama kažnjiva odredba članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ne propisuje nastanak štete u smislu kvalifikatornih okolnosti, te je u tom smislu promašen žalbeni navod o izostanku štetnih posljedica.

 

11. Odluka o troškovima prvostupanjskog postupka odmjerena je u paušalnom iznosu imajući u vidu trajanje i složenost postupka, te žalbenim navodima nije dovedena u pitanje.

 

12. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u skladu s odredbom članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, te okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, a s obzirom na složenost i trajanje postupka.

 

13. Imajući u vidu navedeno, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 16. ožujka 2023.

 

Zapisničarka:                                                                                                  Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.                                                                      Anđa Ćorluka, v.r.

 

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.

 

 

                                                                                    Za točnost otpravka – ovlašteni službenik                                                                                    Upraviteljica zajedničke sudske pisarnice

 

                                                                                                                   Edita Vrkljan