Poslovni broj: 12 Gž R-40/2023-2

                                                                                                          

        

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

                                                                                                          Poslovni broj: 12 Gž R-40/2023-2

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

                                                                     

P R E S U D A

 

              Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Željka Đerđa, kao predsjednika vijeća, Franke Zenić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Eugena Škunce, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. K. iz R., …, OIB: …, zastupanog po punomoćnici S. L. M., dipl. iur. iz H. s. p. iz Z., …, protiv tuženice "HP - H. p." d.d. iz Z., …, OIB: …, zastupane po zakonskom zastupniku, a ovaj po generalnoj punomoćnici I. N., dipl. iur., radi nedopuštenosti otkaza, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-8850/2021-21 od 13. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 16. ožujka 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

              Odbija se žalba tužitelja A. K. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-8850/2021-21 od 13. siječnja 2023.

 

Obrazloženje

 

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

              ''I./              Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja A. K. iz R., …, OIB: …, koji glasi:

 

              Utvrđuje se da Odluka o redovitom otkazu Ugovora o radu tužitelju A. K., …, R., koju je donio tuženik HP - H. p. d.d., …, Z., broj: DP-13-045105/20 od 25.01.2021. nije dopuštena i da je nedopuštena Odluka tuženika o zahtjevu za zaštitu prava broj: HP-02/4-007944/21 od 16.02.2021. i da radni odnos tužitelja A. K. nije prestao.

 

              Nalaže se tuženiku HP - H. p. d.d., Z., …, da tužitelja A. K., …, R., vrati na rad na poslove radnog mjesta poštar za opću dostavu u organizacijskog jedinici D. pošta, S. dostave grupe područja 6, na području P.-g. županije ili druge odgovarajuće poslove sukladno njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu, u roku od 8 dana.

 

              II./ Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

 

              III./ Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu od 126,08 eura / 950,00 kn (po fiksnom tečaju konverzije 7,53450) u roku od 15 dana."

 

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavio tužitelj pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te predložio da se žalba uvaži i preinakom prvostupanjske presude prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova postupka, podredno da se žalba uvaži, pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi ističe da je pobijana presuda donesena uz apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) jer nema razloga o odlučnim činjenicama i ne može se ispitati, kao i uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. ZPP. Tvrdi da prvostupanjski sud u pobijanoj presudi pogrešno ocjenjuje da je počinio povrede radnih obveza koje mu se stavljaju na teret te da je tuženik imao opravdan razlog za redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika sukladno čl. 115. st. 1. toč. 3. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 149/09, 61/11, 73/13, 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje ZOR). Pobijana odluka je nezakonita iz razloga što tuženik prije otkazivanja nije tužitelju izrekao pisano upozorenje sukladno odredbi čl. 119. st. 1. ZOR, a u ovom slučaju ne postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od tuženika da to učini. Sud prvog stupnja je trebao uzeti u obzir činjenicu da se radi o dugogodišnjem radniku, koji je uvijek odgovorno i savjesno obavljao poslove svog radnog mjesta te nikada nije pisano upozoren. Pri ocjeni težine povrede trebao je uzeti u obzir nalaz i mišljenje medicinskog vještaka, kao i dopunsko usmeno očitovanje vještaka iz kojeg proizlazi da je tužitelj u vrijeme igranja nogometa, i to samo jedno poluvrijeme na malonogometnom turniru, imao utvrđene dvije dijagnoze te da je druga dijagnoza, a to je reakcija na težak stres zbog teške bolesti djeteta, bila vodeći uzrok privremene nesposobnosti za rad. Prvostupanjski sud u ovom dijelu zanemaruje nalaz i mišljenje vještaka, kao što ne uzima u obzir činjenicu da vještak utvrđuje kako ne može sa sigurnošću reći da li je igranje nogometa u prosincu 2019. nepovoljno utjecalo na upalni poremećaj zgloba kod tužitelja. Obzirom da vještak u svom nalazu i mišljenju nije utvrdio da je tužitelj svojim postupcima otežao ozdravljenje i osposobljavanje za rad, osobito kada se uzme u obzir da mu je od rujna 2019. teško narušeno psihičko zdravlje zbog bolesti djeteta koje boluje od akutne limfoblastične leukemije, u cijelosti je pogrešan zaključak da je pobijani otkaz osnovan. U ovom slučaju tužiteljevo igranje nogometa ne može predstavljati zlouporabu prava bolovanja niti biti takva aktivnost koja predstavlja radnju koja usporava njegov oporavak i povratak na rad. Tužiteljev povratak na rad niti 2019., kao niti nakon zaključivanja prvog dijela bolovanja, nije bio moguć zbog narušenog psihičkog zdravlja uzrokovanog teškom i dugotrajnom bolešću djeteta te aktivnost za koju se tereti nikako nije mogla utjecati na njegov povratak na rad. U prilog tome govori i činjenica da mu je odmah nakon zatvaranja bolovanja pod šifrom upalnog procesa zgloba odmah otvoreno novo bolovanje pod dijagnozom F43-reakcija na teški stres i poremećaji prilagodbe, a koje je prema nalazu i mišljenju vještaka trebala biti otvorena i u prosincu 2019., što prvostupanjski sud u cijelosti zanemaruje. Sud je, ujedno, trebao cijeniti da se radi isključivo o jednom izoliranom slučaju tužiteljevog igranja nogometa.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Odredbom čl. 8. ZPP propisano je da koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

 

6. Izvedene dokaze sud prosuđuje po slobodnom uvjerenju, ali je dužan stečene uvjerenje opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima da bi se moglo provjeriti ima li takvo uvjerenje pravnu i činjeničnu osnovu.

 

7. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja je pravilno ocijenio izvedene dokaze te zaključke opravdao logičnim i uvjerljivim razlozima koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

 

8. Nadalje, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju tužitelj ukazuje u žalbi, jer pobijana presuda ima razloga o odlučnim činjenicama i može se ispitati.

 

9. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na postojanje kojih ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

 

10. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je nezakonita Odluka o redovitom otkazu Ugovora o radu i da radni odnos tužitelja nije prestao, zbog čega se nalaže tuženiku istoga vratiti na poslove radnog mjesta poštara za opću dostavu u organizacijskoj jedinici D. pošta, S. dostave, grupe područja 6 na području P.-g. županije ili druge odgovarajuće poslove sukladno njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu.

 

11. Naime, Odlukom o redovitom otkazu Ugovora o radu broj DP-13-045105/20 od 25. siječnja 2021. koja je potvrđena Odlukom tuženika broj HP-02/04-007944/21 od 16. veljače 2021. tužitelju je otkazan Ugovor o radu, budući su za to postojali opravdani razlozi zbog zlouporabe bolovanja, odnosno da je tužitelj za vrijeme bolovanja igrao nogomet i obavljao razne poslove na unutrašnjem uređenju objekata. Naime, da je tužitelj u razdoblju od 14. svibnja 2018. do 8. veljače 2020. bio privremeno nesposoban za rad zbog zdravstvenih tegoba s rukom i nogom slijedom čega tuženik opravdano smatra da mu nije bilo posebno preporučeno igranje nogometa pri kojim fizičkim aktivnostima dodatno i pojačano napreže ruke i noge, odnosno da je tužitelj počinio osobito teške povrede radnog odnosa koje su propisane čl. 45. st. 1. toč. 1., 8., i 12. Pravilnika o radu.

 

12. Tužitelj u bitnome prigovara da je Odluka nezakonita iz razloga jer da tuženik nije postupio sukladno čl. 119. st. 1. ZOR, da njegovo psihičko i fizičko stanje opravdava bolovanje što je vidljivo iz nalaza i mišljenja vještaka, a igranje nogometa za vrijeme bolovanja da se može smatrati samo izoliranim slučajem.

 

13. Odlučujući o tužbenom zahtjevu tužitelja sud prvog stupnja je isti odbio kao neosnovan s obrazloženjem da je doista psihičko i fizičko zdravstveno stanje tužitelja vidljivo iz nalaza i mišljenja vještaka, međutim da kod ocjene postojanja razloga za otkaz Ugovora o radu da svaki poslodavac ima pravo od svojih radnika zahtijevati savjesno ispunjenje radne obveze odnosno da se djelatnici ponašanju disciplinirano i profesionalno, da poštuju propisani proces i organizaciju rada i vode brigu o ugledu poslodavca, ali i o svome zdravlju.

 

14. Pred sudom prvog stupnja utvrđeno je slijedeće:

 

              - da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1. travnja 2014. na radnom mjestu poštar za opću dostavu u organizacijskog jedinici D. pošta, S. dostave grupe područja 6, na području P.-g. županije,

 

              - da je tuženik tužitelju otkazao Ugovor o radu Odlukom o redovitom otkazu Ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika od 25. siječnja 2021.,

 

              - iz Odluke o redovitom otkazu Ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika broj DP-13-045105/20 od 25. siječnja 2021. iz razloga da se radnik na neprekidnom bolovanju nalazio od 14. svibnja 2018. do 8. veljače 2020., kada je, nakon izvanredne kontrole bolovanja zatražene od strane poslodavca, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) naložio zatvaranje bolovanja. Obzirom da se radnik, kako i sam navodi, u tom razdoblju na bolovanju nalazio zbog zdravstvenih problema noge i ruke, a poslodavac je imao saznanje da je radnik za vrijeme bolovanja aktivno, kao član malonogometne ekipe sudjelovao na D. prvenstvu grada R. u prosincu 2019. (o čemu je poslodavac zaprimio fotografije i videozapis), od strane poslodavca je poslan zahtjev HZZO za izvanrednom kontrolom bolovanja, zbog opravdanih sumnji u zloporabu prava korištenja bolovanja. Dana 12. veljače 2020. dopisom HZZO (ur. broj: 338-08-03-02-20-06) poslodavac je obaviješten da je R. ured HZZO u R. dana 7. veljače 2020. proveo izvanrednu kontrolu privremene nesposobnosti za rad. Uvidom u osobni zdravstveni karton, kao i pregledom osiguranika, od strane HZZO naloženo je zaključenje privremene nesposobnosti za rad sa danom 8. veljače 2020. Iz navedenog slijedi da je nadležna komisija utvrdila da bolovanje nije opravdano te je stoga i zatvoreno. Nakon zatvorenog prvog dijela bolovanja po naprijed navedenoj osnovi, radnik se od 10. veljače 2020. pa nadalje nalazi na bolovanju, a prema saznanjima poslodavca, za vrijeme kojeg obavlja razne vrste poslova na unutrašnjem uređenju objekata. Dana 27. studenoga 2020. radnik je na naprijed navedene okolnosti poslodavcu dao usmenu obranu u kojoj je naveo da mu je prvi dio bolovanja na kojem je bio zbog zdravstvenih teškoća s rukom i nogom zaključen jer je po liječnicima bilo gotovo liječenje, mada mu još i sada otiče noga. l u vrijeme prvog dijela bolovanja kao i dalje, razlog bolovanja, pored navedenih problema s nogom i rukom, bilo je i teško narušeno psihičko stanje zbog bolesti djeteta koje boluje od akutne limfoblastične leukemije, što ga je psihički uništilo. O svom zdravstvenom stanju priložio je nalaze specijaliste od listopada i studenoga 2020. Na naprijed navedeno, poslodavac ističe da je svrha bolovanja da se radnik zbog bolesti u određenom razdoblju oslobodi obveza na radnom mjestu, a i drugih aktivnosti, osim onih preporučenih po liječniku, kako bi čim prije ozdravio i uključio se u proces rada. Radnik je, u razdoblju od 14. svibnja 2018. do 8. veljače 2020., kako proizlazi iz njegovog iskaza, bio privremeno nesposoban za rad zbog zdravstvenih tegoba s rukom i nogom, dakle zbog fizičkih tegoba, slijedom čega poslodavac opravdano smatra, da mu nije bilo posebno preporučeno igranje nogometa, pri kojim fizičkim aktivnostima, dodatno i pojačano napreže i ruku i nogu, a igranjem nogometa se izlagao najmanje jednakim, ako ne i većim naporima od onih kojim bi se izlagao obavljajući posao poštara za opću dostavu. Dakle, radnik svojim postupanjem nije djelovao u pravcu ozdravljenja, dapače, izložio se fizičkim aktivnostima i naporima koje su bile kontraindicirane s njegovim zdravstvenim stanjem ruke i noge. Stoga je po ocjeni poslodavca s toga osnova, radnik zloupotrijebio bolovanje, čime je počinio tešku povredu obveze iz radnog odnosa, zbog koje, uz uvažavanje interesa obiju ugovornih stranaka nastavak radnog odnosa nije moguć,

 

              - da je svrha bolovanja da se radnik zbog bolesti u određenom razdoblju oslobodi obveza na radnom mjestu, a i drugih aktivnosti, osim onih preporučenih po liječniku, kako bi čim prije ozdravio i uključio se u proces rada,

 

              - da su aktivnosti i fizički napori koje je radnik provodio za vrijeme bolovanja bili kontraindicirani njegovom zdravstvenom stanju, da je ponašanje radnika moralo i moglo biti bitno drugačije, odnosno da je postupao izvan razumnih radnji koje može raditi radnik na bolovanju te da postupanje radnika ima značenje zloupotrebe prava korištenja bolovanja i samim time tešku povredu i radne obveze,

 

              - prema čl. 115. st. 1. toč. 3. ZOR poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju: ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika,

 

              - tužitelj je u svom iskazu naveo da je zaposlen kod tuženika kao poštar, te je obavljao i druge potrebne poslove, da je bio na dugotrajnom bolovanju tijekom 2018., 2019. i 2020., zbog ozljede ruke koju je ozlijedio kada je radio sa brusilicom, a zatim mu je komisija zatvorila bolovanje, te je odmah otvorio drugo bolovanje bez prekida pod drugom šifrom zbog teške depresije, igrao je nogomet po savjetu psihijatrice, da je imao kontrolu bolovanja 6 puta, da mu je dijete oboljelo u ljeto 2018., te je tada počelo njegovo liječenje, ali pod starom šifrom,

 

              - svjedok T. R. je u svom iskazu naveo da je tužitelj bio na duljem bolovanju zbog ruke i noge, a zatim zbog druge dijagnoze zbog bolesti djeteta, a od kolega je čuo da postoje neke slike sa turnira, te da je tijekom bolovanja obavljao neke poslove,

 

              - svjedok D. B. je naveo da radi kod tuženika kao direktor S. dostave, da je nadređen tužitelju, kada je počeo raditi u listopadu 2018. već tada je tužitelj bio na bolovanju od svibnja 2018. zbog povrede ruke i noge, da mu je poznato da se tužitelj u slobodno vrijeme bavi postavljanjem knaufa i građevinskim radovima, te je na taj način i ozlijedio ruku kada je radio s fleksericom, da je te poslove obavljao i drugim kolegama poštarima, a što su mu oni rekli. Tražili su kontrolu bolovanja u veljači 2020. te mu je temeljem toga zatvoreno bolovanje po toj osnovi, a slijedećeg dana je otvorio bolovanje po drugoj osnovi zbog psihičkih problema. Poznato mu je da tužitelj ima teško bolesno dijete zbog kojeg je njegova žena bila na bolovanju, koja također radi kod tuženika. Zbog bolesnog djeteta su imali razumijevanje prema tužitelju, ali temeljem dugotrajnog bolovanja koje je otvarano i zatvarano po različitim osnovama, te kako se tužitelj nije obratio za pomoć unutar stručnih službi tuženika, su zaključili da njegova intencija nije vraćanje na rad. Tužitelj nije bio na radu od svibnja 2018. te nije tražio nikakvu pomoć na način da mu se nađe drugo radno mjesto gdje bi mogao obavljati posao ili da mu se smanji opseg poslova i sl. Također dobio je slike i videozapise o tome da je tužitelj sudjelovao na nogometnom turniru u prosincu 2019., iako je na bolovanju bio zbog ozljede ruke ili noge,

 

              - iz nalaza i mišljenja vještaka dr. J. M. (list spisa 115-120) da iz anamnestičkih podataka i priloženoj dokumentaciji, koja uključuje i zdravstveni karton tužitelja za razdoblje od 1. svibnja 2018. do ožujka 2022., se može zaključiti da se tužitelj dana 12. svibnja 2018. posjekao sa brusilicom i zadobio otvorenu ranu desne lakatne regije. Ozljeda je isti dan kirurški zbrinuta i zacijelila je bez komplikacija. Stanje po ozljedi uz pridruženi bolni sindrom desnog ramena su liječeni ambulantnom fizikalnom terapijom u više ciklusa do kraja rujna 2018. U međuvremenu je u srpnju i kolovozu 2018. učinjena radiološka i ultrazvučna obrada desnog ramena i lakta sa urednim nalazima, osim znakova blaže upale zglobnih struktura desnog lakta. Dana 19. studenoga 2018. bilježi se poboljšanje stanja u desnoj ruci uz povremeno trnjenje desne šake, te se time liječenje ozljede desnog lakta kod tužitelja može smatrati završenim. Istog dana, 19. studenoga 2018., tužitelj se obiteljskom liječniku prezentirao sa bolovima i oteklinom lijevog gležnja, obrada ultrazvukom je u prosincu 2018. utvrdila znakove upale tetive u području gležnja. Oteklina i bolnost lijevog gležnja prati se kod tužitelja u 2019., te je u svibnju 2019. učinjen reumatološki pregled koji je postavio sumnju na upalnu bolest zgloba gležnja i zglobova zdjeličnog područja (sakroileitis) te preporučio dodatnu obradu. Obrada nije provedena u 2019. što je utvrđeno na kontrolnom pregledu reumatologa iz studenog 2019. Naime, u rujnu 2019. postavlja se tužitelju dijagnoza neurotske reakcije na težak stres radi dijagnoze leukemije u obitelji, te se propisuje anksiolitik. Priložena medicinska dokumentacija tužiteljeva sina utvrđuje da je istome zbog dijagnoze akutne limfoblastične leukemije u veljači 2020. provedeno liječenje transplantacijom krvotvornih matičnih stanica od srodnog darivatelja, dok se u lipnju 2020. bilježi liječenje radi komplikacije u vidu obostrane virusne upale pluća. Tužitelj se u 2020. liječio pod dijagnozama upale zglobova gležnja i zdjeličnog područja, te reakcije na težak stres. Od veljače 2020. do veljače 2021. je pod redovitom ambulantnom kontrolom i liječenjem psihijatra pod dijagnozom reakcije na teški stres sa teškom depresivnom epizodom bez psihotičnih simptoma uz propisan antidepresiv i anksiolitik. Odmah pri utvrđenju ove dijagnoze u veljači 2020. obiteljski liječnik je za tužitelja prijavio promjenu zdravstvenog stanja vozača Ministarstvu unutarnjih poslova, te je tužitelj morao u ožujku obaviti izvanredni pregled za ocjenu zdravstvene sposobnosti vozača na kojem je ocijenjen zdravstveno sposobnim za upravljanje motornim vozilom uz optičko pomagalo. Psihičko stanje tužitelja nije bilo stabilno cijelu 2020. te je u prosincu uveden u terapiju i antipsihotik. Stabilizacija psihičkog stanja prati se u psihijatrijskom nalazu iz veljače 2021. U razdoblju od ožujka 2021. do ožujka 2022. tužitelj nije dolazio liječniku radi zdravstvenih tegoba, nisu mu propisivani lijekovi. Prema svemu navedena bolovanja smatra opravdanim u razdoblju od 14. svibnja 2018. do 4. veljače 2021. jer su ozljeda desne ruke, upalne promjene zglobova gležnja i zdjeličnog područja, te neurotska reakcija na teški stres sa slikom teške depresivne epizode, tužitelja činili u ovom razdoblju privremeno radno nesposobnim u odnosu na poslove poštara za opću dostavu koji, između ostalog, zahtijevaju urednu funkciju gornjih i donjih ekstremiteta radi hodanja pretežiti dio radnog vremena i rukovanja teretima do 20 kg, te emocionalnu otpornost zbog rada sa strankama, odgovornosti i potrebe suočavanja s opasnostima. Obavljanje građevinskih radova (postavljanje knaufa) i igranje nogometa nije bilo moguće u razdoblju liječenja ozljede desne lakatne regije, tj. od 14. svibnja 2018. do 19. studenoga 2018., a u daljnjem tijeku bolovanja od 19. studenoga 2018. do 23. ožujka 2021. je bilo u nekoj mjeri moguće ali nije bilo preporučljivo s obzirom na dijagnostički nerazjašnjen poremećaj zglobova lijeve noge i zdjeličnog područja. Tjelesna opterećenja uključena u obavljanje građevinskih radova i igranje nogometa mogla su pogoršati upalni poremećaj zglobova,

 

              - u odnosu na prigovore tuženika, vještak dr. J. M. je navela da u odnosu na igranje nogometa u prosincu 2019., ne može procijeniti koliko je to bilo opterećenje, ali isto je moglo nepovoljno utjecati na upalnu bolest zglobova, lijevog gležnja i zdjeličnog područja, da ne može sa sigurnošću reći da li je igranje nogometa utjecalo na upalni poremećaj, jer ne zna koliko je opterećenje stvarno bilo, ali može reći da obrada odnosno traženje uzroka ovih upalnih poremećaja nije dovršena, zbog sve težeg psihičkog stanja tužitelja koji je ovu obradu zanemario,

 

              - sud prvog stupnja je prihvatio iskaz tužitelja i saslušanih svjedoka u dijelu u kojem isti navode da je tužitelj bio na dugotrajnom bolovanju zbog ozljede ruke i noge, potom zbog teške depresije, da je igrao nogomet na prvenstvu u R., nije prihvatio iskaze svjedoka koji su naveli da je tužitelj obavljao određene građevinske radove, jer navedeno nije dokazano,

 

              - nalaz i mišljenje medicinskog vještaka, kao i dopunsko usmeno očitovanje vještaka kojim detaljno otklanja prigovore tuženika, dajući za to jasne i valjane razloge, te decidirano navodeći koje činjenice nalazi utvrđenima temeljem takvoga nalaza i mišljenja, je u cijelosti prihvatio kao stručnu pomoć u dokazivanju spornih činjenica, budući da je isti sačinjen stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće dokumentacije u spisu, a niti stranke nakon usmenog očitovanja vještaka nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, posebno u dijelu u kojem navodi: da obavljanje građevinskih radova (postavljanje knaufa) i igranje nogometa tužitelju nije bilo moguće u razdoblju liječenja ozljede desne lakatne regije tj. od 14. svibnja 2018. do 19. studenoga 2018., a u daljnjem tijeku bolovanja od 19. studenoga 2018. do 23. ožujka 2021. je bilo u nekoj mjeri moguće ali nije bilo preporučljivo s obzirom na dijagnostički nerazjašnjen poremećaj zglobova lijeve noge i zdjeličnog područja i da su tjelesna opterećenja uključena u obavljanje građevinskih radova i igranje nogometa mogla pogoršati upalni poremećaj zglobova, međutim, privremena radna nesposobnost tužitelja od 3. rujna 2019. primarno je bila uzrokovana psihičkim reaktivnim poremećajem za čiji tijek i trajanje navedena tjelesna opterećenja nisu relevantna,

 

              - utvrđuje da je tužitelj bio opravdano na bolovanju zbog privremene nesposobnosti za rad, te je tijekom bolovanja u prosincu 2019. sudjelovao na malonogometnom prvenstvu u R., iako je u to vrijeme bio na bolovanju zbog upalne promjene zgloba lijevog gležnja i zdjeličnog područja, iako je igranje nogometa moglo pogoršati odnosno nepovoljno utjecati na upalnu bolest zglobova, lijevog gležnja i zdjeličnog područja, te iako obrada odnosno traženje uzroka ovih upalnih poremećaja nije dovršena,

 

              - kod ocjene postojanja razloga za otkaz Ugovora o radu treba imati u vidu da svaki poslodavac ima pravo od svojih radnika očekivati i zahtijevati da savjesno ispunjavaju svoje radne obveze, da se ponašaju disciplinirano i profesionalno, odnosno da poštuju propisani proces i organizaciju rada i vode brigu o ugledu poslodavca i njegove djelatnosti te stjecanju i zadržavanju povjerenja svih u njegovo poslovanje, ali i o svome zdravlju,

 

              - imajući na umu uvjete u gospodarstvu, gdje se svaki poslodavac bori za opstanak na tržištu, a u konkurenciji s drugim tvrtkama i za svakog radnika, gdje onda i svaki radnik mora osjećati ozbiljnost situacije i odgovornost prema radu i svom poslodavcu, zaključuje da i ponašanje radnika mora imati takav standard da ne postupa izvan razumnih granica u kojima se može kretati osoba za vrijeme bolovanja, neovisno o tome je li takvo kretanje (postupanje) izravno utjecalo na tijek njegova ozdravljenja,

 

              - svrha bolovanja je da se radnik zbog bolesti u određenom razdoblju oslobodi obveza na radnom mjestu, a i drugih aktivnosti, osim onih preporučenih po liječniku, kako bi čim prije ozdravio i uključio se u proces rada,

 

              - stoga, u konkretnoj situaciji kada tužitelj zbog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti obavljati poslove svog radnog mjesta (poštara), a u isto vrijeme igra nogomet na malonogometnom prvenstvu, iako je u to vrijeme bio privremeno nesposoban za rad i zbog upalne bolesti zglobova lijevog gležnja i zdjeličnog područja, čija obrada odnosno traženje uzroka ovih upalnih poremećaja nije dovršena, te iako je igranje nogometa moglo pogoršati odnosno nepovoljno utjecati na upalnu bolest zglobova lijevog gležnja i zdjeličnog područja, to je tužitelj, zlorabeći korištenje bolovanja, poduzimao aktivnosti koje su protivne svrsi bolovanja i brizi radnika za vlastito zdravlje, čime je počinio povredu radne obveze da štiti svoje zdravlje i životnu i radnu sposobnost,

 

              - u odnosu na iskaz tužitelja u dijelu u kojem navodi da mu je psihijatrica savjetovala da je za njega dobro sudjelovanje u društvu zbog psihičkog stanja pa je zato bio na tom nogometnom prvenstvu, zaključuje da sudjelovanje u društvu ne uključuje nužno igranje nogometa, već postoje i drugi načini druženja s ljudima, te kako je tužitelj pored psihičkih problema imao i upalne bolesti zglobova lijevog gležnja i zdjeličnog područja (koje psihijatru ne moraju biti poznate), koje liječenje i obrada nije završeno, to je tužitelj mogao i morao znati da igranje malog nogometa zasigurno neće pridonijeti poboljšanju tj. izlječenju te bolesti i

 

              - stoga zaključuje da je tuženik imao opravdan razlog za redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika sukladno čl. 115. st 1. toč. 3. ZOR, a s obzirom na težinu i način počinjene povrede, nije bilo opravdano očekivati od tuženika da tužitelja pisano upozori na obveze iz radnog odnosa i ukaže mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze sukladno čl. 119. st. 1. ZOR.

 

15. Suprotno žalbenim navodima tužitelja ovaj sud u cijelosti prihvaća činjenična utvrđenja i pravne zaključke suda prvog stupnja u pogledu neosnovanosti tužbenog zahtjeva.

 

16. Tužitelj u žalbi ponavlja razloge zbog čega navedena Odluka o otkazu Ugovora o radu je nezakonita pozivajući se na čl. 119. st. 1. ZOR, te nalazu i mišljenju vještaka iz kojeg slijedi da postoje opravdani razlozi za privremenu spriječenost za rad.

 

17. Suprotno tvrdnji tužitelja pravilno je sud prvog stupnja zaključio da tuženik u konkretnom slučaju nije povrijedio čl. 119. st. 1. ZOR, s obrazloženjem da s obzirom na težinu i način počinjene povrede nije bilo opravdano očekivati da tužitelja upozori na obveze iz radnog odnosa.

 

18. Iz nalaza i mišljenje vještaka koji je sud prvog stupnja opravdano prihvatio slijedi razdoblje u kojem tužitelj nije radio pod određenim dijagnozama, koje su zatvarane po prigovoru tuženika koji je zatražio kontrolu bolovanja.

 

19. Dakle, tužitelju se stavlja na teret da je počinio težu povredu radne obveze zlouporabom bolovanja, jer u vrijeme kad je bio na bolovanju je sudjelovao na malonogometnom prvenstvu u R. u prosincu 2019., dakle u vrijeme kad je bio na bolovanju zbog upalne promjene zgloba lijevog gležnja i zdjeličnog područja, a iz nalaza i mišljenja vještaka slijedi da je isto moglo nepovoljno utjecati na navedeno zdravstveno stanje tužitelja.

 

20. Dakle, za vrijeme bolovanja odnosno privremene nesposobnosti za rad tužitelj je igrao nogomet, iako je bio na bolovanju zbog upalne promjene zgloba lijevog gležnja i zdjeličnog područja, pa je sud prvog stupnja pravilno zaključio da je navedeno moglo nepovoljno utjecati na njegovu bolest, kao i to da se trebalo voditi računa, što je tuženik pravilno zaključio, i o radnopravnom statusu tužitelja kao djelatnika tuženika u odnosu na poslove koje je obavljao, kao i djelatnost poslodavca, pravo poslodavca da od radnika traži savjesno obavljanje svoje obveze, ali isto tako da vode računa o svom zdravlju u smislu poštivanja razloga odsustva s posla jer je svrha bolovanja da se radnik zbog bolesti u određenom razdoblju oslobodi od obveza na radnom mjestu a i drugih aktivnosti osim onih preporučenih po liječniku radi ozdravljenja i vraćanja na rad, što u konkretnome nije slučaj.

 

21. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i temeljem čl. 368. st. 1. ZPP potvrditi presudu suda prvog stupnja.  

   

 

U Zadru, 16. ožujka 2023.

 

Predsjednik vijeća

Željko Đerđ, v.r.