1                                                      Gž-349/2022-2

 

 

         

            Republika Hrvatska

       Županijski sud u Karlovcu

                    Karlovac                                                                                               Gž-349/2022-2

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Laptalo, predsjednika vijeća, Vesne Stokrp, člana vijeća i suca izvjestitelja i Michala Danečeka, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja zavoda iz Z., OIB:…, protiv tuženog C. o. d.d., Z., OIB:…, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6017/20-19 od 25. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj 15. ožujka 2023.

 

p r e s u d i o   j e

 

              Preinačava se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6017/20-19 od 25. ožujka 2022. i sudi:

 

              Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

 

"Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 25.674,01 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. listopada 2020. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."

 

 

Obrazloženje

             

 

              1. Pobijanom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6017/20-19 od 25. ožujka 2022. tuženik je obvezan isplatiti tužitelju iznos od 25.647,01 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na taj iznos od 11. listopada 2020. pa do isplate po odgovarajućoj kamatnoj stopi, sve to u roku od 15 dana. 

 

              2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija tuženik zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom iz članka 353. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP). U žalbi ističe da ga je prvostupanjski sud pogrešno pozivom na odredbu iz članka 161. stavak 2. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju obvezao na platež utuženog iznosa, jer je na konkretnu pravnu situaciju trebalo primijeniti odredbu iz članka 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Predlaže pobijanu odluku preinačiti te odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom, podredno predlaže odluku ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

 

              3. U odgovoru na žalbu tuženika tužitelj osporava sve žalbene navode, predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu te pobijanu odluku potvrditi.

 

              4. Žalba je osnovana.

 

              5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za platež novčanog iznosa od 25.641,01 kn, koji po navodima tužbe predstavlja štetu koju tužitelj trpi radi isplate mirovine udovici svog pokojnog osiguranika koji je stradao u štetnom događaju za koji je suodgovoran osiguranik tuženika.

 

              6. U predmetu nije sporno da je tužitelj rješenjem … od 26. veljače 1997. supruzi pokojnoj osiguranika J. P. priznao pravo na obiteljsku mirovinu počam od 1. studenog 1996., te da je osiguranik tužitelja pridonio nastanku štete u omjeru od 50%

 

              7. Tijekom prvostupanjskog postupka i sada u žalbenoj fazi prijeporno je je li tuženik u obvezi isplatiti tužitelju cjelokupan utuženi iznos, odnosno je li mu u obvezi platiti samo razmjerni dio mirovine.

 

              8. Pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2., točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ova sud pazi povodom žalbe tuženika, a i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. stavak 2. ZPP-a.

 

              9. U postupku pred prvostupanjskim sudom osim ranije navedene nesporne činjenice priznanja prava na obiteljsku mirovinu i doprinosa osiguranika tužitelja nastaloj šteti još je utvrđeno te iz stanja spisa proizlazi:

 

- da je rješenjem tužitelja broj … od 26. veljače 1997. utvrđeno da je osiguranik tužitelja iz kojeg se izvodi pravo na obiteljsku mirovinu M. P. smrtno stradao zbog posljedice povrede na radu dana 16. siječnja 1996.,

- da je tuženik tužitelju isplatio naknadu štete koju je trpio zaključno do 31. kolovoza 2016.

- da je u vremenu od 1. rujna 2018. do 31. kolovoza 2020. tužitelj sa osnova obiteljske mirovine isplatio ukupno 51.348,02 kn

 

10. Ova činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda uopćenim žalbenim navodima tuženika nisu dovedena u sumnju.

 

              11. Tuženik osnovano osporava pravilnost primjene materijalnog prava po prvostupanjskom sudu.

 

              12. Prvostupanjski sud usvaja tužbeni zahtjev (obvezuje tuženika na platež iznosa isplaćenih mirovina umanjen za 50% razmjerno doprinosu osiguranika tužitelja nastaloj šteti) pozivom na odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18 i dr. – dalje ZMO) i to odredbu iz članka 161. tog propisa.

 

              13. Prema navedenoj odredbi Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i ako su davanja osigurana u mirovinskom sustavu (stavak 1.). Prema odredbi iz stavka 2. navedenog članka naknada stvarne štete koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz tog Zakona obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog sustava, između ostalog i novčana davanja koja su isplaćena na osnovu priznatog prava na obiteljsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata obiteljske mirovine bez obzira na to da li bi umrli osiguranik, da je živ ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu i starosnu mirovinu.

 

              14. Prvostupanjski sud smatra da ZMO predstavlja lex specijalis u odnosu na Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine 151/05, 36/09,  76/13, 152/14 – dalje ZOOP), te obvezuje tuženika na platež utužene tražbine.

 

              15. Međutim, ovaj drugostupanjski sud smatra da se u sporu koji pokreće zavod protiv osiguranika štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine treba primijeniti Zakon o obveznim osiguranjima u prometu i to onaj zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju, odnosno u trenutku kada su vršene isplate mirovina (upućuje se na pravni stav iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske boj Rev-1437/2021-2 od 5. siječnja 2020., te odluku Rev-66/2022 od 1. veljače 2022.).

 

              16. Prema odredbi iz članka 27. ZOOP društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju (stavak 1.). Stvarnom štetom u smislu stavka 1. tog članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe odnosno članova njene obitelji (stavak 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem zavoda i invalidske mirovine koja je bila utvrđena u slučaju povrede na radu (stavak 3.).

 

17. Navedeno znači da HZMO ima pravo na razmjerni iznos mirovine u visini razlike između mirovine koja se isplaćuje i mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

 

18. Kako je u ovom predmetu osiguranik tužitelja uslijed čije smrti se isplaćuje obiteljska mirovina preminuo zbog ozljeda zadobivenih na radu, te kako tužitelj nije dokazao postojanje obveze tuženika na platež u smislu eventualne razlike između isplaćenih iznosa i pripadajućih iznosa u smislu odredbe članka 27. stavak 3. ZOOP-a to je u skladu sa odredbom iz članka 373. stavak 3. ZPP-a valjalo je usvajanjem žalbe tuženika pobijanu odluku preinačiti (odbiti tužbeni zahtjev tužitelja) te odlučiti kao u izreci.

 

U Karlovcu 15. ožujka 2023.

 

     Predsjednik vijeća

                                                                                                     Alenka Laptalo, v.r.