1

                            Poslovni broj: Gž R-81/2022-2

                     

              Republika Hrvatska

      Županijski sud u Dubrovniku                                                                                                 

                    Dubrovnik                                                                                   

Poslovni broj: Gž R-81/2022-2

 

 

 

U    I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Noemi Butorac kao predsjednice vijeća, Emira Čustovića kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Josite Begović kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. R. iz P., OIB …, kojeg zastupa punomoćnica S. R. K., odvjetnica u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu broj Pr-134/2017-35 od 29. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 15. ožujka 2023.

 

p r e s u d i o   je

 

Žalba se djelomično uvažava a djelomično odbija kao neosnovana, te se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu broj Pr-134/2017-35 od 29. srpnja 2022.:

 

a) potvrđuje u dijelu točke I izreke kojim je prihvaćen zahtjev za isplatu iznosa od 60.766,10 kn bruto sa zateznim kamatama kako je to navedeno u točki I izreke osim zatezne kamate tekuće za iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržane na dosuđenim iznosima razlike u bruto plaći i u točki III izreke,

 

b) preinačuje u dijelu točke I izreke kojim je prihvaćen zahtjev za isplatu zatezne kamate tekuće na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanima u dosuđenim iznosima razlike bruto plaće od 60.766,10 kn tako da se taj dio zahtjeva odbija kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

1.        Prvostupanjskom presudom doslovce je suđeno:

 

" I Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, Ministarstvu obrane, OIB …, da u roku od 8 dana tužitelju A. R., P., OIB …, na ime rada na izdvojenom objektu 7x24 sata umanjeno za 8 sati odmora, isplati iznos od 60.766,10 kn bruto uvećan za zakonske zatezne kamate do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekuće

na iznos od 5.385,33 kn od 16.09.2011. pa do isplate

na iznos od 3.415,93 kn od 16.11.2011. pa do isplate

na iznos od 4.355,84 kn od 16.12.2011. pa do isplate

na iznos od 1.815,55 kn od 16.01.2012. pa do isplate

na iznos od 3.938,58 kn od 16.05.2012. pa do isplate

na iznos od 4.161,84 kn od 16.07.2012. pa do isplate

na iznos od 2.745,90 kn od 16.08.2012. pa do isplate

na iznos od 7.218,86 kn od 16.09.2012. pa do isplate

na iznos od 11.434,50 kn od 16.10.2012. pa do isplate

na iznos od 1.644,82 kn od 16.11.2012. pa do isplate

na iznos od 2.514,79 kn od 16.04.2013. pa do isplate

na iznos od 5.486,04 kn od 16.05.2013. pa do isplate

na iznos od 2.445,27 kn od 16.06.2013. pa do isplate

na iznos od 4.202,85 kn od 16.07.2013. pa do isplate.

 

II U preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan za iznos od 22.801,81 kn sa zakonskim zateznim kamatama.

 

III Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, Ministarstvu obrane, OIB …, da u roku od 8 dana tužitelju A. R., P., OIB …, naknadi trošak postupka u iznosu od 9.890,00 kn, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka za iznos od 11.610,00 kn odbija kao neosnovan."

 

2.        Protiv točaka I i III izreke presude tuženica je izjavila žalbu zbog svih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu da žalbu prihvati, presudu ukine u pobijanom dijelu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, ili podredno da presudu preinači na način da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

 

3.        Žalba je pravovremena i dopuštena.

 

4.        Na žalbu nije odgovoreno.

 

5.        Žalba nije osnovana.

 

6.        Predmet ožalbenog dijela spora je zahtjev tužitelja, djelatne vojne osobe i to dočasnika izvidnika zaposlenog kod tuženice u P. p., S. z. e. i., za isplatu razlike plaće za prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom i blagdanom i neradnim danom, rad u drugoj smjeni, dvokratni rad i rad u turnusu, te dodatak za dežurstvo za razdoblje od kolovoza 2011. do lipnja 2013.

 

7.        Nakon što je utvrdio da je tužitelj radio na izdvojenom mjestu rada uz obvezan smještaj u posebnoj vojnoj jedinici neprekidno sedam dana, kroz koje vrijeme nije smio napuštati tu lokaciju, da je radno vrijeme tužitelja svakog dana trajalo do najviše 12 sati a nakon toga obavljali su se poslovi čišćenja i održavanja, da je tužitelj nakon svakog takvog neprekidnog sedmodnevnog radnoga angažmana na izdvojenoj lokaciji koristio sedam slobodnih dana, u koje je uvijek ubrojena jedna subota i jedna nedjelja, da je tužitelju omogućena dnevna stanka u trajanju od 60 minuta, da radno vrijeme tužitelja nije bilo preraspodijeljeno jer tuženik nije dostavio pisanu zapovijed iz članka III stavak 3. Odluke o rasporedu tjednog i radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika, da je u utuženom razdoblju tužitelj radio noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i neradnim danima, u drugoj smjeni, dvokratno, u turnusu, i da je dežurao a što je precizno utvrđeno vještačenjem po vještaku financijske struke, prvostupanjski sud je na tako utvrđeno činjenično stanje primijenio kao mjerodavno pravo odredbe Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 32/02 - dalje: ZSOS), te odredbe Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 73/13- dalje novi ZSOS-koji je stupio na snagu 26. lipnja 2013.), kao i odredbe Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine", broj 118/09, 118/12 – dalje: Odluka/09) koja je stupila na snagu 1. listopada 2009. i primjenjivala se do 1. lipnja 2014., kada je stupila na snagu nova odluka o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine", broj 66/14), Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine", broj 50/08, 142/08, 118/09, 99/12) koji je stupio na snagu 1. svibnja 2008. te se na djelatne vojne osobe primjenjivao do 1. lipnja 2014. odnosno do stupanja na snagu novog Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine", broj 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 71/15) i prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja za plaćanje svote od 60.766,10 kn u bruto iznosu uvećan za zakonske zatezne kamate kako je to navedeno u izreci pobijane presude.

 

8.        Odredbama članaka 96.-98. ZSOS su regulirana pitanja radnog vremena, odmora i dopusta djelatnih vojnih osoba, pa je tako propisano da su djelatna vojna osoba, službenik i namještenik obvezni raditi dulje od punog radnog vremena (prekovremeni rad) i to bez vremenskih ograničenja koja poznaju opći propisi (članak 97. stavak 1. i 2.), a dopušta se mogućnost prekovremenog rada i zbog drugih razloga (članak 97. stavak 3. i 4.), a stavkom 5. i 6. predviđeno je da za prekovremeni rad djelatna vojna osoba ima pravo na povećanu plaću prema općim propisima, izuzev slučajeva kada je organizirana preraspodjela radnog vremena i ako je dežurstvo kao poseban uvjet rada vezano uz kontinuirano obavljanje poslova i zadaća. Prema odredbama Odluke/09 u pojedinim ustrojstvenim jedinicama radno vrijeme može biti organizirano kao rad u smjenama, rad u turnusima, ili na drugi odgovarajući način odnosno način da se radno vrijeme preraspodijeli (članak III stavak 1. i 2. Odluke), s tim da se radno vrijeme na jedan od ovih načina može rasporediti samo pisanom zapovijedi kao posebnim pravnim aktom, koju mogućnost dopušta odredba članka III stavak 3. Odluke/09. Rad na izdvojenom objektu može biti organiziran i kao rad u smjenama, i kao rad u turnusima, ili kao dnevna kombinacija radnog vremena i aktivnog dežurstva (članak XI Odluke) uz pravo na proporcionalni odmor u omjeru 1 : 1, a uz navedene oblike organizacije rada Odluka/09 regulira osnove za uvećanje plaće, i to za prekovremeni rad 50%, za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom 150%, za rad u drugoj smjeni 10%, a dvokratni rad 10% i za rad u turnusu 5%, s time da se međusobno isključuju samo dodatak za rad u turnusu i dodatak za rad u drugoj smjeni. Navedena odluka je bila na pravnoj snazi do 1. siječnja 2014.

 

9.        Visinu tužiteljeve tražbine prvostupanjski sud je utvrdio vještačenjem po vještaku za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku V. Z. na čiji matematički izračun visine tražbine stranke nisu imale primjedbi.

 

10.   Glavne žalbene objekcije tuženice su da se iz pobijane presude ne vidi na temelju kojih propisa  tužitelj ima pravo na naknadu plaće za rad na izdvojenom mjestu, te je ponovila tvrdnju da su plaćeni svi dodaci koji su propisani pozitivnim propisima.

 

11.   Budući je tužitelj u utuženom razdoblju ne samo radio puno radno vrijeme, već je radio i prekovremeno, da je odradio određeni broj sati noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, radio u drugoj smjeni, prekovremeno, da je bio aktivno dežuran, a da se u tom razdoblju ima primijeniti kao mjerodavno pravo Odluka/09 koja je stupila na snagu 1. listopada 2009. i Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće koji je stupio na snagu 1. svibnja 2008., prema kojim se propisima pored rasporeda tjednom radnog vremena uređuje pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanima i drugim neradnim danima, rad u smjenama, turnusima, prekovremeni rad, te dodaci za dežurstvo (članak XIII Odluke/09), a da je vještačenjem po vještaku V. Z. utvrđena razlika plaće po svakom pojedinom kriteriju, koji nalaz i mišljenje prvostupanjski sud prihvatio kao stručan i objektivan i dat po pravilima struke, a tuženica je navela da nema potrebe da se na isti dodatno očituje jer se njeni prigovori odnose na pravna pitanja, iz čega slijedi da je prvostupanjski sud na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalnog pravo kada je naložio plaćanje svote od 60.766,10 kn u bruto iznosu sa zateznim kamatama osim zateznih kamata što se odnose na tekuće iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanima u dosuđenim svotama.

 

12.   U vezi žalbenog navoda tuženice da sud nije naveo kojim je propisom propisana naknada za rad na izdvojenom mjestu valja navesti da je tužitelj tražio, a sud dosudio naknadu razlike plaće za prekovremeni rad, za rad noću, u drugoj smjeni, rad subotom, nedjeljom, blagdanom i neradnim danom a pravo na uvećanje plaće proizlazi iz citirane Odluke/09. Kod utvrđivanja visine tražbine vještak je pravilno izračunao osnovnu cijenu sata rada tužitelja po mjernicima, uzevši u obzir čin, mjesečni fond sati, koeficijent, minuli rad i vrijednost koeficijenta, kao i odredbe zakonskih i podzakonskih akata pobrojenih u nalazu. Isto tako pravilno je broj sati aktivnog dežurstva umanjio za 8 sati odmora po danu.

 

13.   Prema tome, iz iznesenog proizlazi da žalbe tuženice protiv točke I izreke presude nema svog opravdanja osim u dijelu kojim su dosuđene zatezne kamate i na tekuće iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

 

14.   Pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava ovaj sud je utvrdio da je djelomično pogrešno primijenjeno materijalno pravo prilikom dosude zateznih kamata.

 

14.1. Prema odredbi članka 45. stavak 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj: 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14, 136/15 – dalje: ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz članka 14. ZPD-a i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

 

14.2. Prema odredbi članka 61. stavak 1. i stavak 9. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 12310, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15 – dalje: Pravilnik) predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada i članka 14. ZPD-a odnosno članka 11. Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene doprinose za obavezna osiguranja i primitke po posebnim propisima umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavak 9. i članka 16. stavak 2. ZPD-a i umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavak 1. i 2. ZPD-a (porezna osnovica).

 

13.3. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada kao porez po odbitku (članak 61. stavak 1. Pravilnika).

 

13.4. S obzirom na izneseno porez na dohodak i prirez na dohodak, koji čine sastavni dio bruto plaće dospijevaju tek isplatom plaće, što znači da do trenutka isplate plaće nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i pripadajućeg prireza porezu na dohodak i na te iznose se zatezne kamate do tada ne obračunavaju. Stoga zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata ne iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanima u dosuđenim iznosima razlike bruto plaće nije osnovan.

 

15.   Iako je djelomično prihvaćena žalba tuženika ta činjenica nema utjecaja na odluku o parničnim troškovima jer se uspjeh tužitelja odnosi samo na zatezne kamate a ne i na glavnicu, pa uspjeh stranaka na osnovi kojeg se donosi odluka o parničnom trošku nije promijenjen u sporu, a kako je tuženica pobijala odluku u cijelosti to joj ne pripada ni pravo na naknadu troškova žalbenog postupka pa je njen zahtjev odbijen kao neosnovan.

 

16.   Radi iznesenog na temelju odredbi članaka 368. stavak 1. i članka 373. stavak 3. ZPP-a presuđeno je kao u izreci.

 

 

Dubrovnik, 15. ožujka 2023.

 

 

                                                                                                                                            Predsjednica vijeća:

 

                                                                                                                                            Noemi Butorac