087654321REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 44 Pž-2585/2022-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca
Dubravke Matas, predsjednice vijeća, Jagode Crnokrak, sutkinje izvjestiteljice i
Gorane Aralica Martinović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽELJKA
VINCETIĆA, OIB 48762724631, Vir, Stari put 62, kojeg zastupa punomoćnik Boris
Trgovec, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Trgovec & Valenčak d.o.o. iz Zagreba,
protiv tuženika PLINSKI CENTAR ZAGREB d.o.o., OIB 86889472816, Zagreb,
Samoborska cesta 222, kojeg zastupa privremeni zastupnik Vanja Vargec, odvjetnik
u Odvjetničkom društvu Ljubenko & Partneri d.o.o. u Zagrebu, uz sudjelovanje
umješača na strani tuženika MATE ĐURKOVIĆA, OIB 30076611378, Babina Greda,
Josipa Blažekovića 16, kojeg zastupa punomoćnik Marko Krpan, odvjetnik u
Zagrebu, radi pobijanja odluke skupštine, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude
Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-656/2021 od 16. svibnja 2022., u
sjednici vijeća održanoj 15. ožujka 2023.

p r e s u d i o j e

Preinačuje se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-656/2021 od 16. svibnja 2022. te se sudi:

I. Utvrđuje se ništetnom odluka skupštine društva PLINSKI CENTAR ZAGREB
d.o.o., Samoborska cesta 222, OIB 86889472816, sadržana pod točkom 8
javnobilježničkog zapisnika Kristiana Hukelja od 19. ožujka 2021. pod brojem ovjere
Ou-259/2021.

II. Nalaže se tuženiku PLINSKI CENTAR ZAGREB d.o.o., naknaditi tužitelju
Željku Vincetiću trošak parničnoga postupka u iznosu od 2.495,53 EUR / 18.802,57
kn u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu troškova postupka
u iznosu od 262,15 EUR (dvjestošezdesetdva eura i petnaest centi) / 1.975, kn
(tisućudevetstosedamdesetpet kuna).

IV. Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troška žalbenoga
postupka u iznosu od 232,26 EUR (dvjestotridesetdva eura i dvadesetšest centi) /

1.750,00 kn (tisućusedamstopedeset kuna). ______________________________

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Poslovni broj: 44 Pž-2585/2022-2 2

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev umješača za naknadu troška žalbenog
postupka u iznosu od 179,18 EUR (stosedamdesetdevet eura i osamnaest centi) /

1.350,00 kn (tisućutristopedeset kuna).

Obrazloženje

1. Pobijanom je presudom odbijen tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje
ništetnom odluke skupštine društva tuženika od 19. ožujka 2021. označene kao
odluka pod točkom 8 javnobilježničkog zapisnika Kristiana Hukelja od 19. ožujka

2021. pod brojem ovjere Ou-259/2021 te je odbijen i tužiteljev zahtjev za naknadu
troškova postupka, dok je tužitelju naloženo tuženiku naknaditi troškove postupka u
iznosu od 7.500,00 kn, a umješaču u iznosu od 3.750,00 kn.

2. Iz razloga obrazloženja presude proizlazi da je odbijen zahtjev za utvrđenje
ništetnom odluke skupštine društva kojom je na navedenoj skupštini društva
odlučeno o podnošenju tužbe radi naknade štete protiv direktora Željka Vincetića,
ovdje tužitelja. Sud je iz rezultata dokaznog postupka ocijenio da ne postoje razlozi
pobojnosti na kojima tužitelj činjenično temelji tužbeni zahtjev jer predmetna odluka
nije donijeta protivno odredbama društvenog ugovora tuženika, odnosno da je
donijeta s dovoljnim brojem glasova, a sve s obzirom na utvrđenje da je od prisutnih
članova društva čiji udjeli čine 100% temeljenog kapitala društva za odluku glasovao
član društva Mato Đurković, dok je članu društva, ovdje tužitelju Željku Vincetiću
osnovano uskraćeno glasovanje o predmetnoj odluci primjenom odredbe članka 445.
stavka 5. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 152/11-pročišćeni
tekst, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19 i 34/22; u daljnjem tekstu: ZTD). Prethodno je sud
ocijenio osnovanim prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja s obrazloženjem
da je iz sadržaja javnobilježničkog zapisnika o provođenju navedene skupštine
utvrdio da tužitelj nije izričito izjavio svoje protivljenje navedenoj odluci skupštine.
Odluka o trošku je donijeta uz primjenu odredbe članka 154. stavka 1. i članka 155.
stavka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-
pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19; u daljnjem tekstu: ZPP).

3. Tužitelj je protiv presude podnio žalbu zbog nepotpuno utvrđenog
činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba
parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. U bitnome smatra da je
sud pogrešno utvrdio činjenično stanje kada je utvrdi da tužitelj nije izrazio svoje
protivljenje odluci koja je predmet pobijanja, a prema sadržaju javnobilježničkog
zapisnika o provođenju skupštine tuženika od 19. ožujka 2021. i to stoga što je sud
odbio saslušati javnog bilježnika Kristijana Hukelja o načinu sastavljanja zapisnika i
tada takav iskaz dovesti u vezu s iskazom tužitelja, iz čega je sud trebao zaključiti da
je tužiteljev iskaz pred sudom bio zakonit, istinit i valjan glede iskazivanja o činjenici
protivljenju donošenja predmetne odluke. Nadalje, sud nije izrazio pravni stav po
pitanju uređenja glasovanja na predmetnoj skupštini kako je to uređeno društvenim
ugovorom tuženika koji propisuje potrebnu dvotrećinsku većinu za donošenje odluka.
Tužitelj ističe kako je na predmetnoj skupštini dano 50% glasova temeljem kapitala
tuženika što nije dovoljno, dakle nije postojala propisana većina, a pogrešno je sud
primijenio i odredbu članka 445. stavka 5. ZTD-a kada je ocijenio da je zakonito

Poslovni broj: 44 Pž-2585/2022-2 3

tužitelju uskraćeno pravo glasovati u predmetnoj odluci. Naime, na skupštini se
odlučivalo o pokretanju parničnog postupka protiv tuženika u svojstvu direktora
društva, a ne u svojstvu člana društva, na što se odnosi predmetna odredba Zakona
o trgovačkim društvima pa je tužitelju trebalo priznati pravo glasovanja i za odluku
pod rednim brojem 8. Sud je na nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno
primijenio materijalno pravo, a presuda je zahvaćena i bitnom povredom postupka iz
članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer sadrži nerazumljive razloge kao npr. o
tome da je prvostupanjski sud vodio računa o knjigovodstvenoj dokumentaciji čiju
vjerodostojnost tuženik nije osporio. Ovo nije nikad bilo predmet raspravljanja pa ti
navodi iz obrazloženja, kao i o dokaznim prijedlozima u odnosu na visinu tužbenog
zahtjeva, nemaju veze s predmetom spora. Sud je također propustio odlučiti o
prigovoru tužitelja o sukobu interesa na strani predsjednika skupštine tuženika
slijedom čega je presuda zahvaćena bitnom povredom postupka. Pogrešna je odluka
i o trošku postupka kada sud dosuđuje tuženikovu zastupniku trošak, a tužitelj je već
ranije uplatio iznos od 10.000,00 kn na ime troškova zastupanja tuženika, pogrešna
je odluka o dosuđenom trošku umješaču, slijedom čega predlaže žalbu uvažiti i
presudu preinačiti, a tuženika i umješača obvezati na naknadu troškova parničnog
postupka tužitelju.

4. Tuženik je odgovorio na žalbu osporavajući žalbene navode tužitelja, s prijedlogom žalbu odbiti uz naknadu troška žalbenog postupka.

5. Umješač na strani tuženika je također odgovorio na žalbu s prijedlogom
žalbu odbiti te je postavio zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka umješaču.

6. Žalba je osnovana.

7. Pobijana je presuda ispitana na temelju odredbe članka 365. stavka 1. i 2.
ZPP-a u okviru žalbenih navoda, pri čemu je ovaj sud po službenoj dužnosti pazio na
bitne povrede postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i
na pravilnu primjenu materijalnoga prava. Presudu je pravilnom primjenom
materijalnoga prava valjalo preinačiti.

8. Žalitelj prvenstveno pravilno ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnoga
prava u ocjeni neosnovanosti tužbenog zahtjeva, iako je presuda zahvaćena i bitnom
povredom postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a koja se sastoji u
nerazumljivosti razloga na koje ukazuje žalitelj, no ovaj sud je o žalbi odlučivao
primjenom odredbe članka 373.a ZPP-a slijedom čega je i unatoč postojanju bitnih
povreda postupka, na temelju isprava u spisu i izvedenih dokaza mogao utvrditi
odlučne činjenice i shodno tome pravilnom primjenom materijalnog prava preinačiti
prvostupanjsku presudu.

9. Naime, tužitelj tužbom zahtjeva pobijanje odluka skupštine društva tuženika
od 19. ožujka 2021. i to one odluke koja je u javnobilježnički zapisnik o održavanju
skupštine unijeta pod točkom 8, a odnosi se na odluku o podnošenju tužbe radi
naknade štete protiv tužitelja kao direktora društva tuženika. Iz činjeničnih navoda
tužbe kojima je sud vezan, proizlazi da razloge pobojnosti tužitelj nalazi u činjenici da
je utvrđeno donošenje te odluke protivno odredbama društvenog ugovora tuženika

Poslovni broj: 44 Pž-2585/2022-2 4

kojim je propisano da je za donošenje odluke na skupštini društva potrebno istu
donijeti dvotrećinskom većinom danih glasova, a tužitelje ukazuje i na pogrešnu
primjenu odredba Zakona o trgovačkim društvima, konkretno odredbe članaka 445.
stavka 5. ZTD-a kada se pri donošenju navedene odluke uskratilo pravo glasovanja o
predmetnoj odluci tužitelju kao članu društva koji raspolaže s 50% glasova u odnosu
na temeljni kapital, a sve s obzirom na nespornu činjenicu da tužitelj i tuženik drže u
društvu svaki po dva jednaka poslovna udjela u temeljnom kapitalu društva koji iznosi

150.000,00 kn. Nesporno je da je za odluku pod točkom 8 glasovao samo drugi član
društva Mato Đurković, ovdje umješač na strani tuženika te tužitelj smatra da odluka
nije valjano donesena, odnosno da je pri donošenju odluke povrijeđen kako zakon
tako i društveni ugovor kojim je uređeno pitanje glasovanja na skupštini tuženika.

10. Prema ocjeni ovoga suda osnovano žalitelj ukazuje na pogrešnu ocjenu
isprave, javnobilježničkog zapisnika o provođenju izvanredne skupštine društva
tuženika od 19. ožujka 2021. (na listu 13. do 21. spisa) kada ocjenjuje da tužitelj nije
aktivno legitimiran za podnošenje tužbe s obzirom na odredbu članka 362. točke 1.
ZTD-a. Naime, iz sadržaja navedenog zapisnika proizlazi da je, nakon što je
predsjedavajući skupštine stavio točku na glasovanje i utvrdio da je skupština
donijela odluku sa 350 glasova za, kasnije ispravljeno na 375 glasova, a sa 0
glasova protiv i 0 suzdržanih glasova, proizlazi da je tužiteljev punomoćnik odvjetnik
Boris Trgovec izjavio da smatra da odluka nije donesena sukladno važećim
odredbama Društvenog ugovora, nadalje da Željko Vincetić glasa protiv donošenja
te odluke, štoviše da bi se primijenio članak 445. stavak 5. ZTD-a da bi Mate
Đurković morao imati punomoć za zastupanje društva, što on nema i da navedeni
članak Zakona o trgovačkim društvima nije primjenjiv i odluka nije donesena.

11. Žalitelj s pravom ukazuje na to da je u bitnome nakon donošenja odluke
tužitelj izjavio protivljenje odluci i to putem svog punomoćnika, jer je nesporno da je
upravo nakon utvrđenja da je ta odluka donijeta tužitelj izjavio da smatra da odluka
nije donesena odnosno da nije sukladna važećim odredbama Društvenog ugovora.
Ta formulacija je dostatna za zaključak da je tužitelj izjavio protivljenje donijetoj odluci
te shvaćanje prvostupanjskog suda da se ne radi o izričitom protivljenju predstavlja
pretjerani formalizam koji bi značio da tužitelj treba samo određenim riječima izjaviti
protivljenje donijetoj odluci, što ovaj sud ne prihvaća. Smisao je odredbe članka 362.
točke 1. ZTD-a koja aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe daje onom članu
društva koji je sudjelovao u radu glavne skupštine i svoje protivljenje izjavio u
zapisnik, da je nakon donijete odluke član društva izjavio protivljenje donijetoj odluci.
Prema dosad prihvaćenoj sudskoj praksi nije bilo dostatno da se prije donošenja
odluke u eventualnoj raspravi određeni član društva protivi donošenju te odluke, a da
po donesenoj odluci ne izjavi svoje protivljenje. Međutim, ovdje se ne radi o toj
situaciji već o situaciji kada je nakon donijete odluke tužitelj kao član društva po svom
punomoćniku izjavio protivljenje donijetoj odluci, pri čemu nije odlučno koje razloge
protivljenja je tužitelj iznio, što tužitelju daje aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe
radi pobijanja sporne odluke.

12. U konkretnom slučaju tužitelj je iznio razloge protivljenja koji se odnose na
povredu odredaba Društvenog ugovora i zakona pri donošenju sporne odluke, koje
razloge ovaj sud prihvaća kao osnovane. Razlozi koje je pri protivljenju tužitelj iznio

Poslovni broj: 44 Pž-2585/2022-2 5

pravilno ukazuju na pogrešnu primjenu odredaba Zakona o trgovačkim društvima
kada je tužitelju koji je bio prisutan i glasovao kod donošenja ostalih odluka na
predmetnoj skupštini, za glasovanje o predmetnoj točki dnevnog reda uskraćeno
pravo glasa. Žalitelj, naime, s pravom ukazuje na odredbu članka 445. stavka 5.
ZTD-a koja predviđa mogućnost da o odluci ne glasuje onaj član društva kojem se
tom odlukom pribavlja neka korist ili se oslobađa neke obveze odnosno da ne glasuje
onaj član društva kada se odlučuje o pravnom poslu između člana društva i društva
te o pokretanju ili rješenja spora među njima. Iz navedene zakonske odredbe
proizlazi da se na skupštini može uskratiti pravo glasa članu društva, između ostalog
i kada se glasuje o donošenju odluke o pokretanju spora, dakle, parnice između
člana društva i društva. Iz zapisnika proizlazi da je u pod točkom 8 donijeta odluka o
podnošenju tužbe radi naknade štete protiv direktora društva, ovdje tužitelja. Dakle
donijeta je odluka o pokretanju spora protiv člana društva Željka Vincetića, ali ne u
svojstvu člana društva nego u svojstvu direktora, što proizlazi i iz rasprave
zabilježene u javnobilježničkom zapisniku iz koje proizlazi da se upravo tužitelju kao
direktoru stavljaju na teret radnje na štetu društva, slijedom čega se i predlaže
donošenje takve odluke. Dakle, žalitelj s pravom ukazuje na pogrešnu primjenu
materijalnoga prava odredbe članka 445. stavka 5. ZTD-a kada je tužitelju kao članu
društva u predmetnoj skupštini uskraćeno glasovati o ovoj točki dnevnoga reda, jer je
to protivno citiranoj zakonskoj odredbi. Ukazuje se i na odredbu članka 445. stavka 6.
ZTD-a kojom je propisano da nema ograničenja u pravu glasa za člana društva kada
se odlučuje o njegovu izboru odnosno imenovanju ili opozivu kao člana uprave, a
slijedom toga logično nema niti ograničenja kada se odlučuje o pokretanju postupka
protiv njega kao člana uprave odnosno direktora društva, pa je takvim postupanjem
na skupštini povrijeđen zakon na štetu tužitelja. I odredbe Društvenog ugovora su
jasne te je odredbom članka 7. Društvenog ugovora propisano da skupština odluke
donosi dvotrećinskom većinom danih glasova. Stoga je pogrešno utvrđenje da je
predmetna odluka donijeta 100% većinom danih glasova jer je tužitelju nezakonito
uskraćeno glasovanje u predmetnoj skupštini, a glasovi drugog člana društva, ovdje
umješača na strani tuženika, ne čine potrebnu većinu, što odluku čini pobojnom.

13. Zbog navedenog je na temelju odredbe članka 373.a stavka 1. točke 2. i
stavka 3. ZPP-a presudu valjalo preinačiti kao što je presuđeno u izreci, odnosno
prihvatiti tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti predmetne odluke iz razloga
pobojnosti propisanih odredbom članka 360. stavka 1. ZTD-a.

14. S obzirom na navedeno na temelju članka 166. stavka 2. ZPP-a valjalo je preinačiti odluku o trošku postupka.

15. Tužitelj koji je uspio u sporu sukladno odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a
ima pravo na naknadu troška od tuženika. U konkretnom slučaju sud nije našao da je
pojedine troškove posebno uzrokovao umješač na strani tuženika slijedom čega nije
umješača bilo potrebno obvezati na naknadu troškova tužitelju.

16. Tužitelju je tako valjalo dosuditi trošak sastavljanja tužbe sukladno
odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne
novine“ broj: 142/12, 118/14 i 107/15; u daljnjem tekstu: OT) i to po Tbr. 7.1 u iznosu
od 132,72 EUR / 1.000,00 kn, koja nagrada pripada tužitelju i za sastavljanje

Poslovni broj: 44 Pž-2585/2022-2 6

podneska od 10. kolovoza 2021. kojim se očituje na navode odgovora na tužbu,
sukladno Tbr. 8. t. 1., kao i za zastupanje na ročištima 26. listopada 2021., 15.
veljače 2022. i 12. travnja 2022. po Tbr. 9.1 OT. Nadalje, tužitelju za sastav
podneska od 29. travnja 2021. pripada nagrada po Tbr. 8.3, a koju je tužitelj zatražio
u manjem iznosu pa mu pripada taj iznos od 13,27 EUR / 100,00 kn, a za
sastavljanje podneska od 22. prosinca 2021. također po Tbr. 8.3 pripada mu iznos od
33,18 EUR / 250,00 kn. U prvostupanjskom postupku je tužitelju valjalo dosuditi za
zastupanje po odvjetniku iznos od 710,05 EUR što uz pripadajući PDV od 177,52
EUR iznosi 887,57 EUR te mu je valjalo na to dosuditi i trošak sudskih pristojbi na
tužbu i na presudu za svako po 26,54 EUR / 200,00 kn, a također i uplaćeni
predujam za postavljenog privremenog zastupnika tuženiku, na temelju rješenja suda
od 26. travnja 2021., u uplaćenom iznosu od 1.327,23 EUR / 10.000,00 kn. Pri tome
valja ukazati i na odredbu članka 84. stavka 1. ZPP-a kojom je propisano da će sud u
tijeku postupka pred prvostupanjskim sudom postaviti tuženiku privremenog
zastupnika na tuženikov teret. Iz navedenog proizlazi da je tužitelju za prvostupanjski
postupak trebalo obračunati ukupno trošak u iznosu od 2.267,88 EUR, odnosno

17.087,50 kn dok je tužiteljev zahtjev za naknadu troška prvostupanjskog postupka
valjalo odbiti za iznos od 262,15 EUR / 1.975,00 kn, što se odnosi na previsoko
zatražene troškove zastupanja mimo odredaba Odvjetničke tarife na koje je ukazano
ovom odlukom. Napokon, tužitelju je valjalo dosuditi trošak žalbenog postupka u
zatraženom iznosu koji je također manji od onoga predviđenog Tbr. 10 OT, dakle u
ukupnom iznosu od 227,65 EUR ili 1.715,20 kn, slijedom čega je ukupno tužitelju
dosuđen iznos od 2.495,53 kn kako je navedeno u izreci ove presude.

17. Zahtjevi tuženika i umješača na strani tuženika za naknadu troškova
žalbenog postupka ocijenjeni su neosnovanim primjenom odredbe članka 155.
stavka 1. ZPP-a slijedom čega je odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 15. ožujka 2023.

Predsjednica vijeća

Dubravka Matas