1

Poslovni broj: 9 Gž Ovr-1565/2022-3

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 9 Gž Ovr-1565/2022-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Suzani Radaković, sucu pojedincu, u ovršnom postupku ovrhovoditelja Z. b. d.d. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik B. Š., odvjetnik u Odvjetničkom društvu B., Š., D. i S. d.o.o. u Z., protiv I. ovršenika M. Đ. iz V., OIB: …, i II. ovršenice J. Đ. iz V., OIB: …, koje zastupaju punomoćnici- odvjetnici iz Odvjetničkog društva V. & R. & C. C. d.o.o. u G., radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi I. i II. ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj Ovr-217/2022-2 od 28. ožujka 2022., dana 15. ožujka 2023.

 

 

r i j e š i o   j e

 

              I Odbija se žalba I. i II. ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj Ovr-217/2022-2 od 28. ožujka 2022., izvan žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona.

 

II Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadom troškova postupka nastalih povodom pravnog lijeka.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda donesenim na temelju ovršne isprave - javnobilježničkog akta, Ugovora o zasnivanju založnog prava od 6. studenog 2018. godine, solemniziranog kod Javnog bilježnika E. N. B. iz V., pod brojem OV-11743/18 dana 6. studenog 2018., određena je ovrha na nekretninama I. i II. ovršenika radi namirenja tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 445.029,50 kuna sa zateznim kamatama i troškovima postupka.

 

2. Protiv navedenog rješenja žale se I. i II. ovršenici navodeći da nekretnina u odnosu na koju je određena ne postoji i da Ugovor o zasnivanju založnog prava ne sadrži izjavu II. ovršenice da ovrhovoditelj može provesti ovrhu na založenim nekretnina i isti nema značaj ovršne isprave, te da iznos tražbine ne odgovara stvarnom stanju, a čime sadržajno upire na žalbeni razlog propisan iz čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016- Odluka Ustavnog suda RH, 73/2017 i 131/2020 - dalje u tekstu: OZ). Predlažu odgodu i da se pobijano rješenje preinači ili ukine.

 

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu te stavlja zahtjev za naknadom troška.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ispitivanjem pobijanog rješenja i postupka koji je prethodio, nisu utvrđene bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007- Odluka USRH, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014 - Odluka USRH, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – dalje u tekstu: ZPP) a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a.

 

6. Prema odredbi čl. 22. OZ-a ovrha se određuje samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

 

7. Nadalje, predmetni Ugovor o založnom pravu - je javnobilježnički akt koji sadrži klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti te je sklopljen 6. studenog 2018. između ovrhovoditelja kao vjerovnika, tvrtke Đ. d.o.o., kao dužnika i M. Đ., kao založnog dužnika, dakle I. ovršenika (list 9 spisa).

 

Prema čl. 2. navedenog Ugovora radi osiguranja tražbine vjerovnika u iznosu od 600.000,00 kuna založni dužnik, dakle I. ovršenik daje u zalog nekretninu upisanu u zemljišne knjige Općinskog suda u Virovitici, Zemljišno knjižni odjel V., k.o. V., upisane u zk. ul. br. 1433.

 

8. Što se tiče žalbenih navoda da vezano za vlasništvo predmetne nekretnine i da predmetna nekretnina ne postoji ukazuje se na slijedeće.

 

Naime, iz stanja spisa i zk. izvatka sa stanjem na dan 6. studenog 2018. (list 13 spisa), dakle na isti dan kada je i sklopljen solemniziran predmetni Ugovor o zalogu, vlasnik nekretnine koja je dana u zalog, upisane u zk. ul. 1433 k.o. V., je bio I. ovršenik, a koji je kao založni dužnik i zaključio predmetni Ugovor o zalogu te je založno pravo bilo i upisano u navedeni zk. izvadak (list 47 spisa).

 

Dakle, u trenutku sklapanja Ugovora o založnom pravu 6. studenog 2018. prema stanju u zemljišnim knjigama II. ovršenica nije bila upisana kao zk. vlasnica.

 

Ovdje valja reći i to da prema odredbi čl. 83. OZ-a prema kojoj ako se promijeni osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine nakon što je ovrhovoditelj na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu stekao založno pravo, a što je slučaj u ovoj pravnoj stvari, ovrhovoditelj ima pravo na temelju ovršne isprave protiv osobe koja je bila vlasnik nekretnine u vrijeme kad je stekao to pravo i izvatka iz zemljišne knjige kojim se dokazuje prijenos vlasništva s prijašnjeg vlasnika na novog vlasnika, zatražiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate osigurane tražbine.

 

9. Nadalje, na žalbene navode da predmetna nekretnina ne postoji iz stanja spisa proizlazi je navedeni zk. uložak 1433 utrnut (list 41 spisa), a u kojem je kako je to naprijed navedeno i uknjiženo založno pravo za korist ovrhovoditelja time da je kao vlasnik nekretnine bio upisan I. ovršenik.

 

10. Međutim, uvidom u zk. uložak br. 530, k.o. P., Zemljišno knjižni odjel V. (list 21 spisa) je utvrđeno da su I. i II. ovršenici upisani kao suvlasnici s neodređenim omjerom.

 

Ovdje, valja reći da ovršenici ispuštaju iz vida da iz navedenog zk. izvatka i proizlazi da je upisano založno pravo u korist ovrhovoditelja upravo temeljem predmetnog Ugovora o založnom od 6. studenog 2018. radi osiguranja tražbine u iznosu od 600.000,00 kuna.

 

Pored navedenog, potrebno je reći i to da iz upisa C - teretovnice proizlazi da je zapis i prenesen na temelju zapisnika Z-2250/2018/530.

 

11. Stoga, kako je ovrhovoditelj u ovršnom prijedlogu i naveo oba zk. uloška, a radi se o utrnuću ranijeg zk. i prijenosu upisa založnog prava u novi zk. uložak temeljem navedenog zapisnika, to su izneseni žalbeni navodi da predmetna nekretnina ne postoji neutemeljeni.

 

12. U odnosu na žalbene navode da II. ovršenica nije stekla pravo vlasništva naknadno, potrebno je reći da hipoteka koja tereti zemljišno knjižno tijelo proširit će se i na dio koji je opterećenom zemljišnoknjižnom tijelu pripisan iz drugog zemljišnog uloška i time postao sastavni dio opterećenog zemljišno knjižnog uloška, a sve sukladno čl. 164. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj: 63/2019 i 128/2022) time da je identično bilo propisano i čl. 145. st. 3. Zakonom o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj: 91/1994, 1114/2001, 100/2004, 107/2007, 152/2008, 60/2013 i 108/2017).

 

Naime, prema navedenim odredbama je i propisano da: „Svi upisi koji se odnose na zemljišnoknjižno tijelo kojemu je pripisan dio zemljišnoknjižnog tijela iz drugog zemljišnoknjižnog uloška dobivaju pripisom učinak i glede tog pripisanog dijela.“

 

Stoga, u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu, žalbeni kojim osporava upis založnog prava na njezin suvlasnički dio su utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

 

13. Nadalje, što se tiče žalbenih navoda kojima upiru na ništavost Ugovora o kreditu radi promjenjive kamatne stope valja reći napomenuti da prema Zaključku Vrhovnog suda broj Su IV-87/2022 od 11. ožujka 2022., u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuju i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, sud je dužan po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.

 

14, Međutim, kako ovršenici svoje paušalne tvrdnje vezano za ništavost te s tim u vezi da se upravo i radi o potrošačkom ugovoru nisu dokazali adekvatnim dokaznim sredstvima, to izneseni žalbeni navodi nisu odlučni i kao takvi su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

 

15. Žalbeni navod kojima upiru na žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a odnosno visinu tražbine, o kojem ovaj sud nije ovlašten odlučivati već će u odnosu na taj razlog temeljem odredbe čl. 52. st. 3. OZ-a, prvostupanjski sud uputiti ovršenike u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

 

16. Stoga, obzirom da ne postoje niti žalbeni razlozi na koje temeljem odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, žalba I. i II. ovršenika se ukazuje neosnovanom.

 

17. Žalbeni navodi kojim predlaže odgodu ovrhu nisu razmatrani obzirom da o navedenom odlučuje prvostupanjski sud.

 

18. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadom troška postupka za sastav odgovora na žalbu nije osnovan obzirom da isti nije bio potreban sukladno čl. 155. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a.

 

19. Slijedom navedenog, valjalo je žalbu I. i II. ovršenika odbiti kao neosnovanu i na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a odlučiti kao u stavku I izreke i na temelju čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a kao u stavku II izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

 

U Zagrebu 15. ožujka 2023.

 

 

                                                                                                                                                 Sudac

                                                                                                                                Suzana Radaković, v.r.