Baza je ažurirana 10.11.2025. zaključno sa NN 107/25 EU 2024/2679
- 1 - Revd 825/2023-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja L. J. B., OIB ... iz S., kojeg zastupa punomoćnik K. B., odvjetnik u I., protiv tuženika H. a. d.o.o., OIB ... iz Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-149/2022-2 od 20. lipnja 2022., kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom, poslovni broj Pn-46/2020-9 od 12. svibnja 2021., na sjednici održanoj 14. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju revizija protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-149/2022-2 od 20. lipnja 2022. zbog pravnog pitanja koje glasi:
„Koja je pravna osnova zahtjeva za isplatu tržišne vrijednosti zemljišta koja je vlasnicima, koji nisu sudjelovali u postupku izvlaštenja, oduzeto iz posjeda radi izgradnje autoceste i koja osoba je odgovorna za tu isplatu, je li to osoba koja je nekretninu oduzela vlasniku iz posjeda, osoba koja je tu nekretninu stekla u vlasništvo ili neka druga osoba?“.
Obrazloženje
1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-149/2022-2 od 20. lipnja 2022.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
1. Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. t.11. Zakona o parničnom postupku (NN, broj 53/91, 91/92, 112/99,88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14,70/19) kada za zaključak da ne postoji protupravnost u postupanju tuženika ne daje jasne logične i uvjerljive razloge, dakle, zbog toga što sud o postojanju jednog elementa odnosno pretpostavke odštetne odgovornosti-protupravnosti iznosi razloge koji se odnose na drugi element odnosno pretpostavku odštetne odgovornosti-štetnu radnju?
2. Koja je pravna osnova zahtjeva za isplatu tržišne vrijednosti zemljišta koja je vlasnicima, koji nisu sudjelovali u postupku izvlaštenja, oduzeto iz posjeda radi izgradnje autoceste i koja osoba je odgovorna za tu isplatu, je li to osoba koja je nekretninu oduzela vlasniku iz posjeda, osoba koja je tu nekretninu stekla u vlasništvo ili neka druga osoba?
Kao razloge važnosti pitanja navodi odluku Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1187/17, Županijskog suda u Splitu broj Gž-502/2019 te odluke ovoga suda broj Rev-807/2019 i Revd-1604/2021.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući po odredbi čl. 385.a u vezi s čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 20/22 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda RH je ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. al. 1. ZPP-a zbog pravnog pitanja navedenog u izreci ovog rješenja, jer je riječ o pravnom pitanju važnom za rješenje ovoga spora i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni o kojem postoji različito pravno shvaćanje ovoga suda doneseno povodom revizije po dopuštenju na temelju odluke ovoga suda broj Revd-1604/2021-2 od 3. studenoga 2021. koju navodi tužitelj. Odlučujući o reviziji ovaj je sud u odluci broj Rev-750/2022-2 od 13. rujna 2022. zauzeo pravno shvaćanje koje je glede osobe odgovorne za isplatu drugačije od pravnog shvaćanja izraženog u pobijanoj odluci. Tako je u odnosu na istog tuženika kao u ovom sporu zauzeto shvaćanje prema kojem i u slučaju kada su tužitelji kao pravnu osnovu naznačili naknadu štete sud može spor prosuđivati po pravilima o stjecanju bez osnove budući nije vezan za pravnu osnovu naznačenu u tužbi. U odnosu na prvo pitanje koje se svodi na moguće postojanje bitne povrede odredaba postupka valja istaknuti da isto nije od značenja pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 387. st. 6. ZPP-a riješiti kao u izreci.
Zagreb, 14. ožujka 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.