1              Poslovni broj: UsI-776/22-6

 

 

             

 

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Tamari Bogdanović, uz sudjelovanje Valentine Pergar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja D. K. iz I. G., OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenica S. B., odvjetnica u S., protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Z., radi priznavanja prava na doplatak za pomoć i njegu, OIB: …, nakon održane usmene i javne rasprave, zaključene istoga dana, 14. ožujka 2023.,

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-551-07/20-01/1484, URBROJ: 524-11-02/1-22-4 od 14. veljače 2022. i zahtjev za naknadu troška upravnog spora.

 

Obrazloženje

 

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske, KLASA: UP/II- Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-551-07/20-01/1484, URBROJ: 524-11-02/1-22-4 od 14. veljače 2022., odbijena je žalba izjavljena protiv rješenja Centra I. G., KLASA: UP/I-551-07/19-01/185, URBROJ: 2131-14-01-04-20-6 od 2. studenoga 2020. kojim je odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje prava na doplatak za pomoć i njegu, jer je nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područni ured Z., od 12. listopada 2020., utvrđeno da kod tužitelja postoji prijeka potreba privremene pomoći i njege u smanjenom opsegu, ali obzirom da je tužitelj korisnik osobne invalidnine u iznosu od 199,55 kn kao mirnodopski vojni invalid iz Domovinskog rata VIII skupine sa 40% oštećenja organizma prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje navedenog prava.

                     2. Tužitelj pobija zakonitost osporavanog rješenja i ističe da prima iznos osobne invalidnine od samo 199,55 kn, a ne u punom iznosu za osobu koja ne ostvaruje vlastiti prihod u iznosu od 1.500,00 kn mjesečno. Smatra da se radi o pretjeranom pravnom formalizmu u tumačenju članka 57. stavka 2. Zakona o socijalnoj skrbi, jer bi mu iznos od 600,00 kn ili 420,00 kn na iznos od 199,55 kn bio velika pomoć za redovno psihijatrijsko liječenje i za aktivnosti koje zahtijevaju veća psihofizička opterećenja. Poziva se na iznimke iz članka 58. i 59. Zakona o socijalnoj skrbi, te smatra da zbog svog lošeg zdravstvenog stanja, koje je nesporno utvrđeno i u ovom upravnom postupku ispunjava uvjete za priznavanje navedenog prava.

              3. Predlaže sudu da poništi osporavano rješenje i da naloži tuženiku da tužitelju naknadi trošak upravnog spora zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

                       4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

5. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

                       7. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti opunomoćenice tužitelja i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 39. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21), o čemu je tuženik bio upozoren u pozivu za raspravu, a opunomoćenica tužitelja je na raspravi zatražila trošak upravnog spora u ukupnom iznosu od 1.036,90 eur / 7.812,52 kn.

8. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen u odgovoru na tužbu.

9. Prema podacima spisa predmeta, zahtjev i žalba tužitelja, odbijeni su, s obrazloženjem da su oba stupnja vještačenja suglasna da kod tužitelja postoji prijeka potreba privremene pomoći i njege u smanjenom opsegu, ali mu se pravo ne može priznati sukladno članku 57. stavku 2. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj: 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 18/19 i 64/20), jer je nesporno da je tužitelj već korisnik prava na osobnu invalidninu u iznosu od 199,55 kao mirnodopski vojni invalid iz Domovinskog rata VIII skupine sa 40% oštećenja organizma prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

10. Odredbom članka 57. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi propisano je da se pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.

Stavkom 2. navedenog članka Zakona propisano je da pravo na doplatak za pomoć i njegu ne može se priznati osobi:

- koja ima sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju

- koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu

- koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti

- ako prosječni mjesečni prihod samca prelazi iznos od 250% osnovice iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno ako prosječni mjesečni prihod članova kućanstva prelazi iznos od 200% osnovice iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti

- ako doplatak za pomoć i njegu može ostvariti po posebnom propisu

- kojoj je priznato pravo na osobnu invalidninu po ovom Zakonu ili na temelju drugih propisa

- kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi, odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima.

11. Odredbom članka 58. stavka 1. navedenog Zakona propisano je da se pravo na doplatak za pomoć i njegu može priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

12. Odredbom članka 60. stavka 1. navedenog Zakona propisano je da se pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu, neovisno o uvjetima iz članka 57. stavka 2. podstavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, priznaje:

- osobi s težim invaliditetom

- osobi s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju ili

- slijepoj, gluhoj i gluhoslijepoj osobi koja nije osposobljena za samostalan život i rad.

Stavkom 2. navedenog članka Zakona propisano je da se pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu, neovisno o uvjetima iz članka 57. stavka 2. podstavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, priznaje: slijepoj, gluhoj i gluhoslijepoj osobi koja je osposobljena za samostalan život i rad ili osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti.

13. Prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem nije povrijeđen Zakon na štetu tužitelja.

14. Naime, tužitelj ne osporava da mu je priznato pravo na osobnu invalidninu  na temelju drugog propisa, a što je u članku 57. stavku 2. alineji 6. Zakona o socijalnoj skrbi, izričito propisano kao prepreka za priznavanje prava doplatka za pomoć i njegu, pa je u upravnom postupku pravilno utvrđeno da tužitelj ne zadovoljava uvjete za priznanje prava na doplatak za pomoć i njegu prema navedenom Zakonu, a niti je tužitelj dokazao da u njegovom slučaju postoje iznimke iz članka 60. stavka 1. i 2. navedenog Zakona, u kojim slučajevima se pravo priznaje bez obzira na uvjete iz članka 57. stavka 2. navedenog Zakona.

15. Prema mišljenju suda, u konkretnom slučaju ne radi se o pretjeranom pravnom formalizmu u primjeni zakonskih propisa, a obzirom da država ima široka diskrecijska ovlaštenja u margini prosudbe za određivanje uvjeta pod kojima neko pravo na socijalno davanje može biti priznato korisniku.

16. O trošku upravnog spora sud je odlučio na temelju članka 79. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

17. Stoga je sud na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

 

U Zagrebu 14. ožujka 2023.

 

 

Sutkinja:

  Tamara Bogdanović, v.r. 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.