- 1 -              Revd 756/2022-6

Broj: Revd 756/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

D O P U N S K O  R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice V. P. iz V., OIB: ..., koju zastupa punomoćnica B. M., odvjetnica u V., protiv tuženika M. K. iz S., P., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., radi brisanja založnog prava, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3075/2021-2 od 3. studenoga 2021., kojom je djelomično preinačena i djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu broj P-298/20-7 od 16. ožujka 2021., a povodom prijedloga tužiteljice za donošenje dopunskog rješenja, u sjednici održanoj 14. ožujka 2023.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbacuje se u odnosu na postavljeno pravno pitanje „...da li sud u parničnom postupku može isprave kojima se dokazuje povrat duga iz ugovora o zajmu cijeniti strogo formalistički i selektivno, bez stavljanja istih u kontekst svih izvedenih dokaza i cjelokupno utvrđenog činjeničnog stanja u postupku, i ne priznati značaj tih isprava jer iste ne glase na zajmodavca iz ugovora o zajmu, iako je u postupku utvrđeno da je tužiteljica kao zajmoprimac iz lihvarskog ugovora, jedna od mnogih žrtava kaznenog djela, radi počinjenja kojeg postoji osnovana sumnja da se udružilo 13 fizičkih osoba i 131 tvrtka, među kojima i tuženik – zajmodavac i tvrtka na koju je tužiteljica izdala zadužnicu radi osiguranja povrata sredstava, odnosno da li se na tužiteljicu u konkretnom slučaju može osnovano svaliti dokazivanje konkretne povezanosti tolikog broja fizičkih osoba i tvrtki za potrebe brisanja založnog prava s nekretnine, u situaciji kad u postupku nitko ne tvrdi niti ne dokazuje da je tužiteljica bila u bilo kakvim obveznopravnim odnosima sa tvrtkom iz uplatnica i zadužnice, a da bi takvo postupanje suda bilo u skladu s čl. 7., 8., 220. i 221.a ZPP-a?“

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3075/2021-2 od 3. studenoga 2021., kojom je djelomično preinačena i djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu broj P-298/20-7 od 16. ožujka 2021.

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Tužiteljica je nakon podnesenog prijedloga za dopuštenje revizije podnijela i prijedlog za ponavljanje postupka iz razloga predviđenog odredbom čl. 421. st. 1. t. 10. ZPP-a. Uvažavajući pretpostavke predviđene odredbom čl. 429. st. 4. ZPP-a odlučeno je nastaviti postupak po izjavljenom prijedlogu za dopuštenje revizije.

4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je rješenjem broj Revd-756/2022-3 od 16. studenoga 2022. ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a zbog pravnog pitanja „...je li se kod pravomoćno utvrđene ništetnosti /djelomične ništetnosti/ ugovora o zajmu kojim je povrat tražbine zajmodavca osiguran založnim pravom na nekretninama zajmoprimca povratak u prijašnje stanje iz čl. 323. st. 1. ZOO-a može osnovano ostvariti postavljenim zahtjevom kojim se nalaže nadležnom zemljišnoknjižnom sudu da na temelju presude uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje brisanjem založnog prava upisanog temeljem ništetnog /djelomično ništetnog/ ugovora o zajmu?“

5. Podneskom od 7. ožujka 2023. tužiteljica je podnijela prijedlog za donošenje dopunskog rješenja o postavljenom pravnom pitanju u prijedlogu za dopuštenje revizije navedenom u izreci ovog rješenja, jer je o navedenom pravnom pitanju propušteno odlučiti rješenjem ovog suda broj Revd-756/2022-3 od 16. studenoga 2022.

6. Naime, shodno odredbi čl. 339. st. 1. ZPP-a, ako je sud propustio odlučiti o svim zahtjevima o kojima je morao odlučiti ili je propustio odlučiti o dijelu zahtjeva, stranka može u roku od 15 dana od primitka odluke predložiti parničnom sudu da se odluka dopuni.

7. Donoseći rješenje o prijedlogu za dopuštenje revizije ovaj sud je propustio odlučiti o naznačenom pravnom pitanju u izreci ovog rješenja. Međutim, postupajući sukladno odredbi čl. 385.a i čl. 387. ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da pravno pitanje preciznije naznačeno u izreci ovog rješenja nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, naznačeno pravno pitanje odnosi se na ispitivanje činjeničnih okolnosti konkretnog slučaja, odnosno na ocjenu dokaza provedenih u postupku kod utvrđivanja relevantnih činjenica od strane nižestupanjskog suda, a kakva pitanja se ne mogu cijeniti kao pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Isto tako, treba reći da se pod pravnim pitanjima shodno prethodno navedenim odredbama ZPP-a ne podrazumijevaju pitanja o individualnim pravima stranaka u konkretnim situacijama, već pitanje mora biti postavljeno na opći način, kako bi se odgovorom na to pitanje rješavale materijalnopravne i postupovnopravne dvojbe koje se pojavljuju u bitnim slučajevima koji su u bitnim elementima podudarni. Dakako, to pitanje mora biti povezano i s konkretnim predmetom u kojem se podnosi revizija (rješenje u sporu mora ovisiti o tom pitanju). Kako u odnosu na navedeno pravno pitanje nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u svezi s čl. 387. st. 5. ZPP-a riješeno kao u izreci.

Zagreb, 14. ožujka 2023.