1              Poslovni broj: 8 Kž-438/2022-3

 

             

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj:8 Kž-438/2022-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Mirjane Rigljan kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog I. D. zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz članka 271. stavak 3. u vezi sa člankom 265. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona (NN 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11. – dalje u tekstu: KZ/97.) odlučujući povodom žalbe Općinskog državnog odvjetnika u Slavonskom Brodu podnesene protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj K-330/2020 od 10. veljače 2022., u sjednici vijeća održanoj 14. ožujka 2023.,

 

 

p r e s u d i o    j e

 

 

              Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Slavonskom Brodu na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 147/13., 152/14., 70/17. i 126/09. - dalje u tekstu ZKP/08.) oslobodio je optužbe optuženog I. D. da bi počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa - teškim kaznenim djelom protiv opće sigurnosti, opisano i kažnjivo po članku 271. stavak 3. u vezi sa člankom 265. stavak 2. i 3. KZ/97., činjenično i pravno pobliže opisano u izreci pobijane presude.

 

2. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08. odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08. te nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

3. Protiv presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 467. stavak 3. ZKP/08. s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

5. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP/08., spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

 

6. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

 

7. U odnosu na tvrdnju državnog odvjetnika da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama na temelju kojih je donesena pobijana presuda, a u odnosu na vrijeme kada se dogodio sporni događaj, treba istaći da vrijeme događaja, u smislu, da li se događaj zbio u vrijeme ili izvan radnog vremena, nije odlučna činjenica, a s obzirom na utvrđenje suda da je oštećenik prelazeći preko daske postavljene između balkona i time skraćujući si put kako ne bi išao stubištem stao na dasku koja je pukla, a on pri tome pao, kao i da je utvrđeno da se oštećenik uopće nije trebao nalaziti na tom dijelu gradilišta jer su radovi završeni te da se oštećenik na mjestu događaja nalazio kako u dijelu završenih i izgrađenih prostora potražio svoj zagubljeni metar, za utvrđenje kaznene odgovornosti optuženika nije odlučno kada se zbio događaj, u vrijeme ili nakon početka radnog vremena.

 

8. U konkretnom slučaju optuženiku se stavlja na teret da je postupao suprotno odredbi članka 13. stavak 1. i članka 27. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu, odnosno da je B. R. dozvolio samostalan rad u građevini iako nije bio osposobljen za samostalno obavljanje poslova bez ugrožavanja vlastitog života i zdravlja, kao i odredbama članka 70. i 71. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu (državni odvjetnik ne navodi u optužnici službeno glasilo u kojem je isti objavljen, pretpostavlja se da se radi o Pravilniku objavljenom u Sl br. 42/68.), da nije naložio postavljanje čvrstih ograda na svim radnim mjestima visine 100 cm iznad terena radnih platformi i prolaza koji službe za prelazak radnika i prenošenje materijala za vrijeme rada, a koje moraju biti ograđene čvrstom ogradom visine najmanje 100 cm pa je za odlučivanje o njegovoj kaznenoj odgovornosti bilo potrebno utvrditi je li optuženik prekršio naznačene odredbe posebnih propisa i je li kršenje istih u uzročnoposljedičnoj vezi sa nastupjelom posljedicom, odnosno teškom tjelesnom ozljedom oštećenog B. R..

 

9. U odnosu na kršenje oba propisa, prije svega, treba istaknuti da se događaj zbio na gradilištu na kojem je oštećeni B. R. bio rukovoditelj, odnosno šef gradilišta kako su to opisali svjedoci I. N. i Z. R., da optuženi I. D. prema zapisniku o očevidu i obrani optuženika nije bio na gradilištu pa nije niti dao nalog oštećenom B. R. da prelazi preko balkona na način na koji je oštećenik prelazio što kad se poveže sa činjenicom da se predmetni događaj dogodio na mjestu gdje su radovi završeni, da je oštećenik imao mogućnost koristiti stubište između etaža, međutim, nije koristio stubište već je išao za njega bržim putem, preskačući preko balkona proizlazi da kršenje naznačenih odredbi Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu nije u uzročnoposljedičnoj vezi sa nastupjelom posljedicom.

 

10. Žalitelj ukazuje na nalaz i mišljenje vještaka za zaštitu na radu i zaštitu od požara dipl. ing. B. R. prema kojem proizlazi da poslodavac nije smio oštećenika rasporediti na ove poslove jer nije bio osposobljen za zaštitu na radu i nije imao liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, a kao osoba sa višom stručnom spremom je morao znati osnovna pravila zaštite na radu. Osim toga, svaki poslodavac ne smije dozvoliti rad radniku na poslovima gradilišta ako nije osposobljen za osnove zaštite na radu, isto tako ne smije mu dozvoliti rad jer nema uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti jer se u konkretnom slučaju radilo o poslovima s posebnim uvjetima rada.

 

11. U odnosu na istaknute žalbene navode treba istaći da oštećenika nije bio posebno osposobljen za rad na navedenom radnom mjestu, prema obrani optuženika, ovaj je smatrao da oštećenik kao inženjer građevine sa položenim stručnim ispitom pozna sve uvjete na takvom radnom mjestu, međutim, oštećenik se na dijelu gradilišta na kojem je došlo do nezgode zatekao mimo volje poslodavca, a kako je to i obrazloženo, tako i da je bio propisno osposobljen te i imao liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti moglo je doći do nezgode. Samoinicijativno pristupanje oštećenika dijelu gradilišta na kojem su radovi iz njegove domene završeni otklanja uzročnoposljedičnu vezu između propusta poslodavca, odnosno optuženika i nastale posljedice.

 

12. Isto tako, a vezano uz propust postupanja po članku 70. i 71. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu i s tim u vezi postavljanje čvrstih ograda na svim radnim mjestima visine 100 cm, iz provedenih dokaza proizlazi da se događaj, a prema zapisniku o očevidu, dogodio u dijelu stambeno-poslovnog objekta u izgradnji koji je izgrađen u visini prizemlja plus dva kata sveukupne visine 9 m, tako da su izgrađene i stube kojima se oštećenik mogao koristiti na siguran način pa slijedom navedenog niti kršenje ovih odredbi, povezanih s ostalim okolnostima nastanka inkriminiranog događaja, se ne može povezati sa nastalom posljedicom.

 

13. Slijedom navedenog, s obzirom da državni odvjetnik nije osnovano osporio prvostupanjsku presudu, a ovaj drugostupanjski sud ispitujući istu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 476. stavak 1. i 2. ZKP/08. nije utvrdio da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka, niti da bi bio povrijeđen kazneni zakon na štetu optuženika pa je na temelju članka 482. ZKP/08 odlučeno kao u izreci ove presude.

 

U Zagrebu 14. ožujka 2023.

 

PREDSJEDNICA VIJEĆA

 

Sonja Brešković Balent, v. r.