Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

                                                                                       Poslovni broj: 8 Pn-645/2019-87

 

 

 

 

               REPUBLIKA HRVATSKA

         OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

          Industrijska cesta 15, Sesvete

 

 

                                                                                                       Poslovni broj: 8 Pn-645/2019-87

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

                                                                     

              Općinski sud u Sesvetama po sucu tog suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužitelja B. R. iz K., OIB: ..., zastupan po punomoćniku B. G., odvjetniku iz R., protiv tuženika Ured, Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku H. L., odvjetniku iz O. d. M. & L. d.o.o. iz Z., radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 2. veljače 2023. u prisutnosti punomoćnika tužitelja te zamjenice punomoćnika tuženika, 14. ožujka 2023.

             

 

p r e s u d i o   j e

 

I.              Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

 

           „ I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati s osnova naknade štete iznos od 176.775,42 Eur / 1.331.914,43 kn s pripadajućim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom na iznos od 1.200.000,00 kn od 2.11.2017. pa do isplate, na iznos od 43.200,00 kn od 3.07.2018. pa do isplate, a na iznos od 25.260,18 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa i to:

-          na iznos od 376,36 kn, počem od 16.07.2016. pa do isplate,

-          na iznos od 961,89 kn, počem od 16.08.2016. pa do isplate,

-          na iznos od 716,98 kn, počem od 16.09.2016. pa do isplate,

-          na iznos od 1.250,51 kn, počem od 16.10.2016. pa do isplate,

-          na iznos od 776,23 kn, počem od 16.11.2016. pa do isplate,

-          na iznos od 640,21 kn, počem od 16.12.2016. pa do isplate,

-          na iznos od 393,99 kn, počam od 16.01.2017. pa do isplate,

-          na iznos od 1.256,24 kn počem od 16.02.2017. pa do isplate,

-          na iznos od 450,66 kn, počem od 16.03.2017. pa do isplate,

-          na iznos od 1.217,00 kn, počem od 16.04.2017. pa do isplate,

-          na iznos od 1.442,59 kn, počem od 16.06.2017. pa do isplate,

-          na iznos od 421,36 kn, počem od 16.07.2017. pa do isplate,

-          na iznos od 1.035,22 kn, počem od 16.08.2017. pa do isplate,

-          na iznos od 464,05 kn, počem od 16.09.2017. pa do isplate,

-          na iznos od 1.351,60 kn, počem od 16.10.2017. pa do isplate,

-          na iznos od 924,31 kn, počem od 16.11.2017. pa do isplate,

-          na iznos od 1.260,85 kn, počem od 16.12.2017. pa do isplate,

-          na iznos od 1.401,29 kn, počem od 16.01.2018. pa do isplate,

-          na iznos od 2.852,08 kn, počem od 16.02.2018. pa do isplate,

-          na iznos od 2.625,09 kn, počem od 16.03.2018. pa do isplate,

-          na iznos od 3.625,09 kn počem od 16.04.2018. pa do isplate

sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku da tužitelju isplaćuje stalnu mjesečnu rentu s naslova trajne tuđe pomoći i njege u iznosu od 477,80 Eur / 3.600,00 kn počevši od 1.07.2018. pa nadalje s tim da dospjele obroke pojedinih iznosa renti plati odjedanput, a buduće iznose kako budu dospijevali najkasnije do 15. u mjesecu s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

Nalaže se tuženiku da tužitelju isplaćuje stalnu mjesečnu rentu s naslova izgubljene zarade u iznosu od 464,53 Eur / 3.500,00 kn počevši od 1.05.2018. pa nadalje s tim da dospjele obroke pojedinih iznosa renti plati odjedanput, a buduće iznose kako budu dospijevali najkasnije do 15. u mjesecu s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

II.              Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove postupka u iznosu od 48.184,21 Eur / 363.043,92 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 14. ožujka 2023. do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, u roku od 15 dana.

 

             

Obrazloženje

 

1.              Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je 10. srpnja 2016. nastradao u prometnoj nezgodi koja se dogodila na autocesti A.. R.-Z., Km 80, kao suputnik na motociklu crne boje, marke K., tip Z..., broj šasije: ..., bez registarske oznake, kojim je upravljao i koju prometnu nezgodu je skrivio B. Ž. iz R. Navodi da je u prometnoj nezgodi zadobio teške tjelesne ozljede zbog kojih je pretrpio neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te mu pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu te naknadu imovinske štete, a kako se radilo o vozilu bez registarske oznake to se tuženik smatra u cijelosti odgovornim za štetu nanesenu tužitelju. Ističe kako vozač motora B. Ž. nije običan građanin već da se radi o policijskom službeniku koji je dužan poštivati Etički kodeks policijskih službenika te koji je svjestan odgovornosti moralne obveze etičkog kodeksa te da stoga tužitelj nije mogao očekivati od svog kolege policijskog službenika da upravlja motociklom koji nema registraciju i osiguranje. Navodi kako je konkretna specifična situacija dovela u zabludu tužitelja jer je u svog kolegu imao očekivano povjerenje te stoga nije imao razloga preispitivati osiguranje i registraciju motora, a s kojim ujedno nije intiman prijatelj niti su se intimno družili već su bili radni kolege na različitim radnim mjestima pa se na poslu nisu viđali. Na dan štetnog događaja vozač B. Ž. je nagovarao tužitelja koristeći se svojim autoritetom da se ide provozati s njim i napraviti jedan đir te je tužitelju bilo neugodno odbiti ga. Prilikom prilaženja motociklu zbog mraka, loše rasvjete, položaja motocikla i prepravljenog nosača tablice tužitelj nije mogao primijetiti da motocikl nema registarsku oznaku, odnosno kako je na konkretnom motoru prepravljen originalan položaj tablice tužitelju je bilo vrlo teško uočiti postoje li uopće registarske oznake. Motocikl nema registarske oznake na prednjem dijelu motocikla već na zadnjem pa tužitelj s obzirom na način na koji je prilazio motoru nije mogao primijetiti tako prepravljen nosač tablice. Navodi kako tužitelj nije razgledavao motocikl prije te vožnje jer je imao svoje osobno vozilo s kojim je došao do kafića te da je s tim vozilom odvezao kolegu K. kući, vratio se natrag te bio nagovaran od B. Ž. da se idu provozati motociklom kojeg B. Ž. vozi više od 8 godina u kojem razdoblju je bio kontinuirano osiguran i registriran od 2005.  To što ga je B. Ž. odjavio 3. siječnja 2014. i nastavio se njime nakon odjave voziti nije moglo biti poznato tužitelju tim više jer je motocikl bio u voznom i ispravnom stanju. Što se tiče prigovora da tužitelj nije imao kacigu u konkretnom slučaju imajući u vidu posljedice i ozlijede koje je zadobio, zaštitna kaciga ne bi spriječila nastanak paraplegije, obzirom na to da se radi o ozlijedi kralješnice te ozlijede glave ne utječu na stupanj smanjene životne aktivnosti tužitelja i ostale vidove štete. Protivi se uračunavanju primanja koja tužitelj ostvaruje s naknade za tjelesno oštećenje ili s osnova osobne invalidnine te da se umanji iznos neimovinske štete  jer se ne zna koliko će to pravo tužitelj ostvarivati i koliko će živjeti. Ostvareno pravo na osobnu invalidninu uzima se u obzir pri utvrđivanju novčane naknade za pretrpljene duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti primatelja iste. Naknada primljena s osnova tjelesnog oštećenja i osobne invalidnine uzima se u obzir prilikom dosuđivanja naknade s osnove duševnih bolova zbog smanjenja općeg životnog aktiviteta. Stoga, konačno specificiranim tužbenim zahtjevom iz podneska od 30. srpnja 2021. tužitelj potražuje naknadu neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 1.2000.000,00 kn, za tuđu pomoć i njegu iznos od 43.200,00 kn, na ime izgubljene zarade iznos od 25.260,18 kn, odnosno ukupan iznos od 1.331.914,43 kn te na ime rente trajne tuđe pomoći i njege iznos od 3.600,00 kn mjesečno kao i na ime imovinske štete koja se potražuje na ime rente izgubljene zarade iznos od 3.500,00 kn mjesečno. Tužitelj potražuje i naknadu troškova postupka.

2.              Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava pasivnu legitimaciju i odgovornost za štetu, a sve sukladno odredbi čl. 23. st. 1. t. 4. i 5. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu navodeći kako je sukladno dokumentaciji koja je dostavljena uz tužbu vidljivo kako je tužitelj bio putnik koji se dragovoljno prevozio neosiguranim i neregistriranim vozilom bez istaknutih registarskih oznaka. Ističe kako nesporna činjenica da u trenutku prometne nezgode na vozilu nije bilo registarskih pločica (Zapisnik o očevidu) ukazuje na opravdanu pretpostavku da vozilo nije registrirano te da nije niti osigurano, a što sve dovodi do zaključka da takvo vozilo ne ispunjava potrebne zakonske uvjete za sudjelovanje u prometu. Navodi kako se odredba čl. 23. st. 1. t. 4. i 5. ne može interpretirati samo kao obveza vozača da izričito obavijesti putnike da vozilo nije osigurano nego da je treba interpretirati tako da se i putnici u vozilu moraju savjesno ponašati pa ako konkretne okolnosti koje su ostvarene u ovom slučaju upućuju na zaključak o neregistriranosti vozila, a time i o neosiguranosti vozila, a da bi putniku ta činjenica bila poznata mora i sam poduzeti ono što je uobičajeno, od vozača zatražiti takvu informaciju, u protivnom da se okolnost što je isto ostalo tužitelju nepoznato treba pripisati njegovom nesavjesnom postupanju. Navodi kako je i u čl. 1054. Zakona o obveznim odnosima propisano da onaj tko na svoju štetu dopusti drugome poduzimanje neke radnje, nema pravo od njega zahtijevati naknadu štete prouzročene tom radnjom, dok je u čl. 8. istog Zakona sadržano načelo da je svatko dužan suzdržati se od postupaka kojim se drugom može prouzročiti šteta, odnosno da je u konkretnom slučaju riječ o vlastitoj odgovornosti kod koje štetnik snosi posljedice prouzročene vlastitom štetnom radnjom ili propustom. Dakle, tužitelj se dragovoljno vozio na neregistriranom i neosiguranom motociklu te takve činjenice o neosiguranosti i neregistriranosti istom nisu mogle ostati nepoznate. Štoviše, sam tužitelj kada govori o navodno prepravljenom nosaču tablice neizravnoi priznaje da motocikl na sebi nije imao registarsku oznaku, odnosno s obzirom na izgled motocikla na kojem nisu bile istaknute registarske oznake svaki bi prosječan čovjek pa tako i tužitelj koji je bio policajac s položenim vozačkim ispitom i koji se svakodnevno kroz posao susretao s takvim situacijama zaključio da takvo vozilo nema potrebne zakonske uvjete da bi sudjelovalo u prometu, da nije vozilo osigurano. Također, navodeći da je B. Ž. niz godina imao motocikl i njime dolazio na posao, odnosno da isti vozi više od 8 godina i da je kroz cijeli period bio osiguran i registriran proizlazio da je imao saznanja o motociklu i vozaču. Podredno, u odnosu na postavljen zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete, po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova, straha, duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti, tuđe pomoći i njege ističe kako je visina zatraženih iznosa previsoka te ističe prigovor doprinosa tužitelja posljedicama nesreće obzirom na to da isti u trenutku prometne nesreće nije nosio zaštitnu kacigu kao i prigovor isključive odgovornosti tužitelja zbog pristanka istog na vožnju s osobom pod utjecajem alkohola, odnosno radi se o svjesnom riziku i pristanku tužitelja na posljedice do kojih je nažalost došlo. Konkretna situacija, odnosno vožnja mladog čovjeka pod utjecajem alkohola sa vozačem koji je bio pod utjecajem alkohola, a za što su i sami znali jer su zajedno u društvu konzumirali alkoholna pića. Tuženik osporava potraživanje s osnova izgubljene zarade kao i rente s osnova izgubljene zarade. Predlaže stoga odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan u cijelosti uz naknadu troškova postupka tuženiku.

3.              B. Ž. je na prijedlog tuženika u smislu odredbe čl. 211. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19. - dalje u tekstu: ZPP) kao treća osoba obaviješten o parnici, ali se na isto nije  očitovao.

4.              Raspravnim rješenjem suda od a primjenom odredbe čl. 190. st. 2. ZPP-a dopuštena je preinaka tužbe iz podneska od 7. prosinca 2021., učinjena prije zaključenja prethodnog postupka. Kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednicama 5. ožujka 2020. odnosno 15. lipnja 2020. donio nove „Orijentacijske kriterije“, koji se primjenjuju na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete; to je sud dopustio preinaku tužbe jer se radi o bitnoj činjenici za koju tužitelj prije nije mogao imati saznanja. Također, neosnovan je prigovor zastare vezano uz povišeni zahtjev tužitelja, s obzirom da tužitelj preinakom tužbe nije postavio novi, drugačiji tužbeni zahtjev, nego ga je samo specificirao imajući u vidu nove Orijentacijske kriterije VSRH, koji su doneseni nakon podnošenja tužbe.

5.                  U dokaznom postupku izvršen je uvid u zapisnik o očevidu P. R. od 10. srpnja 2017. (list 11-14 spisa), medicinsku dokumentaciju za tužitelja (list 15-45, spisa), podatke o izgubljenoj zaradi (list 46 spisa), prijedlog za izvansudsku nagodbu s potvrdom o primitku (list 47 spisa), očitovanje na odštetni zahtjev tužitelja (list 49 spisa), fotografije motocikla (list 123 i 124 spisa), dopis Centra (list 129 spisa), podatke o privremenoj nesposobnosti za rad i korištenju zdravstvene zaštite tužitelja (list 130-135 spisa), fotografije (list 148-150 spisa), Ministarstva, - zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv B. Ž. (list 155-157 spisa), izvješća o bolovanju (list 165-171 spisa), očitovanje Zavoda Klasa: ... od 20. kolovoza 2020. (list 179 spisa), presliku zdravstvenog kartona tužitelja (list 186-276 spisa), platne liste tužitelja (list 289-323 spisa), saslušan je svjedok A. M. (list 349 spisa), B. Ž. (list 349-351 spisa), tužitelj B. R. (list 351-352 spisa), M. Đ. (list 391 spisa), M. M. (list 391 spisa), I. D. (list 392 spisa), R. M. (list 408-409 spisa), I. K. (list 409 i 410 spisa), Ž. N. (list 428 spisa) te je izvršen uvid u presliku spisa Općinskog suda u Rijeci posl. br. K-802/17.

6.              Sud je primjenom odredbe čl. 220. st. 2. ZPP-a kojom je propisano da sud odlučuje koje će od dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, odbio ostale dokazne prijedloge stranaka i to stoga što je sud utvrdio, a imajući u vidu i načelo ekonomičnosti postupka propisano odredbom čl. 10. st. 1. ZPP-a  kako je moguće utvrditi odlučne činjenice za rješenje konkretnog spora provođenjem dokaza uvidom u dokumentaciju u spisu te saslušanjem svjedoka i stranaka u postupku, a kako je nastavno obrazloženo.

7.                   Na temelju izvedenih dokaza, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan

8.              Među strankama je sporna pasivna legitimacija tuženika, odgovornost za štetu, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, omjer tužiteljeva doprinosa nastaloj šteti, odnosno, među strankama je primarno sporno je li tužitelj znao da je vozilo kojim je upravljao B. Ž. bilo neosigurano.

9.              Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj:151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 - dalje u tekstu: ZOOP) koji u konkretnom slučaju treba primijeniti kao lex specialis u odnosu na ZOO kao opći propis obveznog prava, u svom članku 29. st. 1. ZOOP-a, propisuje kako oštećena osoba kojoj je šteta nanesena uporabom vozila čiji se vlasnik nije osigurao od automobilske odgovornosti može podnijeti odštetni zahtjev Uredu.

10.              Iz navedenoga, a kako između stranaka nije sporno da se vlasnik vozila čijom uporabom je šteta nanesena nije osigurao od automobilske odgovornosti, proizlazi da je tužitelj kao oštećenik aktivno legitimiran, a tuženik pasivno legitimiran budući da njegova odgovornost za štetu tužitelju proizlazi iz odredbe čl. 29. ZOOP-a, a slijedom čega je prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika u cijelosti otklonjen kao neosnovan.

11.              Odredbom čl. 23. toč. 4. i 5. ZOOP-a, određeno je da pravo na naknadu štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti nema suputnik koji je dragovoljno ušao u neregistrirano vozilo bez istaknutih registarskih oznaka na vozilu, ako osiguratelj dokaže da je ta okolnost suputniku bila poznata (toč. 4) te suputnik koji je dragovoljno ušao u neosigurano vozilo kojim je uzrokovana šteta, ako Ured  dokaže da je ova okolnost suputniku bila poznata (toč. 5.).

12.              Odredbom čl. 1054. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje ZOO) Zakona o obveznim odnosima propisano je da tko na svoju štetu dopusti drugome poduzimanje neke radnje ne može od njega zahtijevati naknadu štete prouzročene takvom radnjom.

13.              Radi utvrđenja činjenice da li je tužitelj znao, odnosno morao znati da je vozilo kojim je upravljao B. Ž. bilo neosigurano, neregistrirano, sud je proveo dokaz uvidom u Zapisnik o očevidu, fotoelaborat prometne nesreće i presliku spisa Općinskog suda u Rijeci posl. br. K-802/17 te je saslušao svjedoke A. M., B. Ž., M. Đ., M. M., I. D., R. M. I. K., Ž. N. te je saslušan tužitelj kao stranka u postupku.

14.              Uvidom u kazneni spis Općinskog suda u Rijeci posl. br. K-802/17, utvrđeno je da je rješenjem Općinskog suda u Rijeci posl. br. Kov-289/19 od 6. studenog 2017. potvrđena optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj K-DO-1094/16 od 24. svibnja 2017. protiv okrivljenika B. Ž. zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. i 3. KZ-a te da je kazneni postupak još uvijek u tijeku.

15.              Iz Zapisnika o očevidu PU P.-g., PPP R. od 10. srpnja 2016. proizlazi da se prometna nesreća dogodila na autocesti A.. R. Z., km 80, u 00,33 sata na način da je B. Ž. upravljao motociklom marke ... tip ...“, ... boje, godine proizvodnje ..., bez registarske oznake, koje nije registrirano već je odjavljeno 3. siječnja 2014., za kojeg nema sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti i kretao se dionicom A... iz smjera čvora O. u smjeru čvora Č. te je dolaskom kod km oznake 80 po ulasku u oštar desni zavoj krećući se uz nagib kolnika do 7% izgubio kontrolu nad motociklom, skrenuo van kolničke trake i prednjim dijelom motocikla udario u metalnu zaštitnu ogradu nakon čega je pao na kolnik zajedno s putnikom B. R. kojega je prevozio na motociklu, a koji za vrijeme vožnje nije koristio zaštitnu kacigu.

16.              Uvidom u fotoelaborat  prometne nesreće utvrđeno je da na vozilu snimanom nakon nesreće nije bilo registarskih pločica. 

17.              Uvidom u podatke o registraciji vozila ..., PU P.-g., broj: ... od 25. listopada 2016. utvrđeno je kako je za motocikl marke ..., registarske oznake ..., prometna dozvola serijskog broja ... vrijedila do 18. listopada 2013. Kao vlasnik navedenog vozila je evidentiran B. Ž. iz R. od 4. svibnja 2005. do 3. siječnja 2014. kada je izvršena privremena odjava vozila. Polica obveznog osiguranja uplaćena je 18. listopada 2012. i vrijedila do 18. listopada 2013.

18.              Svjedok A. M. u svom iskazu je naveo kako su B. Ž. i drugi dečki došli u njegov ugostiteljski objekt na piće s motorima, konzumirali su alkohol te ih je u ponoć ispratio. Iskazao je kako je samo čuo za štetan događaj, odnosno što se dogodilo te nema drugih saznanja. Naveo je kako B. Ž. poznaje osobno, u prijašnjem lokalu kojeg je držao isti je bio zadužen za red i mir kao policajac, zadužen za taj kvart. Njegov lokal se nalazi u blizini II. P. p. Drugi gosti s noći štetnog događaja nisu prečesto dolazili, te ih ne poznaje. Prije štetnog događaja B. Ž. kao gosta u lokalu nije vidio godinama. Za B. Ž. zna da je bio „bajker“, no tužitelja osobno ne poznaje te ne zna da li je isti također bio „bajker“ no isti nisu bili „bajkeri“ koji su sudjelovali na utrkama na G.

19.              Svjedok B. Ž. je iskazao kako je nakon vojske cijeli svoj radni staž proveo u policiji, u P. P., na poslovima temeljne policije. Tužitelja poznaje od prvoga dana kao polaznika A., nakon toga kao policijskog vježbenika i poslije kao samostalnog policijskog službenika. Bili su zaduženi na rad u istim poslovima temeljne policije te su često išli zajedno u ophodnje. Iskazao je da osim što su se družili kao kolege znali su se družiti i nakon posla, te da bi rekao da se radilo i o prijateljskom odnosu. Naveo je kako je dan prije štetnog događaja, 9. srpnja 2016., po rasporedu rada radio službu od 7 do 15 sati te da je tužitelj došao u njegovu zamjenu s obzirom da je bio zadužen za odrađivanje popodnevne smjene od 14 do 22 sata i da su se od tog trena družili pa do trenutka štetnog događaja. Iskazao je kako je čekao kolegu I. K. te su svi troje ostali u prostorijama postaje jer je bila subota popodne i lijep dan te su oko 18 sati otišli na kavu u obližnji ugostiteljski objekt. Nakon što je kolegi K. završila smjena on i tužitelj su ostali u ugostiteljskom objektu i popili su pivu te su se tamo zadržali do 21:15 sati. Kolega K. je nakon toga išao razdužiti smjenu. U lokalu M. R. svi troje smo odlučili nastaviti druženje do kojeg sam ja došao svojim motociklom te sam povezao kolegu K. Oko 22 sata tužitelj je nazvao kolegu K. kako bi nam se pridružio te je došao svojim automobilom. Objekt vlasnika M. nalazi se u uskoj ulici te smo motore parkirali ispred ulaznih vrata, na osvijetljenom dijelu, a tužitelj je automobil parkirao jedno 100 metara dalje jer se sa autom nije moglo prići objektu. U objektu su se družili on, K., tužitelj, M. i N.  te je nešto prije ponoći tužitelj odvezao kolegu K. doma te se nakon toga opet vratio. Radno vrijeme objekta je bilo do ponoći, u 00:15 su završili te ih je vlasnik A. M. ispratio na odlasku. Naveo je kako je kolega N. je sjeo na svoj motor, a on na svoj, obukao je rukavice i kacigu te ih je kolega N. pozvao da idu na G. s čime su se složili. Iskazao je kako je B. R. u tom trenutku sjeo samovoljno, bez poziva na stražnji kraj njegovog motora, a što je nažalost bio ključni trenutak. Naveo je kako su krenuli lagano, normalnom vožnjom, išli su u sporije, kretali se najkraćom rutom, izlazom na r... zaobilaznicu, uključili se autocestu R.-Z. u pravcu G. te su došli do zavoja koji se nalazi nakon dugačke ravnice i ulazi u blagi zavoj desni, pod usponom i u toj točci zavoja oštrije se ulazi u taj dio zavoja. Kada su došli do te točke događaja, prolaze tu ravnicu, ulaze u blagi zavoj, gdje se mora motocikl dovesti u nagib da bi mogli proći zavoj, a na dijelu spoja asfalta prešli su preko izbočine na cesti, gdje je prilikom amortizacije i uslijed težine osoba na motociklu došlo do izravnavanja iz zavoja. Naveo je kako više nisu imali tu putanju da bi sigurno prošli zavoj te je dolaskom na taj oštri dio kolegi B. rekao drži se i misli da je napravio najbolje što je u tom trenutku mogao napraviti, jer bi u suprotnom završili ispod ograde. U jednom trenutku su lijevom stranom dotaknuli metalnu ogradu štitnika i dolaskom na taj zemljani dio između štitnika i kolnika jednostavno ih je prebacilo preko motora. Taj dio cesta kod zavoja u potpunosti je neosvijetljen, nema nikakve rasvjete. Sljedeće čega se sjeća je da leži na podu nasred kolničke trake, a kad se digao B. je ležao poprečno na kolniku, tijelom prema cesti, motocikl je bio udaljen, pokušao se pridignuti no nije mogao jer mu je bila slomljena lijeva potkoljenica. S kolničke trake se dovukao do ograde, zvao je B., ali se nije odazivao, nije se micao. Ljudi koji su vozili iza njih pozvali su policiju i hitnu pomoć, koja je relativno brzo stigla. Posebno upitan za osiguranje motocikla iskazao je kako je motocikl kupljen nov, 2005., marke K., koji je uredno registrirao do kraja 2013., odjavljen je u siječnju 2014. Dotad je s tim motociklom prešao sve skupa preko 100 000 kilometara. Odjavio ga je jer nije više imao vremena za vožnju, vratio je tablice i pohranio ga u garaži sve do tog ljeta neposredno prije štetnog događaja i hto je pripremiti motocikl za registraciju. Naveo je kako je kolega B. R. znao da je vozilo neregistrirano i da nema tablice, jer su o tome i pričali, a što mogu potvrditi i njihovi kolege. Tužitelj je prilikom sjedanja na motocikl znao da smo alkoholizirani i on i ja te je samovoljno sjeo bez kacige. Izjavio je da je često tom dionicom znao proći, konkretno tim zavojem. Nakon što su svjedoku predočene fotografije policije, motocikla tužitelja koje se nalaze u spisu izjavio je da se radi o njegovom motociklu i o nosaču tablica marke L. koji se sastoji iz 2 dijela koji su fiksni. Naveo je kako nije prikazana originalna pozicija tablice, s obzirom da se radi o trenutku nakon prometne nezgode, ali da nije ništa prerađivao prije prometne nesreće. Kada mu se predočuju slike tablice na slici motocikla navodim da se na drugoj fotografiji nalazi original pozicija tablice.

20.              Tužitelj B. R. je iskazao kako je radio popodnevnu smjenu na dan štetnog događaja, nije bilo previše posla, družili su se, popili su jednu ili dvije pive te je on poslije smjene odvezao K. u kafić, kod P.P. jer su ga pozvali da ide s njima. Nazvao je K. da mu da adresu jer je nije znao. u neko doba je odvezao K. kući, vratio se natrag i krenuli su prema G. Kolega Ž. ga je zvao da ide s njim premda je krenuo u svoj auto koji je bio dalje parkiran. Naveo je kako je na njegov poziv odgovorio da ne želi ići s njim no da je on inzistirao da ide s njim na motoru. Iskazao je kako je tada prvi put vidio taj motor te mu je u tom trenutku prišao sa bočne strane. Vozili su se brzinom smatra od oko 140 km/h, a uzbrdica je jako zahtjevna čak i za auto. Zbog zavoja je motor spustio brzinu na 80 km/h te smatra da je prebrzo ušao u taj zavoj. Rekao mu je "drži se padamo", a prije toga je osjetio dosta velik otpor zraka jer je građom viši od njega. Prilikom ulaska u zavoj nagnuo se u desnu stranu kako bi se motor spustio što više zemlji te nije vidio ogradu neposredno pored svoje noge. Tad se dogodio kontakt ograde i njegove noge, tom prilikom lomi nogu i gubi svijest i budi se u bolnici. Naveo je kako je s Ž. imao kolegijalan odnos te je ponekad znao s njim otići na piće no da bi znalo proći i po mjesec dana da ne rade u istoj smjeni i da se ne vide. Nikad ga nije pozivao na druženje mimo posla, niti je on njega pozivao. Znao je da je Ž. „bajker“ no nikada nisu razgovarali o njegovom motociklu te ga je na dan štetnog događaja prvi puta vidio, ne razumije se baš u motore. Nije znao da motor nije osiguran, nikada nije vozio na tom motoru, niti ga je ikada vidio prije štetnog događaja. Ž. N. je bio vlasnik kafića te se sa svjedokom Ž. zna dugi niz godina, oni su prijatelji.

21.              Svjedok R. M., po zanimanju policijski službenik, iskazao je kako je saznao za prometnu nesreću dan nakon iste te da nije bio prisutan kada se ista dogodila. Naveo je da je na dan kad se nesreća dogodila bio u kontaktu s tužiteljem i s B. Ž. s obzirom da su bili kolege i radili zajedno. Tu večer kada se dogodio štetni slučaj B. ga je zvao da dođe s njima da piju u gradu, a što je odbio te nije išao sa njima, sa B. i B. Svi oni su se družili unutar posla, često su radili zajedno, posao ih veže. Znao je da B. vozi motocikl i da je prije te nesreće počeo sa tim motociklom dolaziti na posao, motor mu je bio neregistriran i unatoč tome je s njim počeo dolaziti na posao. Neko duže vrijeme je bio u kvaru pa iz tog razloga nije bio registriran duže vremena. Zna da je bio neregistriran i tada kada je s njim počeo dolaziti na posao jer su to komentirali na poslu. Ispred postaje su komentirali činjenicu da je motor neregistriran, odnosno da su to komentirali on, kolega B. ovdje tužitelj te kolega V. D. koji je otišao u inozemstvo. Naveo je kako B. Ž. zna otkada radi u policiji, da se znaju prijateljski. Njega češće viđa od tužitelja zbog posla. Naveo je kako on više ne radi u toj postaji, nije bajker, posjeduje motor te ga zna voziti na G. Na posebno pitanje pun. tužitelja kada je bilo da su komentirali da je neregistriran motor u odnosu na dan kad se dogodio štetni događaj, odgovorio je da je to bilo par dana prije same nesreće. Na posebno pitanje pun. tuženika koliko se ovdje tužitelj i gospodin Ž. poznaju, odgovorio je da je to otkada je B. došao u policiju, možda dvije godine da su se poznavali prije štetnog događaja. Iskazao je kako smatra i B. i B. prijateljima. B. je zvao i nakon nesreće, pokušavao je uspostaviti kontakt s njim, što je on odbijao.

22.              Svjedok I. K. po zanimanju policijski službenik iskazao je kako je radio do 19 sati na dan štetnog događaja, B. je radio do 14 ili 15 sati, a B. je došao oko 14 ili 15 sati. Oko 16 sati su B., B. i on otišli na piće u kafić gdje su popili par pića i oko pola 7 su izašli iz kafića te je on išao predati smjenu. Naveo je da je nakon toga s B. Ž. sjeo na motor i otišli su do drugog kafića P. koji je bio zatvoren, zatekli su samo vlasnika te su nakon toga otišli u kafić iznad treće policijske postaje, tamo su popili par pića i oko pola 12 je zamolio B. da ga odveze kući u R. Kada ga je odbacio ne zna gdje je otišao, a drugi dan je čuo da su imali prometnu nezgodu. Naveo je kako su mu tužitelj i B. Ž. bili kolege. Tužitelj i B. su također bili kolege, u policijskoj postaji je intenzitet druženja sa svima više-manje isti, znali su otići na piće prije posla, kao i za vrijeme posla. Iskazao je da je znao da je motor od Ž. neregistriran te da ga je spremao za registraciju. Motor je i na dan štetnog događaja bio neregistriran, to znam s obzirom da sam sjeo na motocikl, a on nije imao registracijsku pločicu. Naveo je da ne zna točan položaj stražnjeg nosača tablice, no znao je da motor nije bio registriran te da nije vidio registarsku pločicu.  Ne zna da li B. Ž. prepravljao original nosač tablice na motoru. Naveo je da je na dan štetnog događaja on pio pivo K., te kasnije p., ali ne zna što su drugi pili, odnosno B. i B., misli da su cijelo vrijeme pili pivu koliko se jsjeća.

23.              Svjedok M. Đ., po zanimanju policijski službenik je iskazao kako nije sudjelovao u štetnom događaju te da mu je poznato samo koliko je čuo o tome. Temeljna i krim policija su u istoj postaji, mada nemamo nekog doticaja, pa je čuo od drugih. B. Ž. kao i tužitelja poznaje sa posla no nema saznanja o njihovom uzajamnom poznanstvu. Naveo je kako zna da B. Ž. vozi motor, da je bajker i član nekog moto kluba no ne zna kakav motor vozi ni koje marke, pretpostavlja jači, ne skuter te da ne zna da li su se B. Ž. i tužitelj često družili. Na posebno pitanje pun tužitelja naveo je da s obzirom na to da radi u krim policiji osobno nema naviku druženja sa kolegama nakon posla. Pretpostavlja da takvo druženje upražnjavaju kolege u uniformama. Naveo je kako B. Ž. nije policajac na motoru, on privatno vozi motor te da ne znam da li je motor B. Ž. bio registriran.

24.              Svjedok M. M., po zanimanju policijski službenik u svom iskazu je naveo kako je u vrijeme štetnog događaja tek počeo raditi, nije tada poznavao ljude, čak ni tko je s kim dobar. Poznavao je ovdje tužitelja, ali nije viđao tužitelja i Ž. u istom društvu. Nije mu poznato kakav motor je Ž. vozio, znao je da ima motor, ali nije znao kakav, kao što ni sada ne zna čiji je motor registriran a čiji nije. Naveo je kako se u policijskoj postaji pričalo o tom događaju, pričalo se da su imali nesreću sa neregistriranim motorom. Ne zna kakav je to motor, vidio ga je samo jedanput, bio je crne boje. Naveo je da je I. K. djelatnik policijske postaje te da ga poznaje no da su mu u vrijeme štetnog događaja meni svi bili novi jer je počeo tek raditi par mjeseci prije kao vježbenik.

25.              Svjedok Ž. N., po zanimanju ugostitelj iskazao je kako mu ništa nije poznato o prometnoj nesreći koja se dogodila 10.07.2016., a niti osobno poznajem R. B., kao ni B. Ž. te uopće ne zna na što bi on ovdje trebao iskazivati. Naveo je kako ne poznaje B. Ž. te da je radio u ugostiteljskom objektu P. u R. u V. 13-14 godina. Ne sjeća se da je bila kakva prometna nesreća dok je radio u navedenom ugostiteljskom objektu. U ugostiteljski objekt kao gosti su dolazili policajci, ali mu nisu poznati po imenu R. M. i I. K. Policajci dolaze na kavu tijekom dana il provede kontrole. Kao ugostitelj je razgovarao sa gostima, ali nije imao baš nekog kontakta sa policajcima koji su znali svraćati u lokal. 

26.              Saslušanje svjedoka kao osobno dokazno sredstvo omogućava sudu stjecanje osobnih dojmova o stanju stvari i o kvaliteti informacija do kojih je došao ispitivanjem dokaznih sredstava i time stjecanja potpunijeg i istinitijeg uvjerenja o činjenicama koje treba utvrditi, a sukladno čl. 8. ZPP - na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

27.              Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima svjedoka R. M. i I. K. kao objektivnim, uvjerljivim, životno logičnim, koji nisu osobno zainteresirani za ishod postupka te koji su bili u prijateljskim i kolegijalnim odnosima s tužiteljem i tuženikom obzirom na to da su zajedno radili u istoj policijskoj postaji u temeljnoj policiji kao policijski službenici te su se često družili na poslu i nakon posla te koji su svjedočili događajima neposredno prije samog štetnog događaja kao i o uzajamnom odnosu između tužtelja i tuženika. Iz iskaza navedenih svjedoka proizlazi da je B. Ž. prije štetnog događaja počeo dolaziti na posao s motociklom koji je bio neregistriran, da se na poslu u policijskoj postaji komentiralo kako je motocikl u vlasništvu B. Ž. bio neregistriran, odnosno kako su ispred postaje činjenicu da je motor neregistriran komentirali R. M., tužitelj te kolega V. D. Svjedok I. K. je iskazao kako je znao da je motocikl od B. Ž. neregistriran te da ga je spremao za registraciju te da zna da je i na dan štetnog događaja bio neregistriran jer kad je sjeo na motocikl on nije imao registracijsku pločicu. Iskaz svjedoka K. je sukladan utvrđenjima iz u Zapisnika o očevidu P. R. gdje je jasno navedeno kako motocikl nije imao registarsku pločicu. Nadalje, iskaza navedenih svjedoka proizlazi kako su uzajamna druženja kolega u policijskoj postaji bila dobrovoljna, svi oni su se družili unutar posla, često su radili zajedno, posao ih veže te da je svjedoka R. M. na dan štetnog događaja upravo tužitelj zvao da pođe s njim i s B. Ž. "da piju" u gradu. Svjedok K. je opisao dinamiku druženja na dan štetnog događaja, odnosno da je radio do 19 sati na dan štetnog događaja, B. je radio do 14 ili 15 sati, a B. je došao oko 14 ili 15 sati. Oko 16 sati su B., B. i on otišli na piće u kafić gdje su popili par pića i oko pola 7 su izašli iz kafića te je on išao predati smjenu. Naveo je da je nakon toga s B. Ž. sjeo na motor i otišli su do drugog kafića P. koji je bio zatvoren, zatekli su samo vlasnika te su nakon toga otišli u kafić iznad treće policijske postaje, tamo su popili par pića i oko pola 12 je zamolio B. da ga odveze kući u R.

28.              Iskaze svjedoka, policijskih službenika M. M. i M. Đ. i ugostitelja A. M. sud je prihvatio kao jasne i logične poglavito u dijelu u kojem su isti suglasno iskazivali kako su znali da je B. Ž. privatno imao motor, da je bio "bajker" no nisu imali neposrednih saznanja o štetnom događaju obzirom na to da su o istom saznali naknadno od trećih osoba. M. Đ. je u svom iskazu naveo da policijski službenici krim policije nemaju doticaja s temeljnom policijom u koju su pripadali tužitelj i tuženik, te da stoga ne zna da li su se često družili dok je svjedok M. M. iskazao kako je počeo raditi par mjeseci prije štetnog događaja te da su mu sve kolege bili novi.

29.              Iskaz svjedoka Ž. N. sud je ocijenio kao neistinit, protivan iskazima saslušanih svjedoka I. K., B. Ž., R. M. pa i samog tužitelja koji su jasno iskazali kako je isti bio prisutan događajima koji su prethodili štetnom događaju.

30.              Iskazu svjedoka B. Ž., premda se radi o svjedoku koji je u ovom postupku zainteresirana strana (tuženikovo možebitno ostvarivanje prava regresa prema njemu), sud je poklonio vjeru u djelu u kojem je isti sukladan iskazima svjedoka R. M. i I. K. odnosno da je njegov kolega B. R., ovdje tužitelj, znao da je vozilo neregistrirano i da nema tablice jer da su o tome i pričali, a što mogu potvrditi i njihovi kolege kao i u dijelu u kojem je iskazao kako je tužitelj prilikom sjedanja na motocikl znao da su oboje alkoholizirani te je samovoljno sjeo, bez kacige, na stražnji kraj njegovog motora. Iskazao je kako su tužitelj i on bili zaduženi na rad u istim poslovima temeljne policije te su često išli zajedno u ophodnje te da osim što su se družili kao kolege znali su se družiti i nakon posla te da bi rekao da se radilo i o prijateljskom odnosu

31.              Sukladno navedenom sud nije poklonio vjeru iskazu tužitelja u dijelu u kojem je isti protivan iskazima B. Ž., I. K. i R. M.

32.              Uvidom u fotografije motocikla koje prileže spisu na listu 148-150 spisa te 123 i 124 spisa, a prihvaćajući iskaz B. Ž. u dijelu u kojem je isti iskazao kako nije prerađivao nosač tablica marke L. koji se sastoji iz 2 dijela koji su fiksni te da je nosač tablice bio u originalnoj poziciji kao i činjenicu da u Zapisniku o očevidu PPP R. sastavljenog 10. srpnja 2016. nije navedeno da bi isti bio prepravljan sud je utvrdio kako je s obzirom na utvrđenu originalnu poziciju nosača tablice opažanjem motocikla lako uočiti da isti nema registarske tablice. U navedenom smislu je iskazao i svjedok I. K. da kad je sjeo na motocikl B. Ž. da je vidio da  nije imao registracijsku pločicu. Također, svjedoci R. M. i I. K., jednako kao tužitelj i B. Ž. po zanimanju su policijski službenici koji zbog prirode posla posjeduju i višu razinu svijesti oko uočavanja nepravilnosti na vozilima, pa tako i da li isto ima registarsku tablicu. No neovisno o navedenom, čak i da pozicija nosača tablica nije bila istovjetna originalnom položaju, svijest o neosiguranosti vozila je postojala kod tužitelja i prije štetnog događaja.

33.              Sagledavajući takve konkretne okolnosti, sasvim je sigurno da je tužitelj znao da je vozilo s kojim se povezao sa B. Ž. neosigurano pa je pristajanjem na vožnju u takvom vozilu i pristao na negativne posljedice koje iz toga proizlaze u smislu odredbe čl. 23. ZOOP-a.

34.              To saznanje s obzirom na poznanstvo i druženje tužitelja i B. Ž. datira iz vremena prije štetnog događaja. Stoga su neodlučne činjenice koje tužitelj ističe, tj. da se nesreća dogodila noću, da je bilo loše osvjetljenje, odnosno da je tužitelj prišao motoru s bočne strane, da je prepravljan nosač registarske tablice čime želi reći da tužitelj u tim okolnostima nije mogao uočiti i znati da vozilo nije registrirano.

35.              Navod tužitelja da je B. Ž. iskoristio autoritet starijeg policijskog službenika i prisilio tužitelja da s njim sjedne na motor nema uporišta u provedenim dokazima te je isto sasvim suprotno iskazima saslušanih svjedoka R. M. i I. K. koji su svjedočili o uzajamnim dobrovoljnim druženjima svih kolega kako prije tako i na dan štetnog događaja. Dobrovoljnost prisustvovanja samom druženju proizlazi i iz činjenice da se tužitelj nakon što ga je I. K. zamolio da ga odveze doma opet vratio kako bi nastavio druženje s tuženikom.

36.              Također ima se smatrati da je suputnik koji je nastradao u prometnoj nezgodi dragovoljno ušavši i vozeći se vozilom bez registarskih oznaka znao da je vozilo neosigurano, i kada mu to vlasnik - vozač vozila nije priopćio, a suputnik od njega propustio o tome zatražiti informaciju, zbog čega suputnik nema pravo na naknadu štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti na temelju odredbe čl. 23. toč. 4. ZOOP (VSRH posl. br. Rev 2401/15-2 od 24. listopada 2017.). Doista je teško prihvatiti da kod policijskog službenika koji se vozi sa kolegom na motociklu koje nema registarsku pločicu ta činjenica neće pobuditi sumnju o valjanosti registracije te osiguranost tog vozila, i da u tom pravcu neće sa vozačem tog vozila raspraviti to pitanje. U smislu prednjeg ocjena je ovog suda da je tužitelj imao saznanja o toj činjenici i pristao na vožnju takvim neosiguranim vozilom i ujedno je propustio postupiti kako bi u takvoj situaciji postupio svaki prosječni čovjek, tim više policijski službenik, jer to nalaže savjesnost i poštenje kao i Etički kodeks policijskih službenika, u smislu traženja objašnjenja o tome.

37.              Slijedom navedenog, a s obzirom na utvrđenje da je tužitelj dragovoljno ušao u neregistrirano vozilo, a koja mu je činjenica bila poznata ocijenjeno je da su u konkretnom slučaju ostvarene pretpostavke iz odredbe čl. 23. toč. 4. ZOOP, a koje oslobađaju tuženika od odgovornosti za naknadu štete te je stoga odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan u cijelosti.

38.              Odluka o trošku postupka donijeta je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Tuženiku koji je u cijelosti ostvario uspjeh u sporu priznati troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12., 103/14, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022; dalje: Tarifa ) i to za sastav odgovora na tužbu od 21. kolovoza 2018. te za sastav podnesaka od 20. studenog 2019., 30. siječnja 2020. te 25. kolovoza 2021. u visini od po 2.142 boda za svaki podnesak sukladno Tbr. 8. t. 1. Tarife, za zastupanje na ročištima 7, prosinca 2021., 17. veljače 2022., 25. svibnja 2022., 9. rujna 2022. te 2. veljače 2023. u iznosu od po 2.142 boda sukladno Tbr. 9. t. 1. Tarife, za pristup na ročište od 11. travnja 2019. u iznosu od 50 bodova sukladno Tbr. 9. t. 5. Tarife, što uvažavajući vrijednost boda te uvećano za PDV od 25% ukupno iznosi 362.400,00 kn. Tuženik osnovano potražuje naknadu troška predujma za sudskog dostavljača u iznosu od 116,50 kn kao i trošak svjedoka Ž. N. u iznosu od 527,42 kn, odnosno sveukupan iznos od 48.184,21 Eur / 363.043,92 kn.

39.              Ističe se da sud trošak određuje primjenom članka 155. ZPP-a i prilikom odlučivanja o troškovima određuje naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice cijeneći pri tome brižljivo sve okolnosti i vodeći računa o pravilima za pripremanje glavne rasprave. Tuženiku stoga nije priznat zatražen trošak sastava podneska od 30. siječnja 2019. jer je isti sadržajno identičan podnesku od 30. siječnja 2020. za koji je tuženiku dosuđena naknada troška sastava istog.

40. Na dosuđeni trošak tuženiku su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno članku 30. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17 i 131/20) i čl. 29. stavak 1. i 2. ZOO-a tekuće od presuđenja do isplate.

 

U Sesvetama, 14. ožujka 2023.

 

                                                                                                                Sudac

                                                                                                              Iva Raos, v. r.                                         

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu županijskom sudu u roku 15 dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka.

 

 

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu