1                                   Broj: Ppž-9885/2021

                   Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

  Zagreb

Broj: Ppž-9885/2021

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. J. R.-K., zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 30. srpnja 2021., broj: 23. Pp-662/2020-13, u sjednici vijeća održanoj 14. ožujka 2023.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. J. R.-K., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.               Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 30. srpnja 2021., broj: 23. Pp-662/2020-13, okr. J. R.-K. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena kazna zatvora u trajanju osam dana, u koju se, na temelju čl. 40. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), uračunava lišenje slobode okrivljenika od 30. prosinca 2020. do 6. siječnja 2021., čime je kazna zatvora izdržana u cijelosti. Istom presudom, odučeno je da troškovi padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2.               Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika A. Ć., zbog svih žalbenih osnova s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

2.1.           Okrivljenik je, putem branitelja odvjetnika A. Ć., podnio i dopunu žalbe, uz koju je dostavio dokaz, za čije postojanje je saznao nakon donošenja nepravomoćne presude.

3.               Žalba je osnovana.             

4.               Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da okrivljenik osnovano ističe da je prvostupanjski sud povrijedio njegovo pravo obrane i time počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona.

5.               Naime, okrivljenik je, prilikom ispitivanja 31. prosinca 2020., predložio da se utvrdi postoji li snimka video nadzora u frizerskom salonu gdje se inkriminirani događaj zbio, zatim je u podnesku od 4. veljače 2021. naveo da se inkriminirani događaj dogodio u neposrednoj blizini, između ostalog, i kozmetičkog salona „X“ te je predložio da se kao svjedok ispita M. K., vlasnica navedenog kozmetičkog salona, a predložio je i da se presluša snimka dojave inkriminiranog događaja policijskoj postaji, dok je u podnesku od 9. veljače 2021., uz dostavu preslike specijalističkog nalaza od 8. veljače 2021., predložio da se provede njegovo psihijatrijsko vještačenje.

6.               Prvostupanjski sud je održao ročište 10. veljače 2021. na kojem je ispitao svjedokinje K. G., S. Š. i I. K. R., čije ispitivanje je tužitelj predložio u optužnom prijedlogu, odbio je prijedlog okrivljenika za provođenje psihijatrijskog vještačenja, ne navodeći razlog za takvu odluku, nije donio nikakvu odluku u odnosu na ostale dokazne prijedloge okrivljenika te je donio pobijanu presudu. U obrazloženju pobijane presude (odlomak 20) prvostupanjski sud je detaljno obrazložio zašto smatra da nije potrebno provoditi dokaz psihijatrijskog vještačenja okrivljenika, dok je u odnosu na ostale dokazne prijedloge okrivljenika naveo: „te je odbijen prijedlog okrivljenika za izvođenjem daljnjih dokaza, jer bi isto samo dovelo do odugovlačenja postupka“.

7.               Takvo obrazloženje odbijanja dokaznih prijedloga okrivljenika, po stavu ovog suda, potpuno je paušalno, neprihvatljivo i arbitrarno. Naime, okrivljenik se od započinjanja postupka branio aktivno i kategorički je poricao djelo koje mu se stavlja na teret, a dokazne prijedloge je iznio pravovremeno i očigledno bez namjere odugovlačenja postupka, jer je jedan dokazni prijedlog iznio odmah kada je predveden na prvostupanjski sud i ispitan, a ostale dokazne prijedloge je iznio četiri odnosno devet dana nakon toga, a sve prije nego li je prvostupanjski sud održao ročište na kojem je izveo dokaze predložene po ovlaštenom tužitelju. Kada se ima na umu da je, dakle, okrivljenik pravovremeno iznio svoje dokazne prijedloge, uz činjenicu da je prvostupanjska odluka donesena već sedam mjeseci nakon podnošenja optužnog prijedloga, nikako ne može prihvatiti razlog prvostupanjskog suda da bi izvođenje dokaznih prijedloga okrivljenika „dovelo do odugovlačenja postupka“. Takvim postupanjem prvostupanjskog suda, paušalnim obrazlaganjem zbog čega nije izveo dokaze (osim psihijatrijskog vještačenja) koje je okrivljenik predložio, okrivljeniku, zapravo, nije pružena mogućnost da dokazuje činjenice koje mu idu u korist, dakle da dokaže svoje tvrdnje koje je iznosio u obrani, čime je došlo do povrede prava obrane okrivljenika. Pritom ovaj sud ne smatra da svi dokazni prijedlozi bilo koje stranke u postupku pa tako i okr. J. R.-K. moraju biti izvedeni (uostalom, okrivljenik je predložio izvođenje i nezakonitog dokaza), ali je sud dužan iste razmotriti u svjetlu pravičnog suđenja.

8.               Osim toga, treba navesti da opisano postupanje prvostupanjskog suda nije u skladu s recentnom praksom Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava, iz čijih odluka proizlazi da, u svjetlu pravičnog suđenja, sudovi moraju iznijeti relevantne i dostatne razloge kojima obrazlažu svoju odluku o neprihvaćanju predloženog dokaza. Nije sporno da prekršajni postupak treba biti proveden učinkovito i bez nepotrebnog odugovlačenja, ali se pritom ne smije zanemariti da zahtjevi načela pravičnog postupka pred sudove postavljaju obvezu da, u cilju osiguranja pravičnog suđenja, istodobno moraju biti poštovana sva temeljna postupovna prava svih stranaka u postupku. Paušalnim razlozima zbog kojih su dokazni prijedlozi okr. J. R.-K. odbijeni, kako je to već prethodno navedeno, nesumnjivo je povrijeđeno okrivljenikovo pravo da dokazuje činjenice koje mu idu u korist. Osim toga, prvostupanjski sud je strankama dužan osigurati jednake mogućnosti dokazivanja, pri čemu dužnost suda da osigura provedbu načela jednakosti oružja proizlazi i iz čl. 88. st. 1. Prekršajnog zakona, kojim je propisano da je sud, prilikom utvrđivanja pravno relevantnih činjenica, s jednakom pažnjom dužan utvrđivati činjenice koje terete okrivljenika, kao i one koje mu idu u korist, a što prvostupanjski sud u ovom prekršajnom predmetu nije učinio.

9.                 Zbog navedenog, trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze, kao i druge dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

9.1.           Pritom će prvostupanjski sud svakako uzeti u obzir da iz iskaza svjedokinje K. G. proizlazi da je dijelu inkriminiranog događaja nazočio i E. B. te da je okrivljenik naknadno došao u posjed snimke inkriminiranog događaja, koju je potrebno izvesti u dokaznom postupku, i koja upućuje na činjenicu da postoje još neki svjedoci očevici koji su događaj snimali pa će prvostupanjski sud razmotriti i potrebu njihova ispitivanja.

10.          Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 14. ožujka 2023.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.