1

Poslovni broj:14 P-799/2019

 

 

 

U   I M E R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, kao sucu pojedincu,  u pravnoj stvari J. B., iz K., S. F., OIB: …., zastupan po punomoćniku D. P., odvjetniku u K., protiv 1. tuženika D. B., OIB: …, i 2. tuženika J. B., OIB: …, oboje iz K., S. F. , oboje zastupani po punomoćnici S. P., odvjetnici u K., radi predaje u posjed, nakon održana glavne i javne rasprave dovršene dana 26. siječnja 2023., u nazočnosti tužitelja i 1. tuženika, te punomoćnika stranka, po objavi, 9. ožujka 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

I.              Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

 

"Nalaže se tuženicima D. B. OIB … i J. B., OIB: …, oboje iz K., S. F. da tužitelju J. B., OIB: … iz K., S. F. predaju u posjed dio kč.br. … od 312 m2 iz zk.ul. broj … k.o. K. i to dio koji je na skici očevida vještaka geodetske struke Č. S. od 4.11.2022., a koja skica je sastavni dio ove presude, označen slovima A-B-C u površini od 5,41 m2, te su ujedno dužni tužitelju solidarno naknaditi ovim postupkom prouzročene parnične troškove, sve navedeno u roku od 15 dana".

 

II.              Nalaže se tužitelju J. B., OIB: … iz K., S. F., da 1.i 2. tuženiku D. B. OIB … i J. B., OIB: …, oboje iz K., S. F., naknadi parnični trošak u iznosu od 744,26 EUR / 5.607,63 kn, u roku od 15 dana.

 

Obrazloženje

 

1.              Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik i posjednik kčbr. …vrt od 359 m2 (dvorište od 324 m2, kuća, vrt od 35 m2) upisane u zkul. …k.o. K., da s tom nekretninom međaši kčbr. …vrt od 312 m2 (dvorište od 260 m2, kuća, vrt od 53 m2) upisana u zkul. …k.o. K., a koje je upisani vlasnik 2. tuženik. Navodi da je 12.10.2013. prvo tuženik D. B. na međašnoj liniji ovih nekretnina iskopao jarak u nastavku završetka njegove ranije postavljene istočne metalne rešetkaste ograde i završetka ranije postavljenog postamenta bez ograde i to usporedno sa ulicom S. F. i ulijevo gledajući s te ulice u dužini od 1,40 metara i nastavno u zapadnom smjeru sve do završetka njegove ranije postavljene južne metalne rešetkaste ograde i početka ranije postavljenog betonskog postamenta bez ograde u dužini od 6,70 m, te istoga dana betonirao tako iskopani jarak u cijeloj dužini i izgradio betonski postament na koji je dana 15.10. 2013. postavio željezne stupove i metalnu rešetkastu ogradu, a čime je oduzeo dotadašnji nesmetani dugogodišnji posjed tužitelja u obliku trokuta stranica dužine 1,40 metra i dužine 6,70 metara, a nastavno na ovaj navedeni trokut zemljišta tuženici su u daljnjem pravcu ušli u posjedi vlasništvo tužitelja nekih 70 cm, a što će se sve točno utvrditi mjerničkim vještačenjem, nakon čega će tužitelj točno precizirati tužbeni zahtjev.

Navodi da su navedeni sporni dio i pravac u nastavku istoga nesmetano uživali još i roditelji tužitelja, a nakon njih tužitelj, da je negdje 2011. godine 1. tuženik doselio na adresu S. F. i od tada je postepeno počeo zauzimati dijelove zemljišta tužitelja na što je tužitelj odmah reagirao i zvao policiju, a tuženik je stalno govorio da će srušiti ogradu.

Navodi da je obzirom na navedeno tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva spornog dijela a kako mu u posjedovnoj parnici koja je vođena kod ovoga suda u predmetu broj: Psp-…, nije pružena posjedovna zaštita to je isti prisiljen ustati s ovom vlasničkom tužbom, te kao vlasnik zahtijevati predaju u posjed od tuženika dio nekretnine tužitelja koji tuženici drže bez valjane pravne osnove. Navodi da sporni dio predstavlja trokut A-B-C veličine stranice A-B od 6,96 m, C-B o 6,80 m, i A-C od 1,45 m, te dio pravca B-D u dužini od 20 m i širini od 70 cm, a što će tužitelj točno specificirati nakon mjerničkog vještačenja.

Predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je tužitelj vlasnik dijela kčbr. …vrt od 359 m2 (dvorište od 324 m2, kuća, vrt od 35 m2) upisane u zkul…. k.o…., koji međaši s nekretninom 2. tuženika kčbr. …vrt od 312 m2 (dvorište od 260 m2, kuća, vrt od 53 m2) upisana u zkul. …k.o. K., i to dijela koji je u skici očevida mjerničkog vještaka, koja je sastavni dio ovog rješenja, označen slovima A-B-C veličine stranice A-B od 6,96 m, C-B o 6,80 m, i A-C od 1,45 m, te dio pravca B-D u dužini od 20 m i širini od 70 cm, a što su 1. i 2. tuženik dužni priznati i predati u posjed navedeni dio tužitelju.

 

2.              Nakon što je u postupku obavljen očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka i sačinjena skica prijepora po mjerničkom vještaku tužitelj je podneskom od 18. siječnja 2023. specificirao i uredio tužbeni zahtjev tako da traži da 1. i 2. tuženici mu predaju u posjed dio kč.br. …od 312 m2 iz zk.ul. broj…k.o. K.i to dio koji je na skici očevida vještaka geodetske struke Č. S. od 4.11.2022., a koja skica je sastavni dio ove presude, označen slovima A-B-C u površini od 5,41 m2,

 

3.              U odgovoru na tužbu tuženici navode da osporavaju da bi se predmetna ograda i betonski postament nalazio na zemljištu u vlasništvu i posjedu tužitelja i da bi tuženici na bilo koji način ušli u posjed tužitelja jer je cijela ograda postavljena na zemljištu u vlasništvu 2. tuženika i ne nalazi se na međi, navodi da su tuženici 24.7.2013. zatražili od tvrtke C. d.o.o. iskolčenje međe predmetne čestice i tek nakon toga postavili ogradu, a tužitelj je bio prisutan prilikom iskolčenja međe i suglasio se s takvom međom, a što može potvrditi svjedok N. M. koji je vršio iskolčenje međe za tvrtku C. d.o.o, navode da tužitelj nije nikada bio u posjedu predmetnog dijela kčbr. …k.o. K. i nije naveo nikakve dokaze iz kojih bi proizlazio da se on nalazio u posjedu, da je tužitelj veća radnije tužio 1. tuženika zbog smetanja posjeda u predmetu koji je vođen kod ovog suda broja: Psp-…i tu je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom jer nije dokazao da bi na bilo koji način vršio faktičnu vlast na spornom dijelu nekretnine. Navodi da je predmetnu česticu 2. tuženik kupio 1997. i od tada se neprekidno nalazi u posjedu, d j netočno da su prije u posjedu bili tužiteljevi roditelji, a nakon njih tužitelj , jer je tužitelj ranije  živo na O. u posjed je stupio 2022., time da nikada nije bio u posjedu samog spornog dijela. Protive se tužbi i tužbenom zahtjevu.

 

4.              U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u spis ovoga suda broj: Psp-…, u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka N. B., D. B., N. M., provedeno je vještačenje po mjerničkom sudskom vještaku Č. S. te izvršen uvid u njegovu skicu očevida na str. 43 spisa, te je proveden dokaz saslušanjem tužitelja i 1. tuženika.

 

5.              Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao  u izreci.

…k.o. K.,  i to dijela koji je u skici očevida mjerničkog vještaka označen slovima A-B-C u površini od 5,41 m2, te svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je dosjelošću stekao vlasništvo prijepornog dijela uživanjem po prednicima (roditeljima) i osobno.

 

6.1.              U smislu odredbe čl. 162. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96) da bi uspio sa reivindikacijskim zahtjevom za predaju u posjed tužitelj mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu.

 

7.              U postupku je utvrđeno i nije sporno  :

-da je kčbr…. k.o. K., a na kojoj se kuća i dvorište tužitelja, vlasništvo tužitelja (zk izvadak na str. 4 spisa),

-da ova kčbr. tužitelja međaši sa kčbr…., k.o. K., koja je vlasništvo 2. tuženika (zk. izvadak na str. 5 spisa), te su na toj kčbr. kuća i dvorište tuženika, time da je upisani vlasnik tj. 2. tuženik otac 1. tuženika.

 

8.              U postupku je proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka Č. S., čiji zadatak je bio identificirati obje naprijed navedene čestice, i identificirati prijepor.

 

9.              Iz skice očevida mjerničkog vještaka (str. 43 spisa) proizlazi:

 

-da je prijepor u obliku trokuta označen točkama A-B-C, i da se prijepor nalazi na čestici 2. tuženika kčbr. …, i površine je 5,41 m2,

-da je prijepor, dakle ovaj trokut A-B-C u naravi zemljište zasađeno biljem, te je nesporno da su to zasadili tuženici

-da je pravac A-B dužine 7,15 m, i na tom pravcu se nalazi betonski zidić širine 17 cm,

-da je pravac A-C dužine 1,60 m, a pravac B-C dužine 6,80 m,

-da je između točka 1 –A-C-B—D betonski zidić širine 17 cm na kojem je željezna ograda koju je postavio 1. tuženik,

-da pravac od točke 1 (od koje kreće betonski zidić s žičanom ogradom) do točke C ide uz uz asfaltiranu cestu, i na tom pravcu je betonski zidić s žičanom ogradom koja se nastavlja dalje prema točki B i dalje prema točki D, time da pravac između točke B-C, nije predmet spora jer je za taj dio tužitelj, na očevidu, odustao od zahtjeva,  te predmet spora nije niti pravac između točka 1 do A.

 

10.              Dakle, predmet spora je kao što je rečeno trokut A-B-C, na dijelu između točaka A-B je betonski zidić (bez žičane ograde), a na dijelu između točka A-C (uz cestu) i između točka C-B je žičana ograda na betonskom zidiću (a koja žičana ograda je sastavni dio ova cijele ogade 1A-C-B-D).

 

11.              Nesporno je da je žičanu ogradu na betonskom zidiću postavio 2. tuženik, kao i betonski zidić na potezu A-B (bez žičane ograde), te je sud u postupku i kod saslušanja svjedoka koristio termine betonska pasica između točaka A-B, te betonska pasica sa žičanom ogradom B-C.

 

12.              Uvidom u spis ovoga suda broj: Psp- …(ranije broj: P-…), utvrđeno je da je u tom predmetu tužitelj dana 18.10.2013. podnio tužbu protiv ovdje 1. tuženika, radi smetanja posjeda istog prijepora tj. trokuta, te je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom da bi tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu kčbr…., time što je dana 12. listopada 2013., iskopao jarak u nastavku završetka njegove ranije postavljene istočne metalne rešetkaste ograde i završetka ranije postavljenog postamenta bez ograde i to usporedno sa ulicom S.. F. i ulijevo gledajući s te ulice u dužini od 1,40 metara i nastavno u zapadnom smjeru sve do završetka njegove ranije postavljene južne metalne rešetkaste ograde i početka ranije postavljenog betonskog postamenta bez ograde u dužini od 6,70 m, te istoga dana betonirao tako iskopani jarak u cijeloj dužini i izgradio betonski postament na koji je dana 15.10. 2013. postavio željezne stupove i metalnu rešetkastu ogradu, čime je tužitelju oduzeo dotadašnji posljednji posjed i nesmetani posjed zemljišta do ranije postavljenog betonskog postamenta bez ograde u obliku trokuta strane dužine 1,40 m i dužine 6,70 m i stranice koju čini raniji betonski postament.

 

12.1.              Iz sadržaja tog spisa smetanja posjeda u kojem je održan očevid na licu mjesta te sačinjena sudska skica očevida, te obrazloženja ove odbijajuće prvostupanjske odluke i drugostupanjske odluke, proizlazi:

- da je je tužitelj tražio posjedovnu zaštitu prijepora trokutastog oblika označenog točkama A-B-C na skici očevida (str. 64), smještenog u području međe nekretnina stranaka, te da u postupku nije bio sporan utuženi čin smetanja postavljanjem betonske ograde sa žicom pravcem B-C skice očevida, niti da je tuženik tijekom 2010. ili 2011. sagradio zidić dužine oko 5 metara pravcem A-B skice,

-da je tužitelj odbijen sa tužbenim zahtjevom  jer nije dokazao posljednji posjed, jer saslušani svjedoci nemaju spoznaja o načinu izvršavanja posjeda i osobi posjednika prijepora, a osim uopćene tvrdnje samog tužitelja da je posjednik prijepora, bez navođenja konkretnih radnji kojima je ostvarivao faktičnu vlas, iz izvedenih dokaza ne može se zaključiti da je upravo tužitelj imao faktičnu vlast na spornom dijelu predmetne čestice, a iako je prije utuženog čina smetanja tuženik sagradio zidić pravcem A-B skice, da tim radnjama tuženika nije dokazan faktični posjed tužitelja.

 

13.              Dakle, nedvojbeno je i nesporno se zaključuje da je predmet smetanja posjeda bio identični prijepor kao i ovdje u parnici za predaju u posjed, dakle trokut A-B-C, na pravcu kojeg je između točaka B-C žičana ograda, a pravcem A-B betonski zidić (pasica) bez žičane ograde, a čin smetanja se sastojao u postavljanju betonske ograde sa žicom na pravcu B-C.

 

14.              Tužitelj tvrdi da je sporni trokut njegovo vlasništvo (stečeno dosjelošću), odnosno da je on sa prednicima (roditeljima) uživao do točaka A-B, u kojima je 2. tuženik sazidao betonski zidić, a nakon toga i betonski zidić sa žičanom ogradom na pravcu B-C.

 

15.              Tako tužitelj u svom iskazu navodi :

-da je betonski zidić tj. pasica na potezu A-B gdje nema ograde prava mjera odnosno međa, i da je tu betonsku pasicu odnosno zidić je postavio 1. tuženik,

-tužitelju je dana na uvid skica mjerničkog vještaka te u odnosu na pitanje kada je 2. tuženik sazidao taj betonski zidić (pasicu) na kojoj nema žičane ograde (A-B) tuženik je iskazao da da je to bilo u isto vrijeme kada je postavio i drugu ogradu, ,da je sve to bilo možda prije nekih 7-8 godina, time da ne može sada točno tvrditi, nakon čega iskazuje da je ovaj betonski zidić na potezu A-B je rađen u isto vrijeme kada je rađen i betonski zidić i ograda na potezu C-D, kada se radi o ogradi na pravcu 1 do točke A, da je to je tuženikova ograda i oni su tu ogradu napravili kad su kupili svoju zemlju ali se sada ne može sjetiti kada je to bilo.

-u odnosu na pitanje kada je napravljena žičana ograda na pravcu A-C tužitelj je iskazao da je to bilo jedno dva mjeseca nakon što je napravljen betonski zidić na potezu A-B i tada je tuženik napravio u ovom trokutu žičanu ogradu time da je tuženik najprije napravio žičanu ogradu na pravcu D-B dakle do špice u točki B.

-nakon toga tužitelj je naveo da se ispravlja i da je tuženik je napravio betonski zidić na potezu A-B i tada je isto napravio i dalje žičanu ogradu na potezu B-D,

-na pitanje kako je uživao do pravca A-B tužitelj je iskazao da nije bilo ograde ni ničega i da su on i pok. susjed od kojeg je tuženik kupio svoju česticu spojili ulaz da bi lakše išao kamion s drvima i k tužitelju i k susjedu, a da mu je tuženik za tu špicu suzio ulaz.

-da kada je tuženik napravio prvi beton tj. betonski zidić bez ograde (radi se o betonskom zidiću na pravcu A-B) da tada tužitelju nije prigovarao,

-a kada je tuženik s tastom dva mjeseca poslije izravnao  na potezu C-B da je tada tuženiku rekao da ne kopa a isto mu je rekla i tužiteljeva supruga kojoj su onda prijedtili (da će je s lopatom), pa tužitelj i supruga mu zvali policiju,

-na pitanje punomoćnika tuženika da li je prigovarao u postupku nove izmjere i da li je u gruntovnici podnosio prigovor tužitelj je odgovorio da nije.

 

15.1.              Iz iskaza 1. tuženika proizlazi:

 

-da su oni svoju česticu (kčbr….) kupili 1997. godine i tada tužitelj nije uopće tu živio i nije ga bilo do 2002. godine i njegova kuća je bila u raspadnom stanju,

-kada su kupili svoju česticu da se točno znalo gdje je međa i to po betonskim cijevima koje su bile i koje su činile ulaz, na tužiteljevom su bile dvije betonske cijevi, a na tuženikovoj strani su bile četiri cijevi od točke C pa negdje do ravnine kuće te je pokazivanje tuženika do kuda su bile betonske cijevi na njegovoj zemlji od stanje suda u skicu ucrtan točkom F,

-da su te izvađena tuženik je izvadio i promijenio i stavio plastične cijevi i to na cijelom potezu njegovog i tužiteljevog ulaza, jer su se stare cijevi štopale, pa je 2011. odlučio postaviti ogradu i pitao je tužitelja da li je suglasan da zovemo mjernika ali on je rekao da nema novaca i onda tuženik predložio mjernicu koja radi u njegovoj firmi i koja je došla i izmjerila a tada je bio prisutan i tužitelj a ona je pokazala među  isto kao i svi mjernici koji su poslije bili,

-kada je počeo betonirati za ogradu na potezu D-B te na potezu 1-C, jer su tako krenuli s dvije strane, tužiteljeva supruga je zvala je policiju, onda malo stali s radovima i razmišljali što dalje, pa su zvali drugog mjernika ovlaštenog koji je isto pokazao među kao i prva mjernica, a tužitelj se tada suglasio s tim i da se mogu nastaviti radovi, ali je opet zvao policiju čim smo počeli raditi, nakon čega je tuženiku bilo dosta i onda je napravio ogradu bez obzira na tužbu,

-što se tiče betonskog zidića na potezu B-A kada su radili ovu ogradu kako naprijed opisivao, s bagerom mu je malo pobjeglo i nije išao po međi jer se vidi da mu je već kod točke B otišlo malo u koso i onda se sa suprugom dogovorio da da idu prema točki A i da će ručno iskopati da ne bi išli bagerom prema susjedu i da će ju tu napraviti cvijetnjak i fontanu ali sve to stoji dok tužba ne završi.

-kada je tuženiku predočeno da je njegova supruga iskazala da je najprije napravljen betonski zidić na potezu A-B, a mjesec dva nakon toga druga pasica sa (žičanom) ogradom, tuženik je odgovorio da kao što je iskazao da je su najprije počeli  betonirati pasicu i to s dvije strane sa strane od točke 1 i sa strane od točke D i najprije su napravili tu pasicu koja ide potezom D-B-A-1, a onda smo ovo na potezu B-C radili ručno da ne bi bagerom ušli u susjedovo.

-na pitanje zašto je rađeno u koso dakle D-B-A umjesto ravno tužitelj je iskazao da je najprije sam razvukao špagu na potezu D-C, a kad je išao s bagerom onda je špagu povukao u svoje i onda se ta crta povukla u koso i onda je ostalo tako i tako je radio kako jeopisao jer se to više nije dalo zatrpati i ponovno kopati, i da je sve to radio od 2011. do 2013. dok nije mjernik došao drugi puta.

-na pitanje suca dok nije postavili tu ogradu s kojom je počeo 2011. i dok nije bilo nikakve ograde, a rekao je da je tužitelj tu došao 2002. , kako je tužitelj uživao svoje od tada i je li uživao i taj trokut i je li ga koristio za ulazak kamionom kako je isti naveo tužitelj odgovorio da nije tužitelj to koristio za ulazak kamiona, da je tužitelj imao bicikl i nije imao ni auto, a i sada od kad je ograda može se kamionom u tužiteljevo i drva mu stalno voze.

-da tužitelj nije prigovarao kada su dolazili mjernici i pokazivali među već se s tužiteljem dogovarao pred mjernikom M. i tužitelj se suglasio s ogradom.

 

16.              Svjedok N. B.a, saslušan na licu mjesta, inače susjed stranaka preko ceste, iskazao je da ima već dugo kako tuženici ovdje žive, da su mjernici bili pred godinu dvije, a kada u bila dva mjernika tada je je bila samo betonska pasica na kojoj nije ograda pa je svjedok pokazao betonski zidić na pravcu A-B, dalje je iskazao da su oba mjernika pokazala da je međa na pravcu gdje je sada (žičana) ograda tj. po postojećoj žičanoj ogradi na pravcu C-B i dalje, da su tužitelj i supruga mu cijelo vrijeme prigovarali dok su bili mjernici, ne zna točno vremenski period kada je postavljena betonska pasica na pravcu A-B, ali je najprije postavljena betonska pasica na pravcu

A-B, a kasnije poslije mjernika je postavljen je druga betonska pasica na kojoj je žičana ograda jer su mjernici tu ocrtali da je međa, time da je između postavljanja prve i druge pasice (betonskih zidića) prošlo vrlo kratko vrijeme.

 

16.1.              Svjedokinja D. B., supruga 1. tuženika, je iskazala:

-da ona tu živi od 2010. godine, kada je tu došla betonskog zidića (pasice) na pravcu A-B nije još tu bilo, niti ograde između dvornih mjesta, a ovu prvu betonsku pasicu (A-B) su radili prije svadbe 2011. godine, a ubrzo nakon toga prije svadbe, možda mjesec do dva je postavljena je druga (betonska) pasica i žičana ograda,

 

-mjernici su bili između ta dva postavljanja i bila su dva mjernika koji su došli na poziv njenog supruga te je i svjedokinja bila prisutna kao i tužitelj, i mjernici su pokazali među na da je tamo gdje je druga pasica, odnosno svjedokinja je pokazala da su mjernici među pokazali 10 cm od druge betonske pasice time da tada nisu bile dvije betonske pasice.

-da je tužitelj je prigovarao međi koju su pokazali mjernici time da je pokazana cijela međa,

-kada su postavljali prvu betonsku pasicu  (A-B) mjernici nisu bili, bili su u periodu između prve i druge pasice,

-na pitanje punomoćnika tužitelja kako to da su prvu pasicu radili na ovom mjestu, i je li bilo kakvog dogovora, svjedokinja je odgovorila da su znali otprilike gdje je međa, a bilo je upitno koliki je razmak u našem da možemo postaviti cvijetnjak (inače je cvijetnjak na prijepornom trokutu),

-na pitanje je li tužitelj koristio trokut svjedokinja je odgovorila da ne vidi način da bi koristili jer do sada koriste svoje dvorište, dolaze im drva i dr.

 

16.2.              Svjedok N. M., mjernik koji je bio zaposlen u tvrtki C. i koji je izlazio van na mjerenje na poziv 1. tuženika je iskazao da je ovdje i mjerio na poziv 1. tuženika i to prije nekih 10 godina, a 8 godina sigurno i s njim je bio i njegov kolega M., kad je bio na mjerenju, misli da je tada bio samo temelj za ogradu, ne sjeća se da li je tada bilo prva betonska pasica A-B, ne može sada reći gdje je iskolčavao jer sada se stanje izmijenilo obzirom na ogradu, voćke, a tada su i imali pun terena, ali se i može reći da se stranke nisu sporile i mirno su se razišli kad je međa iskolčena, postavio je međašne oznake i to željezne šipke i to u prisutnosti obje stranke.

 

17.              Ovaj sud je temeljem provedenih dokaza kao nesporno utvrdio da je 1. tuženik najprije sazidao betonski zidić (pasicu) na pravcu A-B, a nakon par mjeseci počeo je sa zidanjem i postavljanjem betonskog zidića sa žičanom ogradom na pravcu C-B-D, a između zidanja i postavljanja tih betonskih zidića, znači betonskog zidića na pravcu A-B, te C-B (i dalje do D) izlazio je mjernik N. M. kojeg je tuženik angažirao.

 

17.1.              Naime, tuženici su na svoju česticu …, koju su kupili, došli 1997., time da je njihov prednik od kojeg su kupili česticu, sada pokojni. Negdje 2011. godine 1. tuženik je počeo sa postavljanjem ograde između njegovog dvornog mjesta i tužiteljevog dvornog mjesta, koja međaše.

 

17.2.              Ovaj sud nalazi da je dakle 1. tuženik počeo postavljati ogradu između dvornih mjesta tako da je najprije  sazidao betonski zidić na pravcu A-B, a do kuda tužitelj i tvrdi da je njegovo uživanje, a nakon toga je tuženik izveo mjernika svjedoka N.M., koji je došao sa kolegom, i koji je pokazao katastarsku među, ali ne u točkama A-B već kod točaka C-B i dalje do točka D, odnosno desetak centimetara od tih točaka, a kao je katastarska međa i ucrtana i prikazana u skici mjerničkog vještaka Č.S., na str. 43 spisa, te je nakon toga 1. tuženik počeo postavljati žičanu ogradu tj. betonski zidić sa žičanom ogradom na tom pravcu C-B-A.

Ovo se nedvojbeno zaključuje temeljem iskaza svjedokinje D. B., supruge 1. tuženika, koja je iskazala da je tu došla 2010., da tada između dvornih mjesta stranka nije bilo nikakve ograde ni zidića, da su najprije 2011. prije svadbe napravili betonski zidić na pravcu A-B, a mjesec dva nakon toga drugi betonski zidić i žičanu ogradu (dakle C-B i dalje ), a da su između toga izlazili mjernici koje je angažirao njen suprug, 1. tuženik, i da je mjernik pokazao među tamo gdje je sada druga betonska pasica tj. zidić (dakle C-B), tj. da je pokazao među 10 cm od te druge betonske pasice, da se tužitelj koji je bio prisutan protivio da bi tu bila međa, te je još iskazala da kada se radila prva betonska pasica, zidić A-B, da su otprilike znali gdje je međa.

 

17.3.              Cijeneći navedeno i iskaz svjedokinje D. B., supruge 1. tuženika, nameće se nedvojbeni zaključak da tuženici kada su počeli raditi ogradu između dvornih mjesta,  najprije počeli raditi ogradu tj. betonski zidić na pravcu A-B, smatrajući da je tu međa,  a kada je nakon toga izašao mjernik N. M. kojeg su angažirali i pokazao da  katastarska međa nije tu u točkama A-B, nego dalje prema tužiteljevom tj.  kod točka C-B –D, onda su počeli raditi žičanu ogradu na betonskom zidiću na tom pravcu B-C-D.

 

17.4.              Sud nije prihvatio iskaz 1. tuženika kada objašnjava zašto je najprije napravljen betonski zidić u točkama A-B tj. da je počeo raditi ogradu iz dva smjera, pa da mu je s bagerom pobjeglo u donjem djelu do ceste i otišlo u koso, itd., jer je očito da 1. tuženik iskazuje na način najpovoljniji za sebe.

 

18.              Kao što je rečeno prijepor između točaka A-B-C (trokut) je na čestici tuženika kčbr. 1571, te tužitelj svoj revindikacijski zahtjev temelji na tvrdnji da je on dosjelošću stekao pravo vlasništva tog prijepornog djela uživanjem osobno i po svojim prednicima, roditeljima.

 

18.1.              Tuženici su u smislu odredbe čl. 163. st.1. ZV-a protiv reivindikacijskog zahtjeva tužitelja istaknuli prigovor prava na posjed, tj. prigovor da su oni vlasnici prijepornog dijela, koji temelje na tvrdnji da je prijepor na njihovoj čestici kčbr…. (na kojoj je kao zk. vlasnik upisan 2. tuženik) te da je (katastarska) međa između nekretnina stranaka kod točka B-C.

 

18.2.              To u osnovi i je tako tj. prijepor je u čestici tuženika kčbr. …i katastarska međa je u osnovi u točkma C-B-D, neznatno odmaknuta od tih točka.

 

19.              Kao što je rečeno nesporno je da je 1. tuženik najprije sazidao betonski zidić između točka A-B, a nakon toga i betonski zidić sa žičanom ogradom na pravcu B-C (odnosno A-C-B-D).

 

20.              Tužitelj da bi uspio s tužbom za predaju u posjed morao je dokazati da je vlasnik prijepora tj. u konkretnom slučaju da je dosjelošću stekao pravo vlasništvo prijepora tj. uživanjem kroz vrijeme potrebno za dosjelost (20 godina – čl. 159. st.3. ZV (NN 96/96), a koje vrijeme za dosjelost je bilo propisano i ranijim Zakonom o osnovnim vlasničko pravnim odnosima NN 53/91).

 

21.              Iako je u postupku utvrđeno da su tuženici najprije napravili betonski zidić na pravcu A-B, do kuda tužitelj i tvrdi da uživa, očito smatrajući da je tu međa, a tek kada im je mjernik pokazao na licu mjesta katastarsku među tada su postavili i napravili žičanu ogradu na betonskom zidiću na pravcu C-B D, ovaj sud nalazi da tužitelj ipak nije dokazao da je dosjelošću stekao pravo vlasništva.

 

22.              Naime, tužitelj tvrdi da on uživa do točka A-B, i da je susjedom i  prednikom tuženika, koji je sada pokojni (od kojeg su tuženici kupili svoju česticu) u osnovi dogovorio takvo uživanje (da su on i susjed spojili ulaz da bi lakše išao kamion s drvima i k tužitelju i k susjedu), međutim, osim općenite tvrdnje da do tuda uživa odnosno da su tako uživali i posjedovali njegovi roditelji a poslije njih i on, i da je u dogovoru s prednikom tuženika tako uživao, a za potrebe dovoljne širine ulaza za kamion s drvima, tužitelj te svoje tvrdnje ničim nije dokazao. Nije predložio svjedoke koji bi potvrdili da on to uživa kroz vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću, osim što iz iskaza svjedoka N. B., susjeda preko puta, proizlazi da tužitelj nije imao mjesta za kamion jer je tijesno, a temeljem iskaza jednog svjedoka ne može se smatrati da je dokazana dosjelost, nadalje tužitelj nije dokazao ni predložio dokaze na okolnost postojanja dogovora između njega i prednika tuženika o takvom načinu uživanja, a uz sve ovo cijeneći i da je tužitelj izgubio parnicu radi smetanja posjeda koju je pokrenuo radi istog prijepora (tužio je za postavljanje žičane ograde u točkama B-C) jer nije dokazao posljednji posjed niti da je imao faktičnu vlast na prijeporu, dakle cijeneći sve navedeno ovaj sud nalazi da tužitelj nije dokazao ono što je potrebno da bi uspio s reivindikacijskim zahtjevom tj. nije dokazao da je vlasnik prijepora.

 

23.              Slijedom navedenog tužbeni zahtjev tužitelja je odbijen i presuđeno je kao u izreci.

 

24.              O troškovima postupka.

 

24.              Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.1. ZPP-a, te tuženicima koji su uspjeli u postupku trošak pripada u cijelosti.

 

24.1. Trošak tuženika sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku a koji trošak im pripada sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12 , 103/14, NN 118/14 i NN 107/15, 37/22) i vrijednosti predmeta spora (100 bodova po vrijednosti boda 1,99 EUR).

 

24.2              Tuženicima pripada trošak kako slijedi:

 

-trošak sastava tužbe  99,50 EUR

-zastupanje na ročištu 19.1.2022. u iznosu od 99,50 EUR (Tbr.9.t.1.)

-zastupanje na ročištu (očevid) u iznosu od 99,50 EUR (Tbr.9.t.1.)

-izbivanje iz pisarnice 99,50 EUR ( Tbr. 35, tj. 2hx25 boda)

-zastupanje na ročištu 26.1.2023. u iznosu od 99,50 EUR (Tbr.9.t.1.)

-pristup na ročište za objavu presude 43,78 EUR

 

 

što je sveukupno 541,28 EUR što uvećano za iznos od 135,32 EUR na ime PDV-a predstavlja trošak zastupanja od 676,60 EUR, što uvećano za 10% (zastupanje dvije osobe), čini ukupni trošak od 744,26 EUR.

                                                                     

U Karlovcu. 9. ožujka 2023.

 

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda  mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

 

 

Dostavljeno:

1. D. P., odvjetnik u K.
2. S. P., odvjetnica u K.