Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – Istok, Turinina 3
Poslovni broj: 64.Pp-420/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Edhemu Kapetanoviću, kao sucu
pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Marka Jakelića, u prekršajnom postupku protiv
prvookrivljene pravne osobe … d.o.o. i drugookrivljene odgovorne osobe A.
B., branjeni po B. K., odvjetniku iz O. društva A. & M.
d.o.o., odvjentiku iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. 149. st. 1. toč. 49. i st 2. Zakona o
zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 19/22) pokrenutom povodom prekršajnog
naloga D…, … Zagreb, S. za nadzor trgovine i usluga, klasa:
… urbroj: … od … ., nakon održane
glavne rasprave, u odsustvu uredno pozvanih okrivljenika, branitelja okrivljenika i
opunomoćene predstavnice tužitelja, 9. ožujka 2023. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)
prvookrivljena pravna osoba … d.o.o., OIB … , sa sjedištem u Zagrebu, Ulica E. M. , prekršajno neosuđivana, ne vodi se drugi prekršajni
niti kazneni postupak
i
drugookrivljena odgovorna osoba A. B., OIB … , rođena … . u Zagrebu, kćer L., prekršajno neosuđivana, ne vodi se drugi
prekršajni niti kazneni postupak, s prebivalištem u Z., R. ulica … 18…
OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE
da bi se…, u poslovnim prostorijama trgovačkog društva
… d.o.o. u frizerskom salonu … u Z., U. E.. M. 2B, prilikom
pružanja usluga koristili nepoštenom odnosno agresivnom poslovnom praksom
zabranjenom odredbom čl. 33., čl. 34., čl. 35., čl. 38. i čl. 39. toč. 3. Zakona o zaštiti
potrošača, koju bi koristili u odnosu prema potrošačima na način da bi za usluge
neopravdano povećali maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022., konkretno: - za
uslugu dječje basic šišanje mpc na dan 31. prosinca 2022., odnosno sukladno cjeniku
koji je vrijedio u prosincu 2022. iznosila je 100,00 kuna, odnosno 13,27 eura, dok nakon
Poslovni broj: 64.Pp-420/2023
31. prosinca 2022. odnosno od 1. siječnja 2023. pa nadalje cijena iste usluge iznosi
13,50 eura, odnosno 101,72 kuna, koje povećanje u postotku iznosi 1,73%; - za uslugu
žensko basic šišanje – srednja dužina mpc na dan 31. prosinca 2022., odnosno
sukladno cjeniku koji je vrijedio u prosincu 2022. iznosila je 170,00 kuna, odnosno
22,56 eura, dok nakon 31. prosinca 2022. godine odnosno od 1. siječnja 2023. pa
nadalje cijena iste usluge iznosi 23,00 eura, odnosno 173,29 kuna, koje povećanje u
postotku iznosi 1,95 %; - za uslugu fen frizura ravno, srednja kosa, mpc na dan 31.
prosinca 2022., odnosno sukladno cjeniku koji je vrijedio u prosincu 2022. iznosila je
120,00 kuna, odnosno 15,93 eura, dok nakon 31. prosinca 2022. godine odnosno od
1. siječnja 2023. pa nadalje cijena iste usluge iznosi 16,00 eura, odnosno 120,55 kuna,
koje povećanje u postotku iznosi 0,44 %; - za uslugu muško basic šišanje, mpc na dan
31. prosinca 2022., odnosno sukladno cjeniku koji je vrijedio u Paosmtdrneno od 1.
siječnja vrijedio u prosincu 2022. iznosila je 130,00 kuna, odnosno 17,25 eura, dok
nakon 31. prosinca 2022. godine odnosno od 1. siječnja 2023. pa nadalje cijena iste
usluge iznosi 17,50 eura, odnosno 131,85 kuna, koje povećanje u postotku iznosi 145
%; - za uslugu basic pranje i sušenje kose, mpc na dan 3 1. prosinca 2022., odnosno
sukladno cjeniku koji je vrijedio u prosincu 2022. iznosila je 80,00 kuna, odnosno 10,62
eura, dok nakon 31. prosinca 2022. godine odnosno od 1. siječnja 2023. pa nadalje
cijena iste usluge iznosi 11,00 eura, odnosno 82,88 kuna, koje povećanje u postotku
iznosi 3,58 %; - za uslugu fen frizura na četke srednja kosa, mpc na dan 31. prosinca
2022., odnosno sukladno cjeniku koji je vrijedio u prosincu 2022. iznosila je 130,00
kuna, odnosno 17,25 eura, dok nakon 31. prosinca 2022. godine odnosno od 1.
siječnja 2023. pa nadalje cijena iste usluge iznosi 17,50 eura, odnosno 131,85 kuna,
koje povećanje u postotku iznosi 1,45 %; - za uslugu vrijedio bojanje izrasta cm, mpc
na dan 31. prosinca 2022., odnosno sukladno cjeniku koji je vrijedio u prosincu 2022.
iznosila je 260,00 kuna, odnosno 34,51 eura, dok nakon 31. prosinca 2022. godine
odnosno od 1. siječnja 2023. pa nadalje cijena iste usluge iznosi 35,00 eura, odnosno
263,71 kuna, koje povećanje u postotku iznosi 1,42 %; - za uslugu kerastase fusio
Dose, mpc na dan 31. prosinca 2022., odnosno sukladno cjeniku koji je vrijedio u
prosincu 2022. iznosila je 160,00 kuna, odnosno 21,24 eura, dok nakon 31. prosinca
2022. godine odnosno od 1. siječnja 2023. pa nadalje cijena iste usluge iznosi 21,50
eura, odnosno 161,99 kuna, koje povećanje u postotku iznosi 1,22 %; - za uslugu
cocoChoco Duga kosa keratinski tretman, mpc na dan 3 1. prosinca 2022., odnosno
sukladno cjeniku koji je vrijedio u prosincu 2022. iznosila je 900,00 kuna, odnosno
119,45 eura, dok nakon 3 1. prosinca 2022. godine odnosno od 1. siječnja 2023. pa
nadalje cijena iste usluge iznosi 119,50 eura, odnosno 900,37 kuna, koje povećanje u
postotku iznosi 0,04 %; - za uslugu žensko Basic šišanje - Duga kosa mpc na dan 31.
prosinca 2022., odnosno sukladno cjeniku koji je vrijedio u prosincu 2022. iznosila je
200,00 kuna, odnosno 26,54 eura, dok nakon 31. prosinca 2022. godine odnosno od
1. siječnja 2023. pa nadalje cijena iste usluge iznosi 27,00 eura, odnosno 203,43 kuna,
koje povećanje u postotku iznosi 1,73 %; - za uslugu muško Basic Pranje mpc na dan
31. prosinca 2022., odnosno sukladno cjeniku koji je vrijedio u prosincu 2022. iznosila
je 40,00 kuna, odnosno 5,31 eura, dok nakon 31. prosinca 2022. godine odnosno od
1. siječnja 2023. pa nadalje cijena iste usluge iznosi 5,50 eura, odnosno 41,44 kuna,
koje povećanje u postotku iznosi 3,58 %; pri čemu bi doveli potrošače u nepovoljniji
financijski položaj, koristeći uvođenje eura dana 1. siječnja 2023. godine kao službene
valute te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti da bi bitno utjecale
na odluku potrošača pri kupnji usluga,
dakle, da bi se kao pravna i u njoj odgovorna osoba koristili nepoštenom odnosno agresivnom poslovnom praksom,
Poslovni broj: 64.Pp-420/2023
pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 149. st. 1. toč. 49. kažnjiv po čl. 149. st. 1. i
2. Zakona o zaštiti potrošača.
II. Na temelju čl. 140 st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz
čl. 138. st. 2. točke 2. i 3. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava
Suda.
Obrazloženje
1. D. … , PU Z., S. za nadzor trgovine i usluga izdao je … .
siječnja 2023. prekršajni nalog protiv okrivljenika kojim je prvookrivljenoj pravnoj osobi
izrečena novčana kazna u iznosu od 1.327,23 eura / 10.000,00 kuna, dok je
drugookrivljenoj odgovornoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 1.327,23 eura
/ 10.000,00 kuna te trošak prekršajnog postupka svakom u iznosu od po 13,27 eura /
100,00 kuna, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
Na navedeni prekršajni nalog okrivljenici su pravodobno podnijeli prigovor, zbog
poricanja prekršaja pa je prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je prekršajni
postupak. Sud je izdani prekršajni nalog, temeljem čl. 238. st. 8. toč. 4. Prekršajnog
zakona, prihvatio kao optužni prijedlog.
2. Okrivljenici su u svojoj pisanoj obrani, koja je pročitana na glavnoj raspravi
održanoj 6. ožujka 2023. kod ovog Suda, u bitnom naveli da nisu počinili prekršaj koji
im se stavlja na teret, odnosno da nisu prilikom pružanja usluga koristili nepoštenu
odnosno agresivnu poslovnu praksu zabranjenu odredbama č1. 33., 34., 35., 38. i 39.
t. 3. Zakona o zaštiti potrošača prema potrošačima niti da su usklađenjem
maloprodajne cijene uvođenjem eura nakon 31. prosinca 2022. doveli potrošače u
nepovoljniji financijski položaj niti je isto bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji
usluga, stoga niti nije počinjen prekršąj iz čl. 149. st. 1. t. 49. istog Zakona. Prije svega
ne osporavaju činjenicu da su nakon 31. prosinca 2022. zbog uvođenja eura kao
službene valute u Republici Hrvatskoj izvršili konverziju uz minimalno uskladenje
cijena, pri čemu su se u cijelosti vodili odredbama č. 6., 7. i 8. Zakona o uvođenju eura
uzimajući u obzir sve okolnosti koje predstavljaju opravdani razlog za usklađenje. U
konkretnom slučaju cijene su povećane u rasponu postotnog omjera od 0,04 % do 3,58
% odnosno prosječno su ukupno povećanje 1,69%. Naime, činjenica povećanja cijena
materijalnih sredstava rada (npr. kozmetički pripravci, šamponi, deterdženti itd.),
režijskih i operativnih troškova kao i činjenicu stope inflacije u 2022. od 12,7 % se
svakako može smatrati opravdanim razlogom za uskladenje cijena u odnosu za
ukupno povećanje cijena okrivljenika od 1,69 %. Također treba uzeti u obzir činjenicu
da okrivljenici posebice vode brigu oko materijalnih prava svojih radnika i uvjeta njihova
rada, stoga su zbog porasta troškova života koji su nastali u 2022. podigli plaće
radnicima za iznos od 100,00 eura bruto (neto 66,53 eura). Dakle, cijena ulaznih
troškova okrivljenika je u svakom slučaju porasla za više od 1.69 % koliko su
okrivljenici povećali cijenu svoje usluge, stoga se čin okrivljenika svakako može
smatrati više nego opravdanim. Nadalje, okrivljenici su naveli kako čin povećanja
cijena ni u kojem slučaju ne predstavlja čin, niti ima obilježja čina koji predstavljaju
nepoštenu poslovnu praksu, dok time nisu potrošača doveli u nepovoļjniji financijski
položaj ni na koji način. Prvotno se čin okrivljenika ne može smatrati zavaravajućom
poslovnom praksom iz razloga što u konkretnom slučaju informacija o cijeni i usluzi
okrivljenika ne sadrži nikakve netočne informacije niti u bilo kojem pogledu zavarava
ili navodi potrošača da zbog toga donese svoju odluku o kupnji koju inače da je
drugačije ne bi donio. Također se čin okrivljenika ne može niti smatrati agresivnom
Poslovni broj: 64.Pp-420/2023
poslovnom praksom iz razloga što se okrivljenici ni u kojem slučaju nisu koristili
uznemiravanjem, prisilom, prijetnjom ili nedopuštenim uţjecajem da bi u bitnoj mjeri
utjecali na slobodu izbora ili postupanja potrošača te ga time naveli da donese odluku
o kupnji koju inače ne bi donio. Posebice je važno napomenuti da potrošači svakako
nisu stavljeni u financijski nepovoljniji položaj niti su prava njihova izbora i mogućnosti
umanjena iz razloga što povećanje prosječne cijene od 1,67% svakako ne utječe na
činjenicu da u krugu od 500 m ili 10 minuta hoda istu uslugu koju pružaju okrivljenici
pruža preko 15 (petnaest) poslovnih subjekata. Okrivljenici nadalje navode da, čak i
pod pretpostavkom da se čin okrivljenika može dovesti u vezu s opisom i obilježjima
prekršaja koji im se stavlja na teret, isti predstavlja beznačajno djelo sukladno odredbi
č1. 24.a Prekršajnog zakona i to iz razloga što su ispunjene sve pretpostavke za
primjenu navedene odredbe. Naime, faktično povečanje cijene u prosjeku od 1,67 %
koji je udio u ukupnoj cijeni, a izražen novčano manji od 0,35 eura, svakako čini
zanemarivi iznos te time ostvaruje obilježja beznačajnog djela. Naposljetku, okrivljenici
sumiraju svoje navode smatrajući kako nisu počinili prekršaj koji im se stavlja na teret
iz razloga što je povećanje cijena u cijelosti, uzevši sve okolnosti u obzir prije svega:
a) opravdano gospodarskim okolnostima i inflacijskim utjecajem zbog povećanja
troškova poslovanja, b) nije nepošteno, odnosno ne predstavlja čine zavaravajuće ili
agresivne poslovne prakse, c) u svojoj suštini matematičkim prikazom čini beznačajno
djelo. Slijedom svega navedenog okrivljenici su predložili donijeti odluku kojom se
oslobađaju od optužbe.
3. Sud je izvršio uvid u u prekršajnu evidenciju iz koje je utvrdio da okrivljenici do
sada nisu prekršajno osuđivani te je izvršio uvid u zapisnik o inspekcijskom nadzoru
od 12. siječnja 2023. na listovima 12-15 spisa te u odluku o povećanju cijena na listu
16 spisa.
4. Opunomoćena predstavnica tužitelja je predložila da Sud izvrši uvid u dvije
pravomoćne presude Općinskog suda u S. B., a vezano za isti prekršaj
gdje su okrivljenici proglašeni krivima, a koji dokazni prijedlog je Sud odbio kao
nevažan i neprikladan, a istome se ošto protivio i branitelj okrivljenika, jer smatra da
sudska praksa nije izvor prava te ne može obvezivati Sud u ovom postupku.
5. Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.
6. Opunomoćena predstavnica tužitelja je završno navela da je Zakonom o
uvođenju eura propisan proces iskazivanja cijena u RH od 1. siječnja 2023. u eurima
kao i načela uvođenja odnosno zaštite potrošača. Čl. 8. navedenog Zakona
zabranjeno je da se zbog uvođenja eura povećaju cijene proizvoda bez opravdanog
razloga. Unatoč tome od 1. siječnja 2023., tj. od uvođenja eura u RH kao službene
valute primjetno je masovno zaokruživanje cijena pa su tako u Inspektoratu već prvi
radni dan u ovoj godini dobili preko 200 predstavki potrošača vezano upravo za
zaokruživanje cijena na njihovu štetu. Iz tog razloga je Inspektorat tražio očitovanje
trgovaca. Konkretno u ovom slučaju okrivljenici su mogli slobodno formirati cijene u
rujnu ili listopadu prošle godine, a proces uvođenja eura nije razlog za povećanje
cijena. Također smatra da je u konkretnom slučaju počinjen prekršaji z Zakona o zaštiti
potrošača, jer je ovdje riječ o nepoštenoj poslovnoj praksi koja je zabranjena s obzirom
da okrivljenici prilikom poslovanja nisu imali dužnu odnosno profesionalnu pažnju
prilikom poslovanja. S obzirom na sve navedeno predložila je da se okrivljenici u ovom
prekršajnom postupku proglase krivim za prekršaj koji im je stavljen na teret.
7. Branitelj okrivljenika je završno naveo da prije svega zahvaljuje predstavnici
tužitelja na iznesenim načelima poslovanja, ali napomenuo je da je to samo teorija i da
se ta načela u ovom konkretnom slučaju ne mogu primijeniti. Naime, da se ne ponavlja,
ponovno upućuje na svoju pisanu obranu te je istaknuo još jednom da okrivljenici nisu
Poslovni broj: 64.Pp-420/2023
koristili tzv. nepoštenu poslovnu praksu, jer ovdje nije riječ niti o zavaravajućoj niti o
agresivnoj poslovnoj praksi. Konkretno, povećanje cijena je bilo minorno, tj. 1,69%, a
kao takvo je bilo čak nesrazmjerno s povećanim troškovima poslovanja. U svakom
slučaju, a imajući u vidu sve navedeno smatra da je ovo djelo beznačajno djelo te je
predložio Sudu da okrivljenike oslobodi od optužbe.
8. Na temelju obrane okrivljenika i provedenog dokaznog postupka, prihvaćajući
sve provedene personalne i materijalne dokaze vjerodostojnim i relevantnim, Sud je
utvrdio kako nije dokazano da bi okrivljenici počinili djelo prekršaja koje im je stavljeno
na teret. Sud je odbio dokazni prijedlog opunomoćene predstavnice tužitelja da Sud
izvrši uvid u dvije pravomoćne presude Općinskog suda u S. B., a
vezano za isti prekršaj gdje su okrivljenici proglašeni krivima, kao nevažan i
neprikladan, jer u konkretnom slučaju nije riječ o izvoru prava i presudama koje bi bile
obvezujuće za postupanje ovog Suda.
9. Naime, iz činjeničnog opisa u optužnom prijedlogu, u bitnom proizlazi da
D. … , PU Z., S. za nadzor trgovine i usluga smatra da su
okrivljenici neopravdano povećali maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022. pri
čemu su doveli potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura 1.
siječnja 2023. kao službene valute te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje
okolnosti bi bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji usluga. Državni inspektorat,
PU Zagreb, Služba za nadzor trgovine i usluga okrivljenicima stavlja na teret
postupanje protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, konkretno, nepoštenu
odnosno agresivnu poslovnu praksu zabranjenu odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35, čl.
38. i čl. 39. toč. 3. Zakona o zaštiti potrošača.
10. Međutim, niti jednom od spomenutih zakonskih odredaba, povećanje
maloprodajnih cijena, samo za sebe, nije propisano kao oblik nepoštene ili
zavaravajuće ili agresivne poslovne prakse. Također, niti jedna od spomenutih
zakonskih odredaba, ne uređuje “neopravdano povećanje maloprodajnih cijene nakon
31. prosinca 2022. uz dovođenje potrošača u nepovoljniji financijski položaj,
korištenjem uvođenja eura 1. siječnja 2023. kao službene valute”, kao oblik nepoštene
ili agresivne poslovne prakse. Terminologija “neopravdano povećanje cijene” te
“nepovoljniji financijski položaj” proizlazi iz općih načela propisanih Zakonom o
uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Stoga, iako D.
… , PU Zagreb, S. za nadzor trgovine i usluga okrivljenicima stavlja na
teret postupanje protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, ovaj Sud smatra
potrebnim, uvodno osvrnuti se na odredbe Zakona o uvođenju eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj.
11. Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisana
su u članku 6. temeljna načela uvođenja eura. U postupku uvođenja eura primjenjuju
se: načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo
neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo
transparentnosti i informiranosti. Sukladno stavku (2) članka 7., preračunavanje cijena
i drugih novčanih iskaza vrijednosti provodi se bez naknade, primjenom fiksnog tečaja
konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
Zbog preračunavanja iz stavka (1) članka 7. potrošač ne smije biti u financijski
nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. Sukladno članku 8.
zabranjeno je poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za
platni promet, instituciji za elektronički novac, drugom vjerovniku sukladno propisu
kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak,
pružatelju financijskih usluga i tijelu javne vlasti pri uvođenju eura povećati cijenu robe
ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. U devetom dijelu Zakona o
Poslovni broj: 64.Pp-420/2023
uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, propisane su prekršajne
odredbe, koje u vezi s neopravdanim povećanjem cijene ne uređuju prekršajnopravnu
odgovornost poslovnih subjekata.
12. Nadalje, nije svako povećanje maloprodajne cijene protivno načelima
propisanim Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, već
samo povećanje maloprodajne cijene bez opravdanog razloga. U provedenom
postupku Sud je utvrdio, da je povećanje maloprodajne cijene od strane okrivljenika,
usljedilo nakon što su povećane cijene usluga dobavljača. U odnosu na opravdanost
povećanja maloprodajnih cijena frizerskih usluga, Sud nije provodio daljnje dokaze, s
obzirom da Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ne sadrži
kažnjivu odredbu u slučaju postupanja protivno načelima propisanim Zakonom, a ni
ovlašteni tužitelj nije činjenični opis prekršaja doveo u izravnu vezu sa Zakonom o
uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj već isključivo sa Zakonom o
zaštiti potrošača. Državni inspektorat pri tome ne konkretizira u optužnom prijedlogu
pod koji oblik nepoštene odnosno agresivne poslovne prakse treba podvesti
postupanje okrivljenika odnosno podizanje maloprodajnih cijena frizerskih usluga
nakon 31. prosinca 2022.g.
13. Ovaj Sud je stoga, prilkom utvrđivanja odgovornosti okrivljenika, iako to nije bio
dužan učiniti, s obzirom da je Državni inspektor trebao točno i precizno kvalificirali
djelo, razmotrio moguće oblike agresivne, zavaravajuće i nepoštene poslovne prakse
propisane Zakonom o zaštiti potrošača u odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35, čl. 38. i čl.
39. toč. 3. te potom cijenio, može li se neopravdano povećanje maloprodajnih cijena
nakon 31. prosinca 2022.g. koje se okrivljenicima stavlja na teret podvesti pod biće
prekršaja iz članka čl. 149. st. 1. toč. 49. kažnjivo po čl. 149. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti
potrošača.
14. Člankom 4. Zakona o zaštiti potrošača definirani su pojedini pojmovi u smislu
tog Zakona pa je tako u stavku 1. točki 14. definirana „odluka o kupnji“, između ostalog,
kao svaka odluka koju donosi potrošač, a koja se odnosi na to hoće li, kako i pod kojim
uvjetima, kupovati. Točkom 19. definirana je „poslovna praksa trgovca prema
potrošaču (poslovna praksa)“, kao svaka radnja, propuštanje, način ponašanja ili
predstavljanja, poslovna komunikacija, uključujući oglašavanje i stavljanje proizvoda
na tržište, koju je poduzeo trgovac, a izravno je povezana s promidžbom, prodajom ili
isporukom proizvoda potrošaču.
15. Sukladno čl. 33. Zakona o zaštiti potrošača, nepoštena poslovna praksa je
zabranjena. Članak 34. propisuje da je poslovna praksa nepoštena, ako je - suprotna
zahtjevima profesionalne pažnje i u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je
vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu
je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire odnosno prosječnog člana
određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena. Prema stavku (4),
nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra zavaravajuća poslovna praksa i
agresivna poslovna praksa.
16. Članak 35. Zakona o zaštiti potrošača propisuje da se poslovna praksa smatra
zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki
drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje pa čak ako je informacija
činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi
s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da
će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. U stavku (2) članka
35. Zakona propisane su okolnosti na koje se zavaravajuća poslovna praksa može
odnositi, uključujući, u točki 4. cijenu proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili
postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu. Povećanje maloprodajne cijene
Poslovni broj: 64.Pp-420/2023
nije posebno navedeno kao okolnost na koju se zavaravajuća poslovna praksa može odnositi.
17. Ovlašteni tužitelj u optužnom prijedlogu nije činjenično opisao na koju konkretnu
okolnost iz stavka (2) čl. 35 Zakona se odnosi zavaravajuća poslovna praksa niti je
povećanje maloprodajnih cijena od 1. siječnja 2023.g. na način opisan u izreci ove
presude podveo pod bilo koju od okolnosti pa tako ni pod okolnost iz točke 4. stavka
(2) članka 35. Zakona niti je objasnio u čemu se sastoji zavaravajuće postupanje
trgovca odnosno iz kojeg bi razloga takvo postupanje trgovca moglo utjecati na
ponašanje i odluke potrošača.
18. Prema članku 38. Zakona o zaštiti potrošača poslovna praksa smatra se
agresivnom, ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti
slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te
nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu
izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom te ga time navede ili je
vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.
19. Prema članku 39. stavak (1) točka 3. Zakona o zaštiti potrošača, prilikom
odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući
sila ili prijetnja ili nedopušten utjecaj, vodit će se računa o tome je li trgovac iskorištavao
nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bile tolikog značenja
da su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje, a trgovac je bio svjestan
da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod.
20. Razmotrivši optužni prijedlog kao i obranu okrivljenika te u dokaznom postupku
provedene dokaze Sud nije utvrdio da bi ponašanje okrivljenika – konkretno povećanje
maloprodajnih cijena - na način kako je opisano u optužnom prijedlogu bilo podvedivo
pod gore citiranu odredbu Zakona o zaštiti potrošača koja zabranjuje agresivnu
poslovnu praksu.
21. Nadalje, ovlašteni tužitelj, u optužnom prijedlogu nije činjenično opisao na koji
bi način od strane okrivljenika eventualno bili korišteni u odnosu s klijentima
uznemiravanje, prisila, sila ili prijetnja ili nedopušten utjecaj, a što su nužne sastavnice
agresivne poslovne prakse.
22. Ovaj Sud smatra, da se uvođenje eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj ne može podvesti pod “nesretne ili druge okolnosti” iz točke 3. stavka (1)
članka 39. Zakona o zaštiti potrošača, a temeljem kojih treba ocijeniti je li od strane
okrivljenika u poslovnoj praksi korištena agresivna poslovna praksa uznemiravanjem,
prisilom, silom ili prijetnjom ili nedopuštenim utjecajem. Naime, kao što je to prethodno
ovaj Sud već utvrdio, informacije o cijeni usluge, bile su iskazane na cjeniku na jasan,
način u euru i kuni, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 1 EUR=7,53450 kuna. Tim
informacijama je svaki potrošač mogao pristupiti neometano uvidom u cjenik usluga
okrivljenika u poslovnim prostorijama. Iz činjeničnog opisa u optužnom prijedlogu ne
proizlazi da je okrivljenik prema potrošačima – kupcima frizerskih usluga koristio bilo
kakav oblik uznemiravanja, prisile, sile ili prijetnja ili nedopuštenog utjecaja, a koje bi
mogle utjecati na neometan izbor i odluku pri kupnji frizerskih usluga od okrivljenika.
23. Imajući u vidu sve navedeno, po ocjeni ovog Suda, ne može se smatrati da je
podizanje maloprodajnih cijena nakon 1. siječnja 2023. agresivna poslovna praksa, s
obzirom da sastavnice agresivne poslovne prakse (nesretne ili druge okolnosti na
strani potrošača te uznemiravanje, prisila, uključujući fizičku silu ili prijetnju te
nedopušten utjecaj) nisu dokazane u ovom postupku.
24. Imajući u vidu sve navedeno, Sud je okrivljenike oslobodio od optužbe temeljem
čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo, na način kako se okrivljenicima stavlja na
teret, po propisu nije prekršaj.
Poslovni broj: 64.Pp-420/2023
25. Kako su okrivljenici oslobođeni od optužbe, trošak prekršajnog postupka je pao na teret proračunskih sredstava ovoga Suda.
U Zagrebu, 9. ožujka 2023.
zapisničar sudac
Marko Jakelić, v.r. Edhem Kapetanović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od osam (8) dana od dana primitka
ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu,
Turinina 3, u dva (2) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud
Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. prvookrivljenoj pravnoj osobi d.o.o., Ulica E. M., Z.,
2. drugookrivljenoj odgovornoj osobi A. B., R. ulica 18F, Z.,
3. tužitelju D. i., PU Zagreb, S. za nadzor trgovine i usluga,
Š. 29, Z.,
4. branitelju B. K., T. 14, Z.,
5. pismohrana