Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Supetru
Poslovni broj: 18. Pp-15/2023-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu – Stalna služba u Supetru, po sucu Draženu
Kapisodi, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Matee Lukšić, kao zapisničarke, u
prekršajnom postupku protiv pravne osobe „J., d.o.o.“ sa sjedištem u P. (nastavno prvookrivljenik), te protiv odgovornih osoba, A. Š. (nastavno drugookrivljenik), J. Š. (nastavno trećeokrivljenik) i P. Š. (nastavno četrvrtookrivljenik), sve zbog prekršaja iz čl. 229. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), zastupanih po P. M., odvjetniku iz Z., po javnoj I glavnoj raspravi okončanoj 08. ožujka 2023. godine u nazočnosti branitelja okrivljenika, postupajući po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata RH - Područnog ureda Split – Službe za nadzor radnih odnosa (nastavno ovlašteni tužitelj) Klasa: UP/I-116-02/22-01/500 Urbroj: 443-02-03-10/5-22-25 od 30. prosinca 2022. godine, nadležan po čl. 94. i čl. 98. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, te NN br. 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 - nastavno PZ-a), dana 09. ožujka 2023,
primjenom čl. 179. i čl. 183. PZ-a,
p r e s u d i o j e
PRVOOKRIVLJENIK „J., d.o.o.“ sa sjedištem u P. (Općina
P.) MBS: … OIB: ... prekršajno sankcioniran,
DRUGOOKRIVLJENIK A. Š., sin J., rođen … s prebivalištem na adresi P. državljanin RH-a, OIB: … direktor prvookrivljenika, prekršajno sankcioniran,
TREĆEOKRIVLJENIK J. Š., sin J., rođen … s prebivalištem na adresi P. državljanin RH-a, OIB: … direktor prvookrivljenika, prekršajno sankcioniran,
ČETRVRTOOKRIVLJENIK P. Š., sin J., rođen … s prebivalištem na adresi P., državljanin RH-a, OIB: …., direktor prvookrivljenika, prekršajno sankcioniran,
k r i v i s u
…
što su od 15. travnja do 29. kolovoza 2022. godine, tvrtka „J., d.o.o.“ sa
sjedištem na adresi P., po A., J. i P. Š., kao odgovornim osobama, na svom brodu „O.“, na poslovima sobarice, koristili rad M. D., a na poslovima mornara, koristili rad I. K., a da im u propisanim rokovima, najkasnije do 25. travnja 2022. godine, odnosno, najkasnije do 03. svibnja 2022. godine, nisu dostavili primjerke prijava obveznog mirovinskog I zdravstvenog osiguranja, već su prema radnici M. D. ovo obvezu ispunili tek 12. listopada 2022. godine, a prema radniku I. K. tek 13. listopada 2022. godine, postupivši time suprotno čl. 14. st. 5. Zakona o radu,
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba, odnosno
drugookrivljenik, trećeokrivljenik i četrvrtookrivljenik, kao odgovorne osobe pravne
osobe, radnicima u propisanim rokovima nisu dostavili primjerak prijave na obvezno
mirovinsko i zdravstveno osiguranje (članak 14. stavak 5. Zakona o radu),
čime je prvookrivljenik počinio prekršaj iz čl. 229. st. 1. toč. 4. Zakona o radu,
a drugookrivljenik, trećeokrivljenik i četrvrtookrivljenik počinili prekršaj iz čl. 229. st.
2. u svezi sa st. 1. toč. 4. istog zakona, pa se, temeljem citiranih zakonskih odredbi,
uz primjenu čl. 37. PZ-a,
o s u đ u j u
posebno prvookrivljenik:
NA NOVČANU KAZNU U IZNOSU OD 6.000,00 € (šesttisuća eura), što
predstavlja 45.207,00 KN (prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450),
posebno drugookrivljenik, trećeokrivljenik i četrvrtookrivljenik:
NA NOVČANU KAZNU U IZNOSU OD PO 500,00 € (petsto eura) SVAKI, što
predstavlja 3.767,25 KN (prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450).
Okrivljenici su izrečene im novčane kazne dužni uplatiti na Državni proračuna
RH u roku od 3 mjeseca po pravomoćnosti ove odluke (prema priloženim
uplatnicama), jer će se u suprotnom postupiti sukladno čl. 34. PZ-a.
Sukladno čl. 152. st. 3. PZ-a, okrivljenici se upozoravaju da će se izrečena
kazna smatrati u cijelosti uplaćenom, ukoliko u ostavljenom roku (prema priloženim
uplatnicama) uplate dvije trećine izrečene novčane kazne.
Temeljem čl. 138. st. 1. i 2. toć. 3, te čl. 139. st. 3. PZ-a, okrivljenici su na ime
troškova prekršajnog postupka dužni, u roku od 3 mjeseca po pravomoćnosti ove
odluke, uplatiti u korist Republike Hrvatske, na IBAN (prema priloženim
uplatnicama), paušalni iznos paušalni iznos od po 40,00 € (četrdeset eura) svaki,
što predstavlja 301,38 kn (prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450), sve uz
prijetnju ovrhe.
…
Obrazloženje
Ovlašteni tužitelj je 02. siječnja 2023. godine podnio ovom sudu citirani
optužni prijedlog protiv naprijed navedenih okrivljenika zbog prekršaja činjenično i
pravno pobliže opisanog u izreci ove presude. Predloženo je sankcioniranje po
zakonu.
Ovaj sud je okrivljenicima početno 17. siječnja 2023. godine izdao prekršajni
nalog, kojim ih je proglasio krivima za počinjenje predmetnog prekršaja i
sankcionirao ublaženom novčanom kaznom, te obvezao na troškove postupka.
Povodom pravodobnog i dopuštenog prigovora okrivljenika, sud je 08. ožujka 2023. godine pobijani prekršajni nalog stavio izvan snage i proveo glavnu raspravu.
Na glavnu raspravu, koja je bila zakazana za 08. ožujka 2023 u 08,30 sati,
bile su pozvane stranke i branitelj okrivljenika, pri čemu je ovlaštenom tužitelju bilo
naloženo da na zakazano ročištu osigurava nazočnost uredujuće inspektorice, kako
bi ju se po potrebi ispitalo u svojstvu svjedoka.
Okrivljenicima je u pozivu bila, uz prilaganje optuženja, ostavljena mogućnost
iznošenja pisane obrane, uz upozorenje da će se, ukoliko ne iznesu obranu u bilo
kom obliku, uzeti da se brane šutnjom.
Dana 24. veljače 2023. godine, branitelj okrivljenika je e-podneskom molio da
se glavna rasprava okonča 08. ožujka 2023. godine u terminu iza 12,00 sati. U
nastavku komunikacije e-poštom, dogovoreno je da će glavna rasprava započeti u
prethodno zakazanom terminu, te se nastaviti istog dana u 12,15 sati.
U naknadnoj komunikaciji s ovlaštenim tužiteljem, s obzirom da je bilo
neizvjesno da li će postojati formalni uvjeti za vođenje glavne rasprave, ovo tijelo
više nije bilo obvezivano osigurati nazočnost uredujuće inspektorice.
S obzirom da su okrivljenici 06. ožujka 2023. godine dostavili pisane obrane, glavna rasprava je započela u odsutnosti stranaka 08. ožujka 2023. u 08,30 sati.
Ovom prilikom, provedene su odgovarajuće provjere i pročitane pisane
obrane okrivljenika, te je izvršen uvid u dokumentaciju prethodnog postupka.
Provedenom provjerom, utvrđeno je da se okrivljenici vode u prekršajnoj
evidenciji. U zadnje tri godine, pravomoćno su sankcionirani zbog prekršaja iz čl.
42. Zakona o računovodstvu.
U pisanim obranima, istovjetnog sadržaja, okrivljenici nisu osporavali da je u
konkretnom slučaju došlo do postupanja suprotno čl. 14. st. 5. Zakona o radu, a
kako je to i evidentirano predmetnim inspekcijskim nadzorom.
…
Iako okrivljenici nisu osporavali da bi do predmetnog propusta došlo, pisane
obrane su u svim drugim aspektima bile opširne i neodređene, pa ćemo ovdje
iznijeti samo ono što je bitno i što se iz nejasnog sadržaja ipak dalo jasno zaključiti.
Okrivljenici ističu kako je u pitanju omaška računovodstvenog servisa, čije usluge koriste.
Stoga smatraju da se u njihovom postupanju nisu mogla steći zakonska
obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret, imajući u vidu da nisu znali, a nisu ni
mogli znati, za propust angažiranog računovodstvenog servisa, koji nije pravodobno
radnicima dostavio odgovarajuće prijave.
Smatraju da je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti institut beznačajnog
prekršaja, ili podredno institut oslobođenja od kazne, imajući u vidu da je propust
naknadno otklonjen.
Ukoliko sud ne bi prihvatio mogućnost primjene navedenih instituta, drži se
da barem postoje okolnosti za ublažavanje novčane kazne ispod propisanog
posebnom minimuma.
Glavna rasprava je nastavljena istog dana u 12,15 sati i okončana.
Nazočili su drugookrivljenik A. Š. i branitelj okrivljenika.
Drugookrivljenik se nije mogao očitovati o svojoj odgovornosti.
U cijelosti je ostao pri pisanoj obrani.
Pošto su iznova pročitane pisane obrane, dokumentacija prethodnog
postupka i izvadci iz prekršajnih evidencija, sud je našao nedvojbenim da su
okrivljenici odgovorni za počinjenje prekršaja činjenično i pravno pobliže opisanog u
izreci ove presude, pa je, uz suglasnost nazočnih, odustao od izvođenja dodatnih
dokaza, smatrajući da bi se time samo bespotrebno odugovlačio postupak i
povećavali troškovi istog.
Branitelj je završno istakao kako se u konkretnom slučaju radi o
administrativnoj pogrešci koja je počinjena od strane treće osobe, odnosno
računovodstvenog ureda koji je bio angažiran po prvookrivljeniku. Upravo stoga drži
kako su ispunjene zakonom propisane pretpostavke za ublaženje kazne, na način
kako je to predloženo u pisanoj obrani, te predlaže se u obzir uzmu posebno
olakotne okolnosti, pa tako okolnost da je prekršajno djelo počinjeno nečinjenjem,
okolnost da je počinjeno od strane treće osobe prilikom obavljanja profesionalne
djelatnost, okolnost korektnog držanja okrivljenika, te potpune i pravovremene
suradnje sa državnim inspektoratom, neznatan stupanj ugrožavanja javnog poretka
društvene discipline i društvenih vrijednosti, okolnost da su okrivljenici otklonili
posljedice prekršaja, budući da je odgovarajuća dokumentacija dostavljena
radnicima, okolnost da su se okrivljenici pokajali za prekršaj, kao i njihovo
nekažnjavanje. S obzirom na sve navedene okolnosti, predlaže se izreći
maksimalnu ublaženu kaznu sukladno čl. 37. PZ-a.
Drugookrivljenik se u cijelosti priklonio navodima svog branitelja.
…
Predmetne odredbe članka 229. Zakona o radu, glase:
„(1) Novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za
prekršaj poslodavac pravna osoba:
4) ako radniku u propisanim rokovima ne dostavi primjerak ugovora o radu i
primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje (članak 14.
stavak 5.)
(2) Novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne
osobe.“
Predmetna odredba članka 14. Zakona o radu, glasi:
„(5) Poslodavac je dužan radniku prije početka rada dostaviti primjerak
ugovora o radu kada je sklopljen u pisanom obliku te dostaviti primjerak prijave na
obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka
za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.“
Početno treba ponoviti kako okrivljenici izričito priznaju postojanje
predmetnog propusta, odnosno, postupanja suprotno čl. 14. st. 5. Zakona o radu,
na način pobliže opisan u činjeničnom opisu izreke ove presude, a kako je to i bilo
utvrđeno predmetnim inspekcijskim nadzorom.
Kako sud nije našao da okrivljenici priznanjem ove činjenice žele postići bilo
kakvu nedopuštenu svrhu, istu je uzeo nespornom i bez dodatnog dokazivanja.
Iz pisanih obrana okrivljenika, koje su za ostale okolnosti nejasne i djelom
kontradiktorne, ipak se dade jasno zaključiti kako se sugerira da postoji okolnost
koja isključuje njihovu odgovornost.
Naime, nije sporno da su A., J. i P. Š., direktori prvookrivljenika. Stoga se ne može dovesti u pitanje da bi bili odgovorne osobe za konkretni slučaj.
Okolnost koju okrivljenici navode u pisanim obranama, čega ne žele biti
svjesni, ne ispričava ih od protupravnosti postupanja i odgovornosti.
A., J. i P. Š., kao direktori i odgovorne osobe, bili su dužni voditi
računa da ne dolazi do propusta u administriranju prvookrivljenika. S obzirom na
funkciju koju su obnašali, morali su poznavati stanje stvari i onemogućiti kršenje
propisa.
Odgovornost prvookrivljenika proizlazi iz odgovornosti A., J. i P. Š., kao odgovornih osoba.
Kod sastavljanja izreke presude sud je, imajući u vidu rezultate postupka, u
manje važnim detaljima, korigirao činjenični i pravni opis, zadan optužnim
prijedlogom, na što je bio ovlašten, budući je u bitnom ostao u okviru optuženja i
okrivljenicima nije išao na štetu.
…
Budući je nesumnjivo da su se u djelovanju okrivljenika stekla sva zakonska
obilježja predmetnih prekršaja, sud ih je za počinjenje istih proglasio krivim, te im je,
temeljem citiranih zakonskih odredbi, izrekao novčane kazne znatno ublažene ispod
propisanog posebnog minimuma.
Pri odmjeravanju kazne sud je, sukladno čl. 36. PZ-a, imao u vidu stupanj
krivnje okrivljenika, opasnost djela i svrhu kažnjavanja. Pri tom, sud je našao da se
svrha kažnjavanja može postići blažom novčanom kaznom od propisane, pa je u
konkretnom slučaju primijenio čl. 37. PZ-a.
Imalo se u vidu da je, s obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja, u
pitanju prekršaj manjeg značaja, te da ovdje imamo nevelik stupanj odgovornosti
okrivljenika.
Okrivljenici su u zadnje tri godine pravomoćno sankcionirani, međutim, s
obzirom da nije u pitanju bilo kršenje radno-pravne regulative, sud je zauzeo
stajalište kako ipak nema zapreke za odgovarajuće ublažavanje novčane kazne
ispod propisanog posebnog minimuma.
Budući bi provjeravanje i utvrđivanje realnog dohotka A., J. i P. Š., odnosno, stvarnog imovnog stanja, znatno produljilo trajanje prekršajnog
postupka, sud je, sukladnom primjenom čl. 42 st. 5. Kaznenog zakona (NN br.
125/11, te NN br. 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21), uzeo da
navedeni okrivljenici ostvaruje prosječni prihod i da su prosječnog imovnog stanja.
Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim
propisima, a predstavlja paušalnu svotu odmjerenu s obzirom na složenost i trajanje
postupka, te imovnu situaciju drugookrivljenice.
U Supetru 09. ožujka 2023. ZAPISNIČARKA: SUDAC:
Matea Lukšić, v.r. Dražen Kapisoda, v.r.
točnost otpravka – ovlašteni službenik:
Matea Lukšić
POUKA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku
iste, Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se
podnosi u dva istovjetna primjerka, bez takse. Ukoliko okrivljenici podnese žalbu i
povodom iste bude potvrđena njihova odgovornost, osim troškova prvostupanjskog
postupka, naplatit će im se, sukladno čl. 138. st. 3. PZ-a, i paušalni trošak žalbenog
postupka.
DOSTAVITI:
- okrivljeniku
- ovlaštenom tužitelju
- branitelju
- spis