Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Poslovni broj: 10 Pr-130/2020-19

1

                

     Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

         Karlovac

 

Poslovni broj: 10 Pr-130/2020-19

 

 

 

             

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Općinski sud u Karlovcu u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sylviane Kraljević, u pravnoj stvari tužitelja Ž. B. iz D. R. , B. S., OIB:…, kojeg zastupa odvjetnik M. K. iz Z., P., protiv tuženika D. z. K., V. M., K., OIB: …, kojeg zastupa A. J., diplomirana pravnica, radi isplate, nakon glavne javne rasprave zaključene 18. siječnja 2023. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja odvjetničkog vježbenika P. Š. i A. J., po objavi 9. ožujka 2023. 

 

 

p r e s u d i o    j e

 

 

Nalaže se tuženiku D. z. K., V. M., K., OIB: …,, OIB:…, da tužitelju Ž. B. iz D. R.  B. S., OIB:…., na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 123,90 EUR /933,49 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 3,98 EUR od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,73 EUR od 16.08.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,31 EUR od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,32 EUR od 16.10.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,49 EUR od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,65 EUR od 16.12.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,42 EUR od 16.01.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,66 EUR od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,66 EUR od 16.03.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,21 EUR od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,49 EUR od 16.05.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,27 EUR od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,96 EUR od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 9,83 EUR od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,43 EUR od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,20 EUR od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 8,08 EUR od 16.08.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,36 EUR od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 8,55 EUR od 16.03.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,75 EUR od 16.06.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,62 EUR od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 9,18 EUR od 16.08.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,41 EUR od 16.10.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,44 EUR od 16.06.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,40 EUR od 16.07.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,48 EUR od 16.08.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate,

do 31. 7. 2015. po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, od dana 1. 8. 2015. do 31. 12. 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. 1. 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 389,83 eura / 2.937,17 kuna sa zateznom kamatom tekućom od 9. 3. 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

 

 

 

 

Obrazloženje

 

1.              Tužitelj u tužbi navodi da je u radnom odnosu kod tuženika na neodređeno vrijeme. Navodi da mu tuženik za razdoblje od 15. 6. 2015. do 15.6. 2020. nije platio dodatak za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za vrijeme prekovremenog rada, iako je tužitelj i u prekovremenom radu radio u otežanim uvjetima, na koji dodatak tužitelj ima pravo sukladno odredbi članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 143/13., 96/15.) i članka 55. KU (NN 29/18. i 91/19.) i prema pripadajućem "Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika kojim imaju pravo na dodatak", dakle, tuženik je tužitelju platio odrađene sate prekovremenog rada, ali bez dodatka za otežane uvjete rada. Nadalje, u razdoblju od 1. 10. 2015. do podnošenja predmetne tužbe 15. 6. 2020. tuženik tužitelju nije platio niti dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, iako je tužitelj za svaki sata rada redovnog i prekovremenog radi na svom radnom mjestu i u svakom trenutku je imao odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, a na koji dodatak tužitelj ima pravo sukladno čl. 59.a Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 96/15.), sve to jer je ovaj dodatak isplaćen tužitelju jedino za redovan rad. Dakle, ovom tužbom tužitelj traži plaćanje dodatka zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi da sate prekovremenog rada, jer je tužitelju dodatak obračunat i isplaćen samo za odrađeni redovni rad. Zbog pogrešnog obračuna plaće tuženik je tužitelju pogrešno obračunao i naknadu plaće za godišnji odmor i privremenu nesposobnost za rad.

 

2.              Tužitelj nije u mogućnosti precizirati tužbu i tužbeni zahtjev jer ne raspolaže točnim iznosima plaća koje je trebao primiti, a niti podacima o stvarno odrađenim satima (primjerice evidencijom radnog vremena), uslijed čega tužbeni zahtjev postavlja paušalno, a isti će urediti nakon pribave podataka od strane tuženika te nakon provođenja vještačenja po vještaku knjigovodstveno financijske struke, sve sukladno odredbi čl. 186.b Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.), te stoga predlaže da sud naloži tuženiku dostavu podataka za relevantno utuženo razdoblje i to rješenja o plaći tužitelja, obračunske liste, mjesečne evidencije rada tužitelja i mjesečni iznos razlike plaće koju bi tužitelj primio da su mu pravilno obračunate plaće, a potom i da donese presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos koji će biti utvrđen i specificiran po dostavljanju dokumentacije i provođenju financijsko knjigovodstvenog vještačenja zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona obveznim odnosima, i to  do 31. 7. 2015. po stopi koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena, a od 1. 8. 2015. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koja teče na svaki dospjeli, a neisplaćeni iznos do 15. u tekućem mjesecu za protekli mjesec, do isplate, te da tužitelju naknadi parnični trošak za zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

 

3.              Tužitelj je tužbeni zahtjev konačno specificirao podneskom od 17. 1. 2023. temeljem izračuna sudskog vještaka tako da tužbeni zahtjev glasi:

"Nalaže se tuženiku D. z. K., V. M., K., OIB: …,, OIB:…, da tužitelju Ž. B. iz D. R.  B. S., OIB:…., na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 123,90 EUR/933,49 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 3,98 EUR od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,73 EUR od 16.08.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,31 EUR od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,32 EUR od 16.10.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,49 EUR od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,65 EUR od 16.12.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,42 EUR od 16.01.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,66 EUR od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,66 EUR od 16.03.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,21 EUR od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,49 EUR od 16.05.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,27 EUR od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,96 EUR od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 9,83 EUR od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,43 EUR od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,20 EUR od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 8,08 EUR od 16.08.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,36 EUR od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 8,55 EUR od 16.03.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,75 EUR od 16.06.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,62 EUR od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 9,18 EUR od 16.08.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,41 EUR od 16.10.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,44 EUR od 16.06.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,40 EUR od 16.07.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza nadohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,48 EUR od 16.08.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate,

dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena te da plati trošak parničnog postupka zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana."

 

4.              U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev kako u osnovi, tako i u zahtjevu za isplatom neutvrđenog bruto iznosa kuna sa zakonskim zateznim kamatama, te se protivi svim navodima tužitelja. Tužitelj je bio u radnom odnosu kod tuženika na radnom mjestu vozača sanitetskog vozila od 12. 12. 2011. temeljem zaključenih Ugovora o radu na određeno vrijeme te od 1. 7. 2012. temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme broj: 01-…/12 zaključenog 27. 6. 2012. Tužitelju je prestao radni odnos kod tuženika temeljem Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu s danom 29. 4. 2020. te je protiv tužitelja podnesena kaznena prijava ODO u Karlovcu jer je prilikom provjere vjerodostojnosti svjedodžbe tužitelja utvrđeno temeljem izjave ovlaštene osobe za zastupanje Škole za cestovni promet da je Svjedodžba o završnom ispitu Ž. B., nevjerodostojna i nepravovaljana javna isprava o stečenoj srednjoj stručnoj spremi, prometne struke, za zanimanje vozač motornog vozila.

 

5.              Tužitelj u tužbi netočno navodi da je tuženik tužitelju isplatio umanjenje plaće za razdoblje od 15. lipnja 2015. do 15. lipnja 2020. jer tužitelju nje platio dodatak za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za vrijeme prekovremenog rada. Plaća tužitelja odnosno uvećanja plaće i ostala prava radnika u utuženom razdoblju regulirana su Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN br. 143/13.), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN br. 96/15.) i Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN br. 29/18., 35/19., 78/19., 92/19. i 56/20.). Također,  plaća radnika u zdravstvu je uređena i Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN br. 25/13., 72/13., 151/13., 9/14., 40/14., 51/14., 77/14., 83/14. - Ispravak, 87/14., 120/14., 147/14., 151/14., 11/15., 32/15., 38/15., 60/15., 83/15., 112/15., 122/15., 10/17., 39/17., 40/17. - ispravak, 74/17., 122/17., 9/18., 57/18., 59/19., 79/19.,119/20. i 50/20.).

 

6.              Tuženik je tužitelju od početka radnog odnosa kod tuženika, obračunavao i isplaćivao plaću temeljem evidencija radnog vremena sukladno Rješenjima kojima je utvrđena plaća tužitelja, odnosno odredbama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u javnim službama te važećih Kolektivnih ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Tuženik ističe da je uvođenjem sustava Centralnog obračuna plaća u isti unosio radne sate za tužitelja, odnosno evidenciju radnog vremena, a u Centralnom obračunu plaća utvrđen je način obračuna plaća za zaposlenike u javnom sektoru, sukladno važećim Kolektivnim ugovorima i drugim propisima koji uređuju plaće i ostala prava zaposlenika u javnom sektoru. Tuženik je tužitelju prema unesenoj evidenciji radnog vremena obračunavao i isplaćivao prekovremeni rad te rad blagdanom i neradnim danom sukladno čl. 51. Kolektivnog  ugovora  za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ( NN br.  143/13 i 96/15) i čl. 49, Kolektivnog  ugovora  za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN br. 29/18., 35/19., 78/19., 92/19. i 56/20.) odnosno od 1. travnja 2020. sukladno odredbama Dodatka III. Kolektivnog  ugovora  za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN br. 56/20.). Sukladno odredbama Dodatka III. Kolektivnog  ugovora  za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 56/20.) utvrđen je i obračun prekovremenih sati u sustavu Centralnog obračuna plaća.

 

7.              U članku 2. Dodatka III KU NN br. 56/20 navedeno je:

" U Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN br. 29/18, 35/19, 78/19, 92/19, u daljnjem tekstu: Ugovor), u čl. 49. iza stavka 12. dodaju se stavci 13. 14. i 15. koji glase:

"Za svaki  odrađeni sat u prekovremenom radu, radniku se u postotku od osnovne plaće isplaćuje dodatak s osnova posebnih uvjeta rada sukladno čl. 55. ovog Ugovora, dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi sukladno čl. 57. odnosno čl. 58. ovog Ugovora, te uvećanje plaće za znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno znanstveni stupanj doktora znanosti određeno Temeljenim kolektivnim ugovorom za  službenike i namještenike u javnim službama. Uvećanja, odnosno dodatci na plaću utvrđeni sukladno st. 13 ovog čl. obračunavaju se na osnovnu plaću tako da se ista zbrajaju."

 

8.              Do stupanja na snagu Dodatka III. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN br. 56/20), tuženik je tužitelju sate prekovremenog rada obračunavao sukladno čl. 51. KU NN br. 143/13 i 96/15, odnosno čl. 49. KU NN br. 29/18, 35/19, 78/19 i 92/19), koji propisuje da se osnovna plaća radnika uvećava za prekovremeni rad za 50 %. Čl. 47. KU NN br. 143/13 i 96/15 te čl. 45. NN br. 29/18, 35/19, 78/19, 92/19, propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Sukladno čl. 47. st. 2. KU NN br. 143/13 i 96/15 te čl. 45. st. 2. KU NN br. 29/18, 35/19, 78/19 i 92/19,određeno je da osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Čl. 47. KU NN br. 143/13 i 96/15 te čl. 45. st. 3. KU NN br. 29/18, 35/19, 78/19, 92/19, propisano je da su dodatci na osnovnu plaću: stimulacija, dodatci za posebne uvjete rada, dodatci i uvećanja plaća. Nigdje u Kolektivnim ugovorima sve do stupanja na snagu Dodatka III KU, br. 56/20 koji se primjenjuje od 1. travnja 2020. nije propisano da se prekovremeni rad (jedan od dodataka na osnovnu plaću) može kumulirati s drugom vrstom dodataka na plaću (uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada i dodataka), što bi u protivnom moralo biti propisano. Također čl. 53. st. 5. KU NN br. 143/13 i 96/15, određeno je da za radnike kojima je u koeficijentu  složenosti poslova sadržan položajni dodatak ili taj dodatak ostvaruju temeljem odredbi toga Ugovora, plaća za vrijeme dežurstva iznad redovitog mjesečnog fonda radnih sati obračunava se u odnosu na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem radnik dežura.

 

9.              U prilog svemu navedenom, tuženik ističe i izvadak iz pravnog mišljenja izv. prof. dr. sc. V. G. izrađeno na zahtjev Ministarstva z. RH u ožujku 2018., upravo povodom predmetnih sudskih sporova.

 

10.              Slijedom navedenog, tuženik je tužitelju isplaćivao dodatak na plaću temeljem posebnih uvjeta rada sukladno čl. 57 KU, NN br. 143/13, Odredbama Dodatka I KU br. 96/15 i čl. 55 KU NN br. 29/18, 35/19, 78/19, 92/19. Prekovremeni rad je tuženik tužitelju obračunavao sukladno čl. 51 KU NN br. 143/13 i 96/15 odnosno br. 49 KU NN br. 29/18, 35/19, 78/19, 92/19 koji propisuje da se osnovna plaća radnika uvećava za prekovremeni rad za 50%, odnosno tužitelj nema pravo na dodatak zbog otežanih uvjeta rada kada radi iznad mjesečnog fonda sati odnosno prekovremeno. Od 1. travnja 2020. primjenom Dodatka III KU NN br. 56/20 tužitelju se prekovremeni sati obračunavaju i isplaćuju sukladno odredbama navedenog KU.

 

11.              Tužitelj pogrešno navodi da tuženik nije tužitelju platio dodatak na plaću s osnova iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi za sve odrađene  sate, odnosno za odrađene prekovremene sate rada u razdoblju od 1. listopada 2015. do podnošenja tužbe, jer tužitelj obavljajući posao vozača sanitetskog vozila kao nezdravstveni radnik ne sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja pa stoga ne ostvaruje pravo na navedeni dodatak. Da su vozači saniteta nezdravstveni radnici koji ne sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja potvrđeno je i čl. 55. st. 3. KU (NN 29/18, 35/19, 78/19, 92/19 i 56/20) kojima je propisano da nezdravstveni djelatnici koji ne sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, a koji rade na radnim mjestima i poslovima navedenim u Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih  radnika koji ima pravo na dodatak - radna mjesta I vrste točka 1., podtočka 16. i toč. 4. te radna mjesta II. III. i IV vrste, točke 1. 5. i 8. (točka 8. odnosi se na zdravstvenog radnika u sanitetskom prijevozu i vozača sanitetskog prijevoza), ostvaruju pravo na uvećanje dodatka s osnova posebnih uvjeta rada od 4 % od osnovne plaće pod uvjetom da ne ostvaruju pravo na dodatak na plaću iz čl. 58. Kolektivnog u ugovora. Budući da tužitelj u obavljanju poslova vozača sanitetskog vozila ne sudjeluje u procesu dijagnostike i  liječenja, sukladno Rješenjima o plaći ostvaruje pravo na dodatak na plaću s osnove posebnih uvjeta rada od 4% osnovne plaće iz čl. 55. st. 3. Kolektivnog ugovora  (NN br. 29/18, 35/19, 78/19, 92/19 i 56/20), te tužitelj nema pravo na dodatak na plaću temeljem čl. 58. Kolektivnog ugovora (NN br. 29/18, 35/19, 78/19, 92/1 i 56/20). Također čl. 55. st. 4. Kolektivnog ugovora  (NN br. 29/18, 35/19, 78/19, 92/19 i 56/20) propisano je da se dodaci iz čl. 55. ne mogu kumulirati.

 

12.              Slijedom navedenog, obzirom da je tuženik prekovremeni rad tužitelja obračunavao sukladno važećim odredbama Kolektivnih ugovora, tužitelj netočno navodi da je tuženik pogrešno obračunavao i isplatio naknade koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća, konkretno naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Tužitelju je tuženik naknade plaće za godišnji odmor u navedenom razdoblju obračunavao prema važećim odredbama Zakona o radu, Kolektivnih ugovora, odnosno čl. 36. KU NN br. 143/13 i 96/15 i čl. 34 KU NN br. 29/18, 35/19, 78/19, 92/19 i 56/20 sukladno  propisno obračunatoj plaći. Čl. 36. KU br. 143/13 i 96/15 i čl. 34. KU NN  br. 29/18, 35/19, 78/19, 92/1 i 56/20 propisano je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću, ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Tužitelj netočno navodi da je tuženik vršio pogrešan obračun naknade za godišnji odmora, jer sustav Centralnog obračuna plaća automatski odabire najpovoljniji izračun naknade za godišnji odmor radnika. Tuženik ističe da su suprotno navodima tužitelja  u obračun naknade za godišnji odmor uračunata sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad, ukupna bruto plaća, pa tako i prekovremeni rad. Naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad tuženik je tužitelju obračunavao i isplaćivao sukladno čl. 58. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br. 128/17, 47/18, 123/19 i 66/20), u kojem je propisano: "1. Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja 42 dana pripadaju mu naknada plaće u visini 85 % od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje". 2. Naknada u 100 % iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje pripada zaposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu".

 

13.              Slijedom svega navedenog, razvidno je kako su tužba i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovani, stoga tuženik predlaže sudu istu odbiti te obvezati tužitelja da tuženiku naknadi troškove predmetnog postupka uz zakonsku zateznu kamatu po visini određenoj čl. 29 st. 2. Zakona o obveznim odnosima  od dana presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.

 

14.              Na ročištu 16. 2. 2021. tuženik ostaje kod odgovora na tužbu i svih  predloženih dokaza, također, ulaže prigovor promašene pasivne legitimacije budući da tuženik  nema niti zakonskih ovlasti ili tehničkih mogućnosti utjecaja na sustav centralnog obračuna plaća u kojem je utvrđen način obračuna prekovremenih sati, a temeljem odluke kojom je Vlada RH ovlastila FINU da uređuje isti sustav i usklađuje sa Kolektivnim  ugovorima. Nadalje, tuženik ulaže prigovor zastare obzirom na utuženo razdoblje od 15. 6. 2015. do 15. 6. 2020. budući da je zastarni rok 5 godina, pa utuženo razdoblje premašuje jedan dan. Tuženik ističe da se pod poslovnim brojem Pr-/19 kod ovog suda vodi postupak između istih stranaka, po prethodnom pitanju, a koje se odnosi na pravo tužitelja na dodatak na plaću za odgovornost i život zdravlje, a koje je temelj za podnošenje ovog tužbenog zahtjeva, odnosno, čije rješenje je temelj za donošenje odluke o ovom tužbenom zahtjevu tužitelja. Tuženik smatra da se radi o  prethodnom pitanju koje je od utjecaja za rješavanja u ovoj pravnoj stvari. Isto tako u tužbi tužitelj navodi da potražuje dodatak za odgovornost za život i zdravlje za prekovremene sate i redovne sate, dok u drugom dijelu tužbe navodi da su tužitelju isplaćeni dodaci za odgovornost za život i zdravlje ljudi za odrađene redovne sate. Tuženik predlaže spajanje predmetnog spisa na postupak pod brojem Pr-/19.

 

15.              U dokaznom postupku sud je pročitao očitovanje Škole za cestovni promet od 8. 4. 2020., Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu broj: … od 28. 4. 2020., dostavnicu, Zaključke s 8. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 7. studenog 2019., Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/2018), evidencije radnog vremena tužitelja za razdoblje od 15. 6. 2015. do 15. 6. 2020., isplatne liste plaće tužitelja za razdoblje od 15. 6. 2015. do 15. 6. 2020., te je izveden je dokaz financijskim vještačenjem po R. vještačenja d.o.o. Z.

 

16.              Predmet ove tužbe je potraživanje tužitelja s osnove dodataka na osnovnu plaću za posebne uvjete rada temeljem članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/2013. – u nastavku:  KUZZO13) koji se primjenjuje od 1. 12. 2013., odnosno članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja "Narodne novine" 29/2018. –u nastavku: KUZZO18) koji se primjenjuje od 1. 3. 2018., s obzirom da tužitelj tvrdi da je tuženik tužitelju za utuženo razdoblje obračunavao dodatke i povećanje osnovne plaće s osnove otežanih uvjeta rada samo za sate koji se odnose na redovan rad, te dodataka na plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi temeljem članka 59.a Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 96/2015.) koji se primjenjuje od 1. 10. 2015., a koji dodatci su prema navodima tužitelja također obračunati i tužitelju isplaćeni samo za odrađeni redovni rad. Predmet ove tužbe je i potraživanje razlike naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora odnosno privremene nesposobnosti za rad, sve navedeno za utuženo razdoblje od 15. 6. 2015. do 15. 6. 2020. godine.

 

17.              Među strankama je nesporno da je tužitelj bio zaposlenik tuženika na radnom mjestu vozač sanitetskog vozila od 12. 12. 2011., da  je imao sklopljen Ugovor o radu i da postoje Odluke o isplati plaće, time da iz Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu broj: 01-826/20 od 28. 4. 2020. proizlazi da je tužitelju radni odnos kod tuženika prestao s danom 29. 4. 2020. godine.

 

18.              U odnosu na prigovore tuženika ovaj sud smatra da tuženik neosnovano ističe prigovor zastare, jer s obzirom na datum podnošenja tužbe 15. 6. 2020., konačno utuženo razdoblje od lipnja 2015. do srpnja 2019., te zastarni rok od pet godina, tužiteljevo potraživanje nije u zastari jer potraživanje plaće za mjesec lipanj 2015. dospijeva 15. srpnja 2015.člankom 92. stavkom 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14., 127/17. i 98/19. – dalje: ZR 14) je propisano ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu, stoga nije u zastari niti jedno potraživanje tužitelja.

 

19.              Nadalje, tuženik neosnovano ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer je kao poslodavac tužitelja pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari radi potraživanja razlike plaće tužitelja.

 

20.              U odnosu na prijedlog tuženika da sud predmetni spis spoji na spis predmeta koji se vodi kod ovog suda pod poslovnim brojem Pr-…/2019, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka R. vještačenja d.o.o. Z. od 1. 4. 2022. u ovom predmetu, proizlazi da je sudski vještak prilikom vještačenja u ovom predmetu uzeo u obzir postupak koji se vodi kod ovog suda između istih stranaka u predmetu poslovni broj: Pr-…/2019, po osnovi utuženja dodatka za odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve sate rada (uključujući i prekovremeni rad), stoga je: - u stupcu 'l' Tabele 1 nalaza dan prikaz dodatka za odgovornost za život i zdravlje ljudi koji je bio utužen u spisu Pr-…/2019, na način da su izdvojeni dodaci koji se odnose samo na prekovremene sate rada (kao bi se isti oduzeli od iznosa dodataka iskazanih u stupcu 'k' Tabele 1 nalaza); u stupcu 'n' Tabele 1 nalaza dan je prikaz dodatka za odgovornost za život i zdravlje ljudi koji je bio utužen u spisu Pr-…/2019, a koji dodaci se odnose i na redovan i prekovremeni rad (zbog pravilnog izračuna naknade za godišnji odmor i bolovanje u stupcu 'o' Tabele 1), a sve navedeno je sačinjeno uz pretpostavku da je ovaj sud potvrdio pravnu osnovu potraživanja dodatka za odgovornost za život i zdravlje ljudi za radno mjesto kojeg je obnašao tužitelj (vozač sanitetskog vozila u timu sanitetskog prijevoza). Dakle, sudski vještak je sačinio prikaz i izračun za visinu dodataka za odgovornost za život i zdravlje ljudi prema potraživanju tužitelja u predmetu ovog suda poslovni broj Pr-…/2019 za prekovremene sate, zatim za redovni i prekovremeni rad, te je te iznose izuzeo iz izračuna u odnosu na potraživanje u ovom predmetu, iz čega bi proizlazilo da se utvrđena razlika plaće po sudskom vještaku odnosi jedino na dodatke na plaću za posebne uvjete rada, a ne i na dodatke na plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi. Najzad, iz svih navedenih razloga sud nije našao potrebnim udovoljiti prijedlogu tuženika za spajanjem ova dva predmeta.

 

21.              Prema nalazu i mišljenju vještaka u skladu s postavljenim zadatkom, na temelju utvrđenja i izračuna iz nalaza, u skladu s dokumentacijom koja je priložena spisu predmeta, vještak je mišljenja kako slijedi:

-tužitelju u razdoblju od 15. lipnja 2015. do 29. travnja 2020. godine za prekovremene sate rada nisu isplaćeni dodaci za posebne uvjete rada i za odgovornost za život i zdravlje ljudi,

-visina neisplaćene bruto plaće tužitelja za razdoblje od 15. lipnja 2015. do 29. travnja 2020. godine iznosi ukupno 933,49 kn (pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'n' Tabele 1 iz nalaza), a odnosi se na:

-183,67 kn neisplaćene bruto plaće po osnovi posebnih uvjeta rada i odgovornosti za život i zdravlje ljudi, a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘m’ Tabele 1 iz nalaza,

-749,82 kn neisplaćene bruto naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘o’ Tabele 1 iz nalaza.

Datumi dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa dani su u stupcu ‘r’ Tabele 1 iz nalaza.

 

22.              Stranke nisu prigovorile nalazu i mišljenju sudskog vještaka, dakle, nisu prigovorile niti matematičkom izračunu, stoga je sud nalaz i mišljenje sudskog vještaka prihvatio u cijelosti.

 

23.              Dakle, temeljem odredbe članka 57. KUZZO13 i čl. 55. KUZZO18 tužitelju kao radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na radnom mjestu vozača sanitetskog vozila pripada pravo na dodatak na osnovnu plaću za posebne uvjete rada. Osnovna plaća uvećava se radnicima na radnim mjestima i poslovima sukladno Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, tako za vozača saniteta - radna mjesta II., III. i IV vrste t. 8. navedenog Popisa kao sastavnog dijela KUZZO13 – dodatak za posebne uvjete rada iznosi 10%.

 

24.              Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 96/2015.) koji se primjenjuje od 1. 10. 2015. u Tabeli radnih mjesta II., III. i IV vrste točka 8. mijenja se i glasi: "zdravstveni radnik u sanitetskom prijevozu i vozač sanitetskog prijevoza 20", dakle, dodatak na osnovnu plaću za posebne uvjete rada za vozača sanitetskog prijevoza od 1. 10. 2015. iznosi 20%.

 

25.              Temeljem odredbe članka 55. KUZZO18, dakle, od 1. 3. 2018. za vozača sanitetskog prijevoza dodatak na osnovnu plaću za posebne uvjete rada i nadalje iznosi 20%, pri čemu bi tužitelj kao nezdravstveni radnik koji ne sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, s obzirom na radno mjesto vozača sanitetskog prijevoza, a s obzirom da ne ostvaruje pravo na dodatak na plaću iz članka 58. ovog Ugovora, imao pravo na uvećanje dodatka s osnove posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće, dakle, imao bi pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 24%.

 

26.              Najzad, člankom 21. Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 92/2019.) koji se primjenjuje od 1. 9. 2019. mijenja se članak 55. KUZZO18, tako da dodatak za posebne uvjete rada za vozača sanitetskog prijevoza iznosi 23% s uvećanjem od 4%, dakle, 27%, a s obzirom da ne ostvaruje pravo na dodatak na plaću iz članka 58. ovog Ugovora.

 

27.              Što se pak tiče potraživanja s osnove dodataka za odgovornost za život i zdravlje ljudi, sud prihvaća stav tuženika da tužitelj kao vozač sanitetskog vozila kao nezdravstveni radnik koji ne sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja nema pravo na dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, jer takvo pravo ne proizlazi niti iz jednog kolektivnog ugovora, već bi nakon 1. 3. 2018. kao nezdravstveni radnik koji ne sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, s obzirom na radno mjesto vozača sanitetskog prijevoza, a s obzirom da ne ostvaruje pravo na dodatak na plaću iz članka 58. KUZZO18, imao pravo na uvećanje dodatka s osnove posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće, dakle, imao bi pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 24%, a nakon 1. 9. 2019. imao bi pravo na uvećanje dodatka s osnove posebnih uvjeta rada od 23% s uvećanjem od 4%, dakle, ukupno 27%. Sud ovdje ponovno ukazuje na navode pod točkom 20. obrazloženja ove presude. Pri tome još dodaje da se razlika plaće u iznosu od 183,67 kuna odnosi samo na dio utuženog razdoblja, konkretno na mjesec lipanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni i prosinac 2015., siječanj, veljaču, ožujak, svibanj, lipanj i srpanj 2016. te studeni 2017. godine.

 

28.              Dakle, tuženik je tužitelju obračunavao dodatke i povećanje osnovne plaće s osnove otežanih uvjeta rada samo za sate koji se odnose na redovan rad, ali ne i za prekovremeni rad. Između stranaka je sporno da li je utužene dodatke na osnovnu plaću moguće kumulirati sa dodatkom na osnovnu plaću od 50%, na koji radnik ostvaruje pravo za prekovremene sate temeljem članka 51. stavka 1. i 9. KUZZO13, odnosno članka 49. stavka 1. i 9. KUZZO18. Naime, navedene odredbe kojima je propisano da će se osnovna plaća radniku uvećati za 50% za prekovremeni rad, ne isključuje pravo na povećanja osnovne plaće za prekovremeni rad po ostalim prethodno navedenim osnovama. Naime, navedenu odredbu, kojom je propisano pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, treba tumačiti na način da je njome samo propisano na koju osnovicu se vrši obračun povećanja od 50% za prekovremeni rad, tj. da se ovaj obračun vrši na osnovnu plaću. Iz metodologije obračuna dodataka opisane po vještaku razvidno je da je vještak obračunavao navedene dodatke u odnosu na osnovnu plaću tužitelja, bez uvećanja osnovne plaće za dodatak za prekovremeni rad. Pri tumačenju navedenih odredbi treba svakako imati u vidu da se složenost poslova tužitelja, kao i njegova kvalificiranost za obavljanje tih poslova ne mijenjaju ovisno od toga da li se ovi poslovi obavljaju unutar redovne mjesečne satnice ili izvan toga, u prekovremenom radu. Dakle, kad tužitelju kolektivni ugovor daje istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka, tada tužitelj ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovi citiranih članaka koji propisuju dodatak na osnovnu plaću zbog posebnih uvjeta rada zajedno s dodatkom za prekovremeni rad. Naime, isplata dodatka za prekovremeni rad ne isključuje pravo tužitelja na isplatu dodataka po osnovi dodataka za posebne uvjete rada budući da tužitelj, i kad radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim uvjetima rada u smislu citiranih odredbi. Slijedom svega navedenoga tuženik je dužan tužitelju na ime razlike plače platiti utuženi iznos od 183,67 kuna.

 

29.              Nadalje, što se tiče izračuna visine potraživanja tužitelja na ime naknade plaće za korištenje godišnjeg odmora zbog neisplaćenih umanjenih iznosa po gore navedenim osnovama, vještak je isti obračunao u skladu odredbama čl. 36. KUZZO13. i čl. 34. KUZZO-18. (u bitnom isto popisuje čl. 13. Dodatka II. KUZZO18 kojim se mijenja čl. 34. KUZZO18), koje propisuju da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije, i odredbom čl. 81. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/2014.), koja propisuje da radnik za vrijeme godišnje odmora ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), dok je izračun naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad obračunat u skladu s odredbama važećih Temeljnih kolektivnih ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, kojima je popisano da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje (čl. 59. st. 1 TKU-a 141/2012., čl. 58. st. 1. TKU-a 24/2017. i TKU-a 128/2017.). Slijedom navedenoga sukladno izračunu vještaka osnovan je tužbeni zahtjev za isplatom razlike naknade plaće na vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad za utuženi iznos od 749,82 kune.

 

30.              Dakle, tuženik je dužan tužitelju platiti ukupan iznos od 123,90 EUR / 933,49 kn stoga je odlučeno kao u izreci presude.

 

31.              Zatezna kamata je dosuđena od dospjelosti svakog mjesečnog iznosa razlike plaće odnosno naknade plaće za godišnji odmor i privremene nesposobnosti za rad, sve do isplate - članak 92. stavak 3. ZR14, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22.  – u nastavku teksta: ZOO), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak  ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće.

 

32.              Odluka o trošku donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22.  – u nastavku teksta: ZPP).

 

33.              Trošak tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku odmjeren je temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22. – u nastavku teksta: Tarifa) u visini od 50 bodova temeljem Tbr.7.t.8. Tarife jer je vrijednost predmeta spora konačno postavljenog zahtjeva manja od 1.000,00 kuna ili 132,72 eura, pa stoga neovisno o odredbi Tbr.7.t.1. Tarife, ukoliko točkama 2. do 7. istog Tbr. za pojedine postupke i sporove nije drugačije određeno, odvjetniku pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 50 bodova, pri čemu vrijednost 1 boda iznosi 15,00 kn ili 1,99 eura, dakle, odvjetniku za zastupanje u ovom postupku pripada nagrada u iznosu od 99,50 eura što uvećano za PDV od 25% po Tbr. 42 Tarife iznosi 124,38 eura. Tom iznosu treba dodati trošak vještačenja u iznosu od 265,45 eura koji je bio neophodan jer je tuženik osporio visinu tužbenog zahtjeva, stoga ukupni trošak tužitelja iznosi 389,83 eura / 2.937,17 kuna. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 9/14. i 55/16. – dalje: OZ) po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

 

U Karlovcu 9. ožujka 2023.

 

                                                                                                                  Sutkinja: Sylviane Kraljević,v.r.

                                                                                                                                                                     

 

 

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pismeno u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a podnosi se Županijskom sudu. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno, po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije.

 

Dostavljeno:

1. M. K. iz Z., P.

2.D. z. K., V. M.

 

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu