- 1 -

Broj: Ppž-4800/2022

 

                                      

 

Broj: Ppž-4800/2022

 

                                                                                

                                     

 

              R E P U B L I K A   H R V A T S K E

 

              R J E Š E NJ E                                                                      

                                                                     

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. B.Š., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okr. B.Š. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima od 27. ožujka 2022., broj: Pp-584/2022-5, u sjednici vijeća održanoj 8. ožujka 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

                                                       

                 Prihvaća se žalba okr. B.Š., ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

                                                                      Obrazloženje

 

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vinkovcima od 27. ožujka 2022., broj: Pp-584/2022-5 proglašena je krivom okr. B.Š. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji joj je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna u iznosu 600,00 kuna, u koju kaznu je uračunato uhićenje okrivljenice 26. ožujka 2022. u 21,15 sati do 27.ožujka 2022. u 17,00 sati, kao 600,00 kuna novčane kazne, tako da se smatra da je novčana kazna plaćena.

 

1.1. Istom presudom okrivljenica je oslobođena naknade troškova prekršajnog postupka. 

 

2.              Protiv te presude okr. B.Š. je po braniteljici odvjetnici V.Š. podnijela žalbu zbog bitne povrede postupka, povrede materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom, da se pobijana presuda preinači i okrivljenica oslobodi optužbe, podredno, da se presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

 

3.              Žalba je osnovana.

 

4.              Odlučujući o žalbi, te ispitujući pobijanu presudu  u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti i u granicama navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno, na što osnovano žalbom ukazuje  okrivljenica.

 

5.               Po mišljenju žalbe, sadržaj provedenih dokaza ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost utvrđenja odlučne činjenice da li su izgovorene riječi imale težinu psihičkog nasilja odnosno imaju li potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice ugroženosti ili povrijeđenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja. Naime, obzirom na notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom izgovorenom riječi, potrebno je, s obzirom na cijeli kontekst događaja utvrditi da li su izgovorene riječi takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno jesu li kod ošećenika ostavile, odnosno mogle ostaviti takve posljedice da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji te da bi se oštećenik uopće moglo smatrati žrtvom nasilja u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

6.              Pobijanom presudom okr. B.Š. proglašena je krivom da je počinila psihičko nasilje prema bivšem suprugu na način da je istom rekla: „Ti si govno“.

 

6.1.              Okrivljenica je pred sudom priznala da je bivšem suprugu izgovorila riječi koje joj se stavljaju na teret, opisujući okolnosti događaja, a koje je svojim iskazom potvrdio njezin bivši suprug I.Đ.. Naime, okrivljenica je došla u obiteljsku kuću kako bi uzela svoje osobne stvari, u kući je bio njezin bivši suprug i njegova prijateljica, bivši suprug joj je rekao da ne može ući u spavaću sobu, odgovorila je da može i da će uzeti svoje stvari i kad joj je rekao da on nije njeno srce, odgovorila je :“Ne, ti si govno“, isprovocirana time što ju je cijelo vrijeme snimao mobitelom. Nalaze se u postupku za podjelu imovine, bivši suprug je promijenio brave i onemogućio joj ulazak u kuću, zatražila je zaštitu suda i dobila odluku kojom joj se omogućava ulazak u kuću, živi u iznajmljenom stanu sa sinom, dok bivši suprug koristi cijelu kuću sa svojom prijateljicom, što ju posebno vrijeđa i sve je to utjecalo na njeno ponašanje. Kako je već navedeno, suglasno je iskazao svjedok I.Đ. navodeći da je doista okrivljenicu cijelo vrijeme snimao mobitelom i zabranio ulazak u spavaću sobu.

 

6.2. U pravu je okrivljenica kada navodi u žalbi da je trebalo utvrditi, a s obzirom na cijeli kontekst događaja, da li su izgovorene riječi takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

7.               Čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisani su pojmovni oblici nasilja u obitelji, te je u smislu t. 3. navedenog članka nasilje u obitelji „psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost“. U smislu navedene zakonske odredbe psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

 

8.               Okrivljenica je iskreno priznala da je suprugu izgovorila navedene riječi i opisala okolnosti cijelog događa, ošt. I.Đ. je iskazao da su ga riječi „da je govno“ povrijedile i uznemirile, međutim, sud nije dao uvjerljive i jasne razloge zašto smatra da je okrivljenica, a u kontekstu cijelog događaja, izazvala takvu uznemirenosti oštećenika da je takvim postupanjem ostvarila biće prekršaja psihičkog nasilja u obitelji. Naime, ne može se svaka uvredljiva riječ, a imajući u vidu kontekst određenog događaja, smatrati psihičkim nasiljem u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. 

 

9.               Kada se cijeni utvrđeno činjenično stanje u prvostupanjskom postupku uz navode žalbe okrivljenice u kojima ističe, ako se uzme u obzir inkriminirani događaj kako ga opisuju okrivljenica i oštećeni, činjenicu da je oštećeni cijelo vrijeme pratio i snimao okrivljenicu, kao i ponašanje oštećenog i njegove prijateljice te da su izgovorene riječi bile reakcija na ponašanje okrivljenika, upravo je nerealno za očekivati da bi u takvoj situaciji, nakon izgovorenih mu riječi od strane okrivljenice, oštećenik mogao imati osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva u smislu psihičkog nasilja.

 

10. Iz navedenih razloga valjalo je prihvatiti žalbu i ukinuti prvostupanjsku presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe, na sve okolnosti događaja ponovno izvesti sve već izvedene dokaze, po potrebi i druge te u novoj odluci savjesno, s više pažnje i kritički ocijeniti, da li je okrivljenica u kontekstu cijelog događaja izgovorenim riječima počinila prekršaj psihičkog nasilja u obitelji kojim je oštećenika tako grubo uznemirila  da se isti zbog upućenih mu riječi  može smatrati žrtvom nasilja u obitelji u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ili se u konkretnom slučaju radilo o uvredi koja nema zakonska obilježja prekršaja nasilja u obitelji, a imajući u vidu i odredbu članka 10. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koja propisuje svrhu propisivanja, izricanja i primjene prekršajnopravnih sankcija.                                 

 

11. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

 

 

 

 

                Zagreb, 8. ožujka 2023.

 

 

 

                                                        

Zapisničar:                                                                                                    Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Robert Završki, v. r.                                                                                  Gordana Korotaj, v.r.

 

 

              Rješenje se dostavlja  Općinskom sudu u Vinkovcima u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenicu, braniteljicu i tužitelja.