- 1 -

Broj: Ppž-6266/2022.

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

                                          R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja – Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe M. d.o.o. D. R. zbog prekršaja iz članka 226. stavka 1. točke 1. Zakona o strancima i dr. („Narodne novine“, broj: 133/20., 114/22., 151/22.), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu, broj: 81. Pp J-2432/2019. od 22. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj 8. ožujka 2023.

r i j e š i o j e

Prihvaća se osnovanom žalba ovlaštenog tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, ukida se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1.              Prvostupanjskom presudom je, na temelju odredbe članka 181. stavka 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), u točki I., odbijena optužba protiv okrivljene pravne osobe M. d.o.o. D. R. zbog prekršaja iz članka 226. stavka 1. točke 1. Zakona o strancima. Istom presudom, u točki II., na temelju odredbe članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona, okrivljena A. J. je oslobođena od optužbe zbog prekršaja iz članka 226. stavka 1. točke 1. Zakona o strancima.

2.              Protiv dijela prvostupanjske presude (točke II.) kojim se okrivljena A. J. oslobađa od optužbe, ovlašteni je tužitelj podnio žalbu navodeći kako je prvostupanjski sud pogrešno odlučio oslobodivši okrivljenu A. J. od optužbe uz obrazloženje da izmjenom Zakona o strancima više nema kontinuiteta prekršaj za koji je protiv imenovane vođen postupak, a da se radi o prekršaju iz članka 57. stavka 1. točke 7. Zakona o strancima. Podnositelj žalbe navodi da je okrivljenoj A. J. na teret stavljen prekršaj iz članka 226. Zakona o strancima, koji prekršaj i u novom zakonu ima kontinuitet i to u odredbi članka 247. stavku 5. vezano za stavka 2. Zakona o strancima. Podnositelj žalbe predlaže da se prvostupanjska presuda preinači u pobijanom dijelu na način da se okrivljena A. J. proglasi krivom i kazni po zakonu.

3.              Žalba je osnovana.

4.              Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) utvrdio je da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenice relevantne za pravilnu primjenu materijalnog prava.

5.              Uvidom u optužni prijedlog, i to u činjenični opis prekršaja, utvrđuje se da je isti podnesen protiv okrivljene pravne osobe M. d.o.o. D. R. i okrivljene A. J., kao odgovorne osobe u pravnoj osobi jer su, i to odgovorna osoba u ime pravne osobe, primili u rad, počevši od 20. srpnja 2019., državljanina treće zemlje, sa navedenim osobnim podacima istog, a da odgovorna osoba prije početka rada za državljanina treće zemlje nije ishodila dozvolu za boravak i rad. Unatoč izostanku zakonskog opisa djela, iz činjeničnog opisa je vidljivo za što se okrivljenici terete tj. vidljivo je da se terete za prekršaj iz članka 226. stavka 1. točke 1. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj: 130/11., 74/13., 69/17., 46/18., 66/19., dalje u tekstu: ZS/11.), koji Zakon je u to vrijeme bio na snazi. Spomenutom odredbom je propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna za svakog stranca kazniti poslodavac pravna osoba koja je sa strancem zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad ako zapošljava državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 73. stavak 1.), a također je propisano da će se za taj prekršaj kazniti novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.

6.              Iako je Zakon o strancima u međuvremenu, tj. nakon počinjenja prekršaja pa do trenutka odlučivanja od strane prvostupanjskog suda, izmijenjen, predmetni prekršaj i u novom Zakonu o strancima – „Narodne novine“ broj 133/2020. – dalje u tekstu: ZS/20., ima kontinuitet jer je postupanje poslodavca koji zapošljava ili prima na rad državljanina treće zemlje bez dozvole za boravak i rad ili bez potvrde o prijavi rada i dalje propisano i sankcionirano kao prekršaj, i to u članku  247.

7.               Pogrešno se prvostupanjski sud, u točki 5. obrazloženja pobijane presude, poziva na odredbe članka 57. stavka 1. točke 7. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj 133/2020) kojom odredbom se propisuje da se privremeni boravak strancu odobrava na njegov zahtjev čime da se ne sankcionira utuženo ponašanje okrivljenika. Kao što je već naprijed rečeno, utuženo ponašanje okrivljenika sastoji u zapošljavanju državljanina treće zemlje bez dozvole za boravak i rad, a zahtjev za dozvolu za boravak i rad su i po „starom“ i po „novom“ Zakonu o strancima ovlašteni podnijeti i poslodavac i sam državljanin treće zemlje. Odredbom članka 49. ZS/11. je propisano da zahtjev za odobrenje privremenog boravka podnosi državljanin treće zemlje, a zahtjev za dozvolu za boravak i rad može podnijeti i poslodavac. Također, odredbom članka 90. ZS/20 je propisano da zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad može podnijeti državljanin treće zemlje sukladno članku 58. ovoga Zakona ili poslodavac u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka ili rada državljanina treće zemlje ili sjedištu poslodavca. Dakle, za postojanje predmetnog utuženog prekršaja je irelevantno tko je podnio, odnosno tko je propustio podnijeti zahtjev za dozvolu za boravak i rad državljanina treće zemlje. Ukoliko takva osoba spomenutu dozvolu nema, a poslodavac ga primi na rad, počinjen je predmetni prekršaj. U konkretnom slučaju, iz činjeničnog opisa je jasno da su okrivljenici primili na rad državljanina treće zemlje a da on nije imao dozvolu za boravak i rad.

8.              Imajući u vidu naprijed navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i u tom dijelu presudu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, tijekom kojeg će se izvesti svi potrebni dokazi, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

9.              Iz navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 8. ožujka 2023.

  Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i ovlaštenog tužitelja