Pristupanje sadržaju
1
Poslovni broj Gž-973/2021-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Maričić-Orešković predsjednice vijeća, Branke Ježek Mjedenjak članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Lidije Oštarić Pogarčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. S. R. OIB: .., Z., zastupan po punomoćnici I. Z. S., odvjetnici iz Z., protiv tuženice R. P. H. OIB: ..., M. B., zastupana po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva E. & K. d.o.o. Z., radi predaje nekretnine u suposjed, rješavajući žalbu i nadopunu žalbe tuženice, izjavljene protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, poslovni broj Pr-321/2020 od 15. ožujka 2021., u sjednici vijeća održanoj 8. ožujka 2023.
r i j e š i o j e
I Uvažava se žalba tuženice izjavljena 29. ožujka 2021. te se ukida presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, poslovni broj Pr-321/2020 od 15. ožujka 2021. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II Odbacuje se kao nepravovremena nadopuna žalbe tuženice izjavljena 15. lipnja 2022. protiv citirane prvostupanjske presude.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja u točkI I izreke naloženo je tuženici da tužitelju preda u suposjed te omogući sukorištenje k.č.br. 827 kuća br. 1. i dvorište ispod gaja površine 378 čhv upisane u zk.ul.br. 3 k.o. M. B., u naravi dvorac H., te da mu preda primjerak ključeva ove nekretnine dok je točkom II izreke naloženo tuženici da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.050,00 kn, sve naprijed u roku od 15 dana.
2. Protiv presude tuženica podnosi pravovremenu žalbu od 29. ožujka 2021., pozivajući se na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22. - dalje ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev u cijelosti odbije uz nalaganje tužitelju da tuženici nadoknadi troškove postupka uključujući i trošak žalbe, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
2.1. Podneskom zaprimljenim 15. lipnja 2022. tuženica je podnijela nadopunu žalbe protiv citirane prvostupanjske presude.
3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava osnovanost žalbenih navoda s prijedlogom da se žalba tuženice odbije kao neosnovana.
4. Žalba tuženice je osnovana dok nadopuna žalbe nije pravovremena.
5. U odnosu na nadopunu žalbe treba reći da prema stanju spisa proizlazi kako je pobijana prvostupanjska presuda dostavljena tuženici po punomoćnici 15. ožujka 2021., na dan kada je presuda objavljena na ročištu za objavu, na koje je punomoćnica tuženice uredno pozvana, a istog dana je presuda objavljena na e-oglasnoj ploči sudova, sve sukladno odredbi članka 335. stavak 9. ZPP-a u vezi sa stavcima 6., 7. i 10. iste zakonske odredbe.
5.1. Iz toga slijedi da je rok od 15 dana propisan člankom 348. stavak 1. ZPP-a, za podnošenje žalbe protiv prvostupanjske presude, počeo za tuženicu teći 16. ožujka 2021. te da je istekao 30. ožujka 2021. Kako je protiv pobijane prvostupanjske presude tuženica putem punomoćnice podnijela nadopunu žalbe podneskom zaprimljenim 16. lipnja 2022. putem informacijskog sustava (sukladno odredbi članka 106.a ZPP-a), tada slijedi da je predmetna nadopuna žalbe podnesena po proteku roka od 15 dana za njezino podnošenje te da je ista nepravovremena prema odredbi čanka 358. stavak 2. ZPP-a.
5.2. Stoga je nadopunu žalbe tuženice trebalo odbaciti kao nepravovremenu, pa je odlučeno kao u točki II izreke ovoga rješenja pozivom na članak 367. stavak 1. ZPP-a.
6. Predmet spora je stvarno pravni zahtjev tužitelja da mu tuženica preda u suposjed te omogući sukorištenje k.č.br. 827 kuća br. 1. i dvorište ispod gaja površine 378 čhv upisane u zk.ul.br. 3 k.o. M. B., u naravi dvorac H. te da mu preda primjerak ključeva ove nekretnine.
7. Na temelju utvrđenja da je predmetna nekretnina upisana kao suvlasništvo stranka i to tužitelja u 3/8 dijela, a tuženice u 5/8 dijela, da se nekretnina nalazi u isključivom posjedu tuženice te da stranke nisu postigle dogovor o podjeli posjeda, sud prvog stupnja pozivom na odredbe članka 37. stavak 6., članka 38. i članka 42. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje ZV), zaključuje da tužitelj kao suvlasnik ima pravo na suposjed predmetne nekretnine, iz kojeg razloga prihvaća tužbeni zahtjev.
8. Pritom nalazi da okolnost što je u tijeku postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice iste nekretnine civilnom diobom, nije ni od kakvog utjecaja na ovaj postupak, smatrajući da je neizvjesno hoće li i kada doći do prodaje predmetne nekretnine.
9. O troškovima postupka sud odlučuje primjenom članka 154. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 155. ZPP-a te relevantnim odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22.).
10. U donošenju pobijane presude nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, niti tuženica u žalbi konkretizira koja bi bitna povreda postupka bila učinjena.
11. Međutim, osnovano tuženica ističe u žalbi da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, radi čega ovaj sud ne može ispitati pravilnost primijene materijalnog prava.
12. Treba reći da se sud prvog stupnja pravilno pozvao na materijalno pravne odredbe ZV-a koje propisuju međusobne odnose suvlasnika nekretnine, prema kojima svaki suvlasnik nekretnine ima istodobno sve suvlasničke ovlasti - pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja (članak 30. stavak 2. ZV-a), te svakom suvlasniku pripada zaštita prava suvlasništva od drugih suvlasnika, sukladno odredbi članka 161. stavak 1. ZV-a u vezi s člankom 46. stavak 1. ZV-a.
13. Dakle, tužitelju u granicama njegovog suvlasničkog dijela pripada pravo na suposjed nekretnine sukladno članku 42. stavak 1. ZV-a. Odluka kojom suvlasnici međusobno mogu podijeliti posjed stvari ili izvršavanje svih i/ili nekih vlasničkih ovlasti glede stvari, prema članku 42. stavak 1. i 2. ZV-a, posao je redovite uprave te ne predstavlja prethodno pitanje za ovaj postupak, kao to neosnovano tvrdi tuženica tijekom postupka te ponovno u žalbi.
14. Odlučujući o vlasničkom zahtjevu tužitelja na predaju predmetne nekretnine u suposjed sukladno odredbama članka 161. stavak 1. i članka 162. stavak 1. ZV-a, prema kojima vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda posjed te stvari, pri čemu tužitelj mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu, prvostupanjski je sud ove pretpostavke u konkretnom slučaju kao nesporne među strankama utvrdio ispunjenim.
15. Naime, uvidom u zl.ul. 3 k. o. M. B. utvrdio je činjenicu da su stranke upisane u zemljišnim knjigama kao suvlasnici predmetne nekretnine, koja činjenica nije sporna među strankama kao što prema sadržaju odgovora ne tužbu ne bi bilo sporna činjenica da tuženica sa obitelji živi u predmetnoj nekretnini, u naravi dvorac H. kod M. B..
16. Pravilno je prvostupanjski sud otklonio kao irelevantnu okolnost za ovaj parnični postupak, provođenje dugogodišnjeg postupka razvrgnuća suvlasništva stranaka na predmetnoj nekretnini koje se provodi pokušajem civilne diobe.
17. Međutim, sud prvog stupnja je izgubio iz vida da je tuženica već u odgovoru na tužbu, a što ponavlja u žalbi, tvrdila da tužitelj kao suvlasnik od tuženice nikada nije zatražio ulazak u suposjed nekretnine, da tuženica koristi nekretninu u granicama svoga suvlasničkog omjera te da nikada nije onemogućila tužitelju ulazak u posjed, ukazujući na dovoljnu veličinu iskoristivog prostora zgrade, u naravi dvorca.
18. O navedenim okolnostima ovisi osnovanost reivindikacijskog zahtjeva tužitelja s obzirom da isti ne bi imao pravo na zatraženu sudsku zaštitu ukoliko su navedene tvrdnje tuženice istinite. S druge strane tužitelj tužbom ujedno traži i predaju primjerka ključeva nekretnine, kao simbolične radnje predaje nekretnine u posjed, što bi ukazivalo na dosadašnju nemogućnost ulaska tužitelja u suposjed dvorca, a koje su sve činjenice ostale neraspravljene i neutvrđene.
19. To stoga što je prvostupanjski sud od dokaza predloženih po strankama do zaključenja prethodnog postupka proveo jedino dokaz uvidom u priloženi zk izvadak utvrdivši nespornu činjenicu suvlasništva stranaka. Obje su stranke predlagale provesti dokaz saslušanjem stranaka a na okolnost neosnovanosti iznesenih prigovora tuženice (da tužitelja nije onemogućavala u suposjedu i sukorištenju nekretnine), tužitelj je na pripremnom ročištu, prije zaključenja prethodnog postupka predlagao saslušanje svjedoka N. S. R. i N. S. R.. Prvostupanjski je sud, smatrajući činjenično stanje dovoljno utvrđenim, odlučio ne provoditi daljnje dokaze i zaključio je glavnu raspravu.
20. Iz toga razloga parnične stranke, a posebno tuženica, najveći je dio činjeničnih obrazloženja i prijedloga iznijela tek u žalbenoj fazi postupka koje činjenice kao novo iznesene tek u žalbi ovaj sud nije mogao uzeti u obzir budući da to onemogućava odredba članka 352. stavak 1. ZPP-a.
21. Stoga će sud prvog stupnja u ponovljenom postupku upotpuniti činjenično stanje vezano za spornu činjenicu na koju mu je ukazano ovom odlukom, sve u okviru pravovremeno istaknutih dokaznih prijedloga stranaka te će donijeti novu odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva u okviru koje će ponovno odlučiti i o troškovima postupka (članak 166. stavak 2. ZPP-a).
22. U odnosu na konvencijski prigovor tuženice za poštivanje prava na dom, prvostupanjski će sud voditi računa o Zaključku broj Su-IV-245/2019 od 27. studenog 2019. zauzetom na sastanku Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima županijskih sudova imajući pritom u vidu da se ne radi o parnici radi iseljenja nego parnici radi predaje nekretnine u suposjed, koju ne pokreće država niti osoba javnog prava.
U Rijeci 8. ožujka 2023.
Predsjednica vijeća
Ivanka Maričić-Orešković, v.r.