Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj: -284/2023-2

 

REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli-Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: -284/2023-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Bruni Frankoviću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja N. L., OIB: , iz M., zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva M.&M., odvjetnicima iz O., protiv protustranke K. Z., OIB: , iz R., zastupane po izvanbračnom partneru D. C. iz O., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Kutini poslovni broj: R1-19/2020-18 od 16. rujna 2022., 8. ožujka 2023.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

              Odbija se, kao neosnovana žalba predlagatelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Kutini poslovni broj: R1-19/2020-18 od 16. rujna 2022.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskoga suda u točki I. izreke između stranaka u postupku uređena je međa između k.č.br. 4536/4 kuća, dvorište, vinograd i voćnjak u M., površine 493 čhv, upisane u z.k.ul.br. 3029, k.o. G. u vlasništvu predlagatelja i nekretnina u vlasništvu protustranke  k.č.br. 4536/1, V. ulica, površine 807 čhv i 2902 m2, vinograd, površine 1858 m2, šuma, površine 687 m2, dvorište 284 m2, vinogradska kuća dio, površine 73 m2, sveukupno 2049 čhv, 4136 m2, upisane u z.k.ul.br. 2375, k.o. G. i to djelomično po pravičnoj ocjeni suda na način da ona počinje kod ceste u točki 1, koja je ujedno i točka A, označene plavom bojom uz rub asfalta i proteže se u smjeru jugoistoka gdje je na udaljenosti od 25,15 m postavljena druga oznaka međe – drvena, označena u skici izmjere kao točka B, koja je ujedno i točka 2, te ujedno i točke B1 i B2, nakon čega se ona nastavlja u smjeru jugoistoka niz brijeg po sporazumu stranaka i to od točke 2 do točke 3 koja je od točke 2 udaljena 67,64 m, gdje se nalazi drvena oznaka međe, a od točke 3 međa se nastavlja u smjeru jugoistoka do točke 4, koja je od točke 3 udaljena 42,81 m, gdje se nalazi zadnja drvena oznaka međe, time da je međa koja se proteže od točke 2 do točke 4 ujedno i katastarska međa. Ujedno je u točki II. izreke odlučeno da skica izmjere od 24. svibnja 2022. vještaka geodetske struke ing. geod. Z. G. čini sastavni dio navedenog, a u točki III. i IV izreke odlučeno ja da se od trenutka kada je sud uredio ovu među i označio ju međašnim oznakama smatra da postoji vlasništvo predmetnih nekretnina do takve međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

 

2. Protiv navedenog rješenja žalbu, pravovremeno, podnosi predlagatelj. Žalbu podnosi zbog bitnih povreda odredaba izvanparničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primijene materijalnog prava. U žalbi, u bitnome, ističe da je pobijano rješenje nejasno i nerazumljivo posebno u njegovoj izreci, radi čega se ono ni ne može pravilno ispitati, zbog čega je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP. Ukazuje da prvostupanjski sud pogrešno zaključuje o djelu u kojem je među uredio prema pravičnoj ocjeni i to u djelu koji se odnosi na „ gornji dio međe, kod ceste-trokut 70 m2“ jer se ovim dijelom koristi više od 15 godina i to za parkiranje svog osobnog automobila, za razliku od protustranke koja nikada nije bila u posjedu ovog dijela nekretnine. Stoga, smatra da je obzirom na posljednje mirno stanje posjeda pogrešno primijenjeno materijalno pravo kada je u tom dijelu među uredio prema pravičnoj ocjeni suda. Osim toga, smatra i da sve i da kada ne bi bilo točno da je on u posljednjem mirnom posjedu predmetnog dijela navedene nekretnine da ni tada ne bi bilo moguće među urediti prema pravičnoj ocjeni suda jer sud nije uzeo u obzir sve činjenice odlučne za pravilnu odluku, pa tako nije uzeo u obzir površinu nekretnina između kojih se uređuje međa, kao ni vlasništvo istih, pa je pravična ocjena svakako izostala. Osim toga smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo u djelu u kojem zaključuje da je međa označena točkama 2, 3 i 4 uređena prema sporazumu stranaka budući međa u tom dijelu predstavlja katastarsku granicu između k.č.br.4536/2 i k.br.4536/4 k.o. G.

Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima ili da se ono ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba predlagatelja nije osnovana.

 

5. Predmet ovog izvanparničnog postupka je prijedlog predlagatelja za uređenje međa između k.č.br. 4536/4 kuća, dvorište, vinograd i voćnjak u M., površine 493 čhv, upisane u z.k.ul.br. 3029, k.o. G., u vlasništvu predlagatelja i nekretnina u vlasništvu protustranke  k.č.br. 4536/1, V. ulica, površine 807 čhv i 2902 m2, vinograd, površine 1858 m2, šuma, površine 687 m2, dvorište 284 m2, vinogradska kuća dio, površine 73 m2, sveukupno 2049 čhv, 4136 m2, upisane u z.k.ul.br. 2375, k.o. G., utemeljen na odredbi čl.103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZV).

 

6. Prvostupanjski sud je nakon povedenog postupka, pobijanim  rješenjem, među uredio djelomično po pravičnoj ocjeni suda na način da ona počinje kod ceste u točki 1, koja je ujedno i točka A, označene plavom bojom uz rub asfalta i proteže se u smjeru jugoistoka gdje je na udaljenosti od 25,15 m postavljena druga oznaka međe – drvena, označena u skici izmjere kao točka B, koja je ujedno i točka 2, te ujedno i točke B1 i B2, nakon čega se ona nastavlja u smjeru jugoistoka niz brijeg po sporazumu stranaka i to od točke 2 do točke 3 koja je od točke 2 udaljena 67,64 m, gdje se nalazi drvena oznaka međe, a od točke 3 međa se nastavlja u smjeru jugoistoka do točke 4, koja je od točke 3 udaljena 42,81 m, gdje se nalazi zadnja drvena oznaka međe, time da je međa koja se proteže od točke 2 do točke 4 ujedno i katastarska međa, a sve to na način kako je to prikazano u skici izmjere od 24. svibnja 2022. vještaka geodetske struke ing. geod. Z. G., koja čini sastavni dio navedenog rješenja.

 

7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka temeljem odredbe čl. 365. st. 2. u vezi odredbe čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), koje se ovdje imaju primijeniti kao supsidijarni propis temeljem odredaba Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934., a sve temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj: 73/91), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijano rješenje pravilno i zakonito.

 

7.1. Prije svega u ovom postupku valja istaknuti da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 11. u vezi odredbe čl. 381. ZPP na koju u žalbi ukazuje žalitelj jer su u pobijanom rješenju  navedeni dovoljno jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje navedenog rješenja nije proturječno niti nejasno, a niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku  i samih tih isprava ili zapisnika,  zbog čega pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njegova pravilnost i zakonitost.

 

7.2. Osim toga, prvostupanjski sud nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354.  st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. u vezi odredbe čl. 381. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, radi čega ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da u ovom postupku nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

 

8. U ovom postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

 

9. Odredbom čl. 103. ZV propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među ( stavak 1.). Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju (stavak 2.). Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni (stavak 3.) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima (stavak 4). Stavkom 5. ovog članka propisano je da od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati, dok je odredbo stavka 6. propisano da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

 

9. Cijeneći sadržaj odredaba stavaka 2. i 3. članka 103. ZV i činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, koja u dijelu u kojem je prvostupanjski sud dio sporne međe uredio prema sporazumu stranaka u postupku, a u odnosu na žalbene navode žalitelja valja istaknuti da je prvostupanjski sud u tom dijelu pravilno primijenio materijalno pravo i da u tom dijelu, kako je to i prethodno navedeno pod točkom 7.1. obrazloženja, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz  odredbe čl. 354. st. 2. točke 11. vezi odredbe čl. 381. ZPP na koju u žalbi ukazuje žalitelj budući je u tom dijelu sud spornu među uredio prema njihovom sporazumu ( čl. 103. st. 2. i 3. ZV), a koji se sporazum u biti i podudara sa katastarskim nacrtom, pa posljedično tome nije ni počinjena navedena bitna povreda parničnog postupka na koju ukazuje žalitelj. Naime, iz provedenih dokaza jasno proizlazi zaključak prvostupanjskog suda da su u tom dijelu stranke u postupku postigle sporazum da se međa koja ide od točke 2. do točke 4. uredi prema katastarskom nacrtu, a što je jasno obrazloženo u točki 12. obrazloženja pobijanog rješenja, pa je žalbu žalitelja u ovom dijelu valjalo kao neosnovanu odbiti.

 

10. Suprotno žalbenim navodima žalitelja, a cijeneći pri tome utvrđeno činjenično stanje prvostupanjskog suda ( čl. 8. ZPP), koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, jer je za to prvostupanjski sud dao ovom sudu dovoljno jasne i prihvatljive razloge, uvjerljivost kojih nije uspio umanjiti ni žalitelj te sadržaj navedene zakonske odredbe, prvostupanjski sud je, i po pravnom shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, pravilno primijenio materijalno pravo kada je u preostalom dijelu među uredio prema pravičnoj ocjeni suda ( čl. 103. st. 3. ZV), obzirom da u tom dijelu među nije bilo moguće urediti prema sporazumu stranaka u postupku, a niti je bilo moguće utvrditi posljednje mirno stanje posjeda obzirom na postojeće nesporazume stranaka u postupku koji se odnosi na ovaj sporni dio, pa je žalbu žalitelja i u ovom dijelu valjalo, kao neosnovanu odbiti.

 

10.1. Pri tome u odnosu na žalbene navode žalitelja u dijelu u kojem ukazuje na svoje viđenje posjedovnog stanja posjeda ovog spornog dijela predmetnih nekretnina i prava koje bi mu posljedično tome imala pripasti valja žalitelja uputiti na sadržaj odredbe čl. 103. stavka 5. ZV, a kako je to pravilno učinio i prvostupanjski sud u izreci pobijanog rješenja. 

 

11. Slijedom navedenog, kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo i kako pri tome nije počinio bitne povrede odredaba izvanparničnog postupka na koje je ukazivao žalitelja, a niti one na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti valjalo je kao neosnovanu odbiti žalbu predlagatelja i na temelju odredbe čl. 380. točke 2. ZPP riješiti kao u izreci ovog rješenja.

 

Pula - Pola, 8. ožujak 2023.

 

S u d a c:

 

Bruno Franković

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu