1

Poslovni broj: 31 Gž-3845/2022-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 31 Gž-3845/2022-3

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vande Senta kao predsjednice vijeća, Marijana Vugića kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. G. iz P., OIB: …, zastupana po punomoćniku D. R., odvjetniku u S., protiv tuženika M. G. iz P., OIB: …, radi iseljenja i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-578/20-35 od 6. svibnja 2022. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 7. ožujka 2023. godine

p r e s u d i o   j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-578/20-35 od 6. svibnja 2022. godine.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

              "I/ Prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe napustiti stambeni objekt sagrađen na nekretnini označenoj kao čest. zem. 2970/3 (kuća i dvorište), upisane u ZU 2014 k.o. B.-B. V., te isti stambeni objekt predati tužiteljima u samostalan i miran posjed.

II/ Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 13.300, kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi propisnoj Zakonom o obveznim odnosima primjenom uvećane prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, pa sve do isplate."

2. Protiv ove presude žali se tuženik, i to kako bi se zaključilo iz sadržaja žalbe iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda ukine.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud navodi da uvidom u izvadak iz zemljišne knjige ZU 2014 k.o. B.-B. V. (list 5 spisa), utvrđeno je da je na čest. zem. 2970/3 površine 1566 m2 (kuća 206 m2, dvorište 1360 m2), upis prava vlasništva na ime G. I. sin M. iz P. za cijelo.

5. Stoga prvostupanjski sud tužiteljici kao predmnijevanoj vlasnici a u odnosu na tuženika koji nije dokazao bilo kakav pravni osnov za posjedovanje pruža traženu pravnu zaštitu temeljem čl. 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje: ZVDSP).

6. Ova odluka suda prvog stupnja je pravilna. Na navode žalbe tuženika pod točkom III kojim upućuje na to da prvostupanjski sud nije raspravljao o pravu na dom tuženika iz razloga što to tuženik nije tražio samo valja reći da pojam doma u smislu čl. 8. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 – dalje: Konvencija) je taj da se dom ima smatrati prostorijom s kojom je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu povezanost, međutim, već iz iskaza T. G. (list 89) jasno proizlazi da se je tuženik u prostoriju koja je predmet tužbenog zahtjeva uselio u 5. mjesecu 2022. godine, stoga valja reći da obzirom na vrijeme useljenja tuženika u nekretninu ne može se zaključiti da je stvorena jaka, stvarna i trajna povezanost, Nadalje, pravo na dom ne podrazumijeva samo pravo na stanovanje nego podrazumijeva i obveze, a to je prije svega obveza plaćanja naknade za korištenje stana vlasniku, a što tuženik ne čini nego to isključivo čini tužiteljica, a kad se uzme u obzir i pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda da je suživot između tužiteljice i tuženika nemoguć iz razloga dovođenja tuženika u alkoholizirano stanje a uslijed čega dolazi do verbalnog vrijeđanja i prijetnji tužiteljici, onda i po mišljenju ovog suda prisilno iseljenje tuženika nužno je u demokratskom društvu odnosno postoji dovoljan stupanj razmjernosti između mjere koja se traži (iseljenje) i legitimnog cilja koji bi se tom mjerom ostvario a to je da tužiteljica ostvari posjed prostorija u kojoj se sada nalazi tuženik.

7. Tuženik u žalbi ukazuje i na to da je prvostupanjski sud povrijedio odredbu čl. 11. st. 1. Z PP po kojoj stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima što joj pripadaju prema tom zakonu, sud će upozoriti koje parnične radnje može poduzeti.

8. Međutim, iz stanja spisa proizlazi da je tuženik u odgovoru na tužbu osporio osnovanost tužbenog zahtjeva navodeći da njegovo pravo na posjed proizlazi iza oporuke njegovog pokojnog djeda, predložio je i saslušanje svjedoka od kojih je prvostupanjski sud dva i saslušao a na ročištu održanom dana 25. siječnja 2021. godine, a očito na upit suda, naveo je "da u ovom postupku neće angažirati odvjetnika za zastupanje" sudjelovao je na svim ročištima za glavnu raspravu i postavljao pitanja svjedocima, dakle, pružena su mu sva procesna jamstva za pošteno suđenje u ovom postupku.

9. Valja reći da se u žalbi decidirano niti ne osporava utvrđenje prvostupanjskog suda da je tužiteljica predmnijevana vlasnica nekretnine te da tuženik posjeduje utuženu nekretninu bez pravnog temelja (iza pokojnog djeda po njegovoj oporuci nasljeđuje samo nekretninu koja nije ona koja je predmet tužbe) a niti pravo na posjed može izvoditi iz eventualnog prava na posjed njegovog oca T. G., pa je onda pravilno prvostupanjski sud pružio tužiteljici traženu pravnu zaštitu temeljem čl. 166. ZVDSP.

10. I odluka o trošku je pravilna i zakonite (čl. 154. st. 1. ZPP).

11. Zbog navedenog, a kako ovaj sud nije našao da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP), to je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 7. ožujka 2023. godine

Predsjednica vijeća:

                       Vanda Senta, v.r.