-1-

                            Poslovni broj: 58. Pp-3095/2021-6

                

    Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

Poslovni broj: 58. Pp-3095/2021-6

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Općinski sud u Šibeniku po sucu Mirjani Belamarić, uz sudjelovanje Anke Skorić kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Z. G., zbog prekršaja iz članka 16.st.1. Zakona o osobnoj iskaznici ("Narodne novine" broj 62/15, 42/20, 144/20, 114/22), rješavajući o prigovoru okrivljenika podnijetom protiv obaveznog prekršajnog naloga PU šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten, broj: 511-13-07/05-2-76-1/2021 od 17. studenog 2021.g, u žurnom postupku, dana 07. ožujka 2023. godine,

 

p r e s u d i o   j e

 

              Okrivljenik Z. G., OIB: …, sin B. i pok. A. dj. P., rođen ...g u Š., državljanin RH, s prebivalištem u mjestu D. Š., SSS, obrtnik, vlasnik obrta S. a., oženjen, otac dvoje mlt. djece, srednjeg imovnog stanja, mjesečna primanja u iznosu od 8.000,00 kuna, ranije prekršajno osuđivan,

 

I.              Temeljem odredbe čl.182.t.1. Prekršajnog zakona u svezi sa člankom 24.a Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

 

o s l o b a đ a  s e   o p t u ž b e

 

              zbog prekršaja iz čl. 16.st.1. Zakona o osobnoj iskaznici,

              da bi dana 17.studenoga 2021.g u 09,30 sati, u Š., u ulici, prilikom provjere identiteta od strane policijskog službenika istom odbio dati na uvid osobnu iskaznicu.

 

II.              Troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Općinskog suda u Šibeniku.

 

Obrazloženje

 

              1. PU šibensko-kninska, Policijska postaja Šibenik s ispostavom Primošten, aktom pod brojem: 511-13-07/05-2-76-3/2021 od 30. studenog 2021.g, pokrenula je prekršajni postupak u povodu prigovora okrivljenika Z. G., a podnijetog protiv prekršajnog naloga PU šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten, zbog prekršaja opisanog u izreci presude.

 

              2. Po prigovoru na obvezni prekršajni nalog okrivljenik je ispitan pred ovim Sudom u žurnom postupku na dan 02. veljače i 03. ožujka 2023.godine.             

 

              3. Okrivljenik Z. G. je na Zapisnik o ispitivanju okrivljenika na dan 03.ožujka 2023.g izjavio da u cijelosti ostaje pri svom ranijem iskazu i da je suglasan da se isti pročita.

3.1. Pročitan je iskaz okrivljenika dat na Zapisnik o ispitivanju okrivljenika na dan 02.veljače 2023.g, te je utvrđeno da je okrivljenik izjavio da se ne smatra krivim za prekršaj za koji se tereti. Te prigode zatekao se ispred zgrade F. sa još 10 do 15 osoba gdje su bili podrška starijoj gospođi kojoj zaštitar iz F. nije dao da uđe jer nije imala Covid potvrdu, gdje su svjedočili kršenju ljudskih prava i zlostavljanju navedene gospođe. Došli su izraziti neslaganje s takvim postupanjem zaštitara, reći mu da krši zakon i da nema ovlasti da zabranjuje ulazak u F. osobama bez Covid potvrde. Zaštitar je postao jako nervozan, osjetio se ugroženim i nije se snašao, jer mu je naređeno da nikoga ne pušta bez Covid potvrde, a on je držao da samo radi svoj postao. Kako se zaštitar pogubio, izgubio kontrolu nad situacijom, pozvao je policiju. Tad su došla dva mlađa policijska službenika, koji nisu bili dorasli situaciji, komunikaciji, te su zvali pojačanje. Tad je došao policijski službenik M. Č. koji je uletio među njih kao furija, isti je odmah nasrnuo na njega, makao ga sa strane, ne zna zašto se baš na njega okomio. U komunikaciji s njima istom su se ruke tresle, bio je vidno uznemiren i tražio je od njega osobnu iskaznicu. Rekao mu je da on njemu mora dati osobnu iskaznicu ali da bi od njega volio čuti razlog zbog čega od njega traži osobnu iskaznicu između svih tih ljudi koji su bili u toj grupi. Bilo je tu sudionika u grupi koji su nudili policajcu svoje osobne iskaznice, a policajac je cijelo vrijeme njega odgurivao rukama i ciljano od njega tražio osobnu. On da je bio izuzetno smiren, a policajac da je svojim postupkom predstavljao opasnost za njega i za druge, isti je bio kako je rekao vidno uzrujan, tresle su mu se ruke. Stekao je dojam da bi ih najradije "potaracao". Policajac mu je naveo dva razloga zbog kojih traži osobnu iskaznicu, a koja nisu imala veze sa slučajem,  a on je uporno ponavljao da mu je voljan dati osobnu iskaznicu, a na što ga obvezuje i zakon, samo da mu kaže valjani razlog zbog kojeg to traži jer je iz hrpe ljudi izabrao njega. Nakon toga, a budući mu nije naveo razlog zbog kojeg traži osobnu iskaznicu, policajac mu je rekao "ajde s nama, pa ćeš nam je tamo dati", pa je s njima pošao u policiju svojom slobodnom voljom, nije bilo prisile s njihove strane. U policiji je dao na uvid osobnu iskaznicu nekom od djelatnika na hodniku, sad se ne sjeća.

Okrivljenik je predložio da sud provede dokaz ispitivanjem svjedoka policijskog službenika M. Č., jer da se želi sa istim suočiti, a cijeli događaj da je i snimljen od više ljudi, pa se mogu pregledati i snimke događaja.

 

              4. Proveden je dokaz ispitivanjem svjedoka M. Č., policijskog službenika Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten, te dokaz suočenja između okrivljenika i svjedoka.

              4.1. Svjedok M. Č., policijski službenik, je na Zapisnik o ispitivanju na dan 03.ožujka 2023.g izjavio da se ne sjeća točno datuma ali da mu je poznato da je to bilo vrijeme, odnosno doba eskalacije kovid problema u državi. Postupao je po prijavi zaštitara u objektu F. u Š., g. Č., koja prijava se odnosila na to da se više osoba okupilo ispred zgrade F. i pokušavali su ući u istu mimo kovid mjera koje su tada bile na snazi i koje su naložene zaštitaru da ih provodi. Napomenuo je da je zgrada F. novčarska ustanova prve kategorije, pa je postojao osnov sumnje da se radi o ometanju fizičke zaštite objekta i zaštitara u njegovom radu, iako on nije dolaskom na mjesto događaja utvrdio prekršaj, nije bilo narušavanja javnog reda i mira. Ispred zgrade F. bilo je više osoba i on je pokušao utvrditi identitet, odnosno provjeriti identitet tih osoba. Sjeća se da se tu nalazio i g. D. Ž. koji mu je odmah dao na uvid osobnu iskaznicu, a g. G. od kojeg je zatražio osobnu iskaznicu na njegovo traženje nije dao na uvid istu. On da je njemu naveo razloge zbog kojih od njega traži osobnu iskaznicu, a što je dužan po zakonu, rekao je da se radi o ometanju fizičke zaštite objekta F. koja je novčarska ustanova prve kategorije i ometanja zaštitara u njegovom radu, odnosno da se radi o štićenom objektu, i da zbog toga vrši provjeru identiteta okupljenih osoba. Njega ti razlozi da nisu zadovoljili.

Na posebno pitanje svjedok je izjavio da je gospodin G. njemu poznat iz viđenja, a da mu nije poznat njegov identitet. On je imao ovlasti postupati u konkretnom slučaju sukladno Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima, ustvari postupao je radi toga da utvrdi što žele okupljene osobe. Kako gospodin nije dao na uvid osobnu iskaznicu istog su priveli u postaju gdje su utvrdili njegov identitet, u pravilu se u tim situacijama identitet utvrđuje uvidom u informacijski sustav MUP-a koji ima evidenciju izdanih osobnih iskaznica. Sad se ne sjeća da li je on dao na uvid osobnu iskaznicu u policiji ili je njegov identitet utvrđen na ovaj način. Da mu je gospodin dao osobnu iskaznicu na licu mjesta on bi samo utvrdio njegov identitet, ne bi ga procesuirao zbog onoga zbog čega je došao jer nije bilo nikakvog prekršaja.

4.2. Prigodom suočenja između okrivljenika Z. G. i svjedoka M. Č., svjedok je izjavio da je gospodin od strane zaštitara identificiran kao osoba koja je u tom momentu bila najustrajnija u ometanju njegovog rada, zbog čega je od njega tražio osobnu iskaznicu, nije uporabio silu, ta da ostaje pri svom iskazu, postupao je u skladu sa Zakonom, a okrivljenik je, okrenut licem u lice svjedoku, izjavio da zaštitar nije imao pojma kako se on zove i da isti nije zvao policiju radi njega jer se pogubio u toj situaciji, da su svjedoka pozvala dva mlada policajca kao pojačanje, da je svjedok policajac isključivo išao na njega kad je došao, da ga je odgurao u "kantun", a g. Ž. mu je nudio osobnu iskaznicu koju on nije htio prihvatiti, nakon što je od njega tražio osobnu iskaznicu (svjedok se cijelo vrijeme smješkao dok je okrivljenik pokazivao video snimak cijelog događaja snimljenog mobitelom, svjedok se i dalje nastavljao smijati).

              Okrivljenik je nakon toga izjavio da mu nije jasno zbog čega je svjedok od svih ljudi izabrao njega, da mu je isti naveo razlog, odnosno zakonski osnov zbog kojeg traži osobnu iskaznicu, on bi mu istu dao na uvid, stekao je dojam da ga je svjedok htio zastrašiti, da je svjedok poslan od svog nalogodavca, a ne od zaštitara, a on da nije imao nikakav kontakt sa zaštitarom.

 

              5. Obrana okrivljenika je osnovana. Okrivljenik se branio da on zna da je dužan na zahtjev policijskog službenika istome dati na uvid osobnu iskaznicu, jer ga na to obvezuje zakon, ali da bi do policajca volio čuti valjani zakonski razlog zbog kojeg to traži baš od njega, između 10 – 15 ljudi koji su se te prigode okupili ispred zgrade F.. Povod okupljanja da je bila podrška starijoj gospođi kojoj zaštitar nije dao da uđe u F. jer nije imala Covid potvrdu. Također, branio se da je policajac M. Č. pozvan kao pojačanje od dvojice mlađih kolega, te da je isti uletio u tu grupu kao "furija" i odmah nasrnuo na njega, maknuvši ga sa strane, odgurivao ga rukama, ruke su mu se tresle i ciljano je od njega tražio na uvid osobnu iskaznicu, a da je on bio izuzetno smiren. Takvim postupkom da je policajac predstavljao opasnost za njega i druge.

              Razlozi koje mu je naveo policajac (dva razloga), a zbog kojih da od njega traži osobnu iskaznicu, da nisu imali veze sa slučajem.

 

              6. Iz iskaza svjedoka – policijskog službenika nedvojbeno proizlazi da dolaskom na mjesto događaja nije utvrdio prekršaj, da nije bilo narušavanja javnog reda i mira. Međutim, da se više osoba okupilo ispred zgrade F., pa je postojao osnov sumnje da se radi o ometanju fizičke zaštite objekta F. koja je novčarska ustanova prve kategorije i da se radi o ometanju zaštitara u njegovom radu. Da su to zakonski razlozi zbog kojih je od okrivljenika tražio osobnu iskaznicu, ali da ti razlozi nisu zadovoljili okrivljenika. Identitet okrivljenika da je utvrđen u policijskoj postoji. Ponovio je da nikakav drugi prekršaj tom prigodom nije utvrdio na strani okrivljenika.

 

              7. Prigodom suočenja između okrivljenika i svjedoka, sudac je ocjenjivao držanje tijela, geste, promjene izgleda i slično, te je zaključio da svjedok policajac osobnu iskaznicu od okrivljenika nije tražio zbog razloga koje je on naveo, jer se cijelo vrijeme suočenja blago smješkao, dok je okrivljenik odavao smirenost i ponavljao da bi mu dao na uvid osobnu iskaznicu da mu je svjedok naveo zakonski osnov za to. Suviše, okrivljenik je stekao dojam da želi zastrašiti okrivljenika, poslan od svog nalogodavca, a ne od zaštitara, a on da nije imao nikakav kontakt sa zaštitarom.

 

              8. Sudac smatra da prekršaj koji se okrivljeniku stavlja na teret ima obilježje beznačajnog prekršaja u skladu sa odredbom čl. 24.a Prekršajnog zakona.

 

              9. Odredbom članka 24.a Prekršajnog zakona propisano je da nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatna,  i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.

 

              10. Za ostvarenje obilježja beznačajnosti nužno je kumulativno ostvarenje dva elementa, beznačajnost mora proizlaziti iz neznatnosti stupnja ugrožavanja ili povrede ne samo zaštićenog dobra nego i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, ali i iz odsustva potrebe za kažnjavanjem počinitelja.

 

              11. Objektivni element je ostvaren ocjenom težine počinjenog djela, pri čemu je sudac cijenio sve okolnosti slučaja (do prekršaja je došlo u situaciji kada su na snazi bile odluke Stožera civilne zaštite RH koje su propisivale Covid potvrde za ulazak u javne ustanove, F., sudove, tijela državne uprave i dr., a s čime većina građana nije bila zadovoljna držeći da se time krše njihova Ustavom zajamčena prava, a okrivljenik je dijelom bio isprovociran i ponašanjem policajca jer je stekao dojam da se isti okomio samo na njega između grupe okupljenih građana, pri čemu se policajac nije snalazio u toj situaciji, iako je i sam ponovio da na strani okrivljenika nije utvrdio ni jedan drugi prekršaj, i općenito da nije bilo narušavanja javnog reda i mira).

 

              12. Drugu sastavnicu, subjektivni element beznačajnosti djela sudac je našao u osobi počinitelja, cijeneći stupanj krivnje, pobude iz kojih je djelo počinjeno – razvidne iz iskaza okrivljenika, cjenjeno je i ranije ponašanje okrivljenika, uvidom u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa vidljivo je da je do donošenja ove presude okrivljenik kažnjen samo jednom pravomoćnom odlukom i to odlukom Policijske postaje Labin Broj: …., zbog prekršaja iz čl. 53.st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama – prekoračenje dopuštene brzine.

 

              13. Također, sudac je cijenio i stav okrivljenika prema počinjenom djelu, njegovu spremnost da policajcu da osobnu iskaznicu na uvid, svijest da je na to obvezan po Zakonu, te okolnost da je osobnu iskaznicu dao na uvid u Policijskoj postaji Šibenik, pa je time utvrđen ili provjeren identitet okrivljenika.

 

              14. U odredbi čl. 16.st.1. Zakona o osobnoj iskaznici propisano je da je punoljetna osoba i osoba iz čl. 3.st.3. tog Zakona dužna imati kod sebe osobnu iskaznicu i dati je na uvid osobama koje su na temelju posebnih propisa u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ovlaštene izvršiti uvid u osobnu iskaznicu radi utvrđivanja ili provjere identiteta nositelja osobne iskaznice.

 

              15. Identitet ili provjera identiteta nositelja osobne iskaznice okrivljenika Z. G. utvrđen je u policijskoj postaji gdje je dao na uvid osobnu iskaznicu, pa je svrha ove zakonske odredbe postignuta.

 

              16. Slijedom svega naprijed navedenog, sudac smatra da su u postupku utvrđene i konkretizirane okolnosti koje opravdavaju ocjenu da se radi o beznačajnom djelu, pa je sukladno odredbi čl.182.t.1. Prekršajnog zakona, u svezi sa čl. 24.a Prekršajnog zakona, okrivljenika valjalo osloboditi optužbe.

 

              17. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 140.st.2. Prekršajnog zakona.

 

U Šibeniku 07. ožujka 2023.

 

Zapisničar                                                                                   Sudac

Anka Skorić, v.r.                                                                         Mirjana Belamarić, v.r.