Baza je ažurirana 02.03.2026. zaključno sa NN 148/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

1

 

Poslovni broj:10 Gž Ovr-134/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj:10 Gž Ovr-134/2023-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Dijani Hofer, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Z. b. d.d. Z. (OIB:), zastupanog odvjetnicima iz Odvjetničkog društva M. & L. d.o.o. Z. protiv ovršenika S. A. (OIB:) iz N. G., radi ovrhe na nekretninama ovršenika, povodom žalbe ovrhovoditelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški broj Ovr-1423/2015-23 od 27. prosinca 2022., dana 7. ožujka 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

Usvaja se žalba ovrhovoditelja i ukida se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški broj Ovr-1423/2015-23 od 27. prosinca 2022.

 

Obrazloženje

 

1.Pobijanim rješenjem upućen je ovršenik na pokretanje parnice protiv ovrhovoditelja radi proglašenja nedopuštenosti predmetne ovrhe (toč.I izreke), a toč.II izreke predmetna ovrha je odgođena do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pokrenutog pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu pod brojem Pn-350/2015 i do pravomoćnog dovršetka parničnog postupka radi proglašenja nedopuštenosti predmetne ovrhe, na pokretanje kojeg je ovršenik upućen toč.I izreke.

 

2. Obrazlažući zauzeto stajalište prvostupanjski sud polazi od činjenice da je pravomoćnim rješenjem o ovrsi broj Ovr-1537/14 od 12. studenog 2014. određena ovrha na nekretninama ovršenika te da je ovršenik dana 9. prosinca 2019. podnio žalbu nakon proteka roka u smislu odredbe čl.53. Ovršnog zakona (dalje: OZ - „Narodne novine“ broj 12/12, 25/13, 93/14) i prijedlog za odgodu navodeći da je kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu pokrenuo postupak protiv ovrhovoditelja (koji se vodi pod brojem Pn-350/2015) radi isplate s osnova ništetne ugovorne odredbe predmetnog Ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi, pozivajući se pri tom na presudu Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013. donesene u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača po tužbi tužitelja Potrošač-Hrvatskog saveza udruge za zaštitu potrošača protiv više tuženih banaka, između ostalih i ovrhovoditelja i da je vještačenje provedeno u citiranom postupku rezultiralo utvrđenjem da je ovršenik preplatio svoju ugovornu obvezu čime da je ostvaren žalbeni razlog iz odredbe čl. 50.stav.1.toč.10. OZ-a, a obzirom da je u međuvremenu pravomoćnom presudom Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018. ništetnom utvrđena i ugovorna odredba kojom je regulirana otplata kredita u jednakim mjesečnim anuitetima u CHF u kunskoj protuvrijednosti na dan plaćanja da će i po tom osnovu podnijetu tužbu protiv ovrhovoditelja.

 

2.1. Po uvidu u predmet broj Pn-350/2015 koji je pokrenuo ovršenik kao tužitelj protiv Z. b. d.d. Z. kao tužene, prvostupanjski sud je utvrdio da je nepravomoćnom prvostupanjskom presudom broj Pn-350/2015-43 od 21. kolovoza 2020. naloženo Z. b.  d.d. da S. A. isplati na ime stjecanja bez osnove iznos od 25.949,11 kn (3.444,04 Eur) pa kako je ovršenik sa ovrhovoditeljem potpisao ugovor o kreditu s ugovorenim založenim pravom kao instrumentom osiguranja, a i nije pokrenuo postupak radi utvrđenja ništetnosti predmetnog ugovora o kreditu, već parnični postupak radi naknade štete, prvostupanjski sud zaključuje da ne dolazi do primjene odredba čl. 19.k stav. 1. Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 75/09, 112/09, 143/13, 147/13, 9/15, 78/15, 102/15 i 52/16) koja propisuje da ako se radi ostvarenja tražbine iz ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem vodi ovršni postupak protiv potrošača koji je podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti, sud će, na prijedlog ovršenika, odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti, ne ispitujući postojanje drugih zakonom propisanih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika, slijedom čega je prvostupanjski sud rješenjem broj Ovr-1423/2015-20 od 11. ožujka 2022. njegovu žalbu izjavljenu nakon proteka roka (u smislu odredbe čl.53.OZ-a) odbacio, a prijedlog za odgodu ovrhe – odbio.

 

2.2.Obzirom da je ovršenik protiv prethodno navedenog rješenja broj Ovr-1423/2015-20 od 11. ožujka 2022. izjavio žalbu, kraj činjenice što je Vrhovni sud Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. u svom Zaključku broj Su-IV 87/22 zauzeo stajalište prema kojemu je ovršni sud, u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuju i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.) a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora - dužan po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe, a imajući u vidu i predmet Suda Europske unije broj C-407/18 u kojemu je presuđeno da Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima treba s gledišta načela djelotvornosti tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis poput onog iz glavnog postupka, na temelju kojeg nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti, ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene, u smislu te direktive i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu, prvostupanjski sud je uputio ovršenika na pokretanje parnice protiv ovrhovoditelja radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom, istodobno odgodivši ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka broj Pn-350/2015 koji je ovršenik pokrenuo kao tužitelj protiv Z. b. d.d. Zagreb kao tuženice, radi naknade štete na temelju ništetne ugovorne odredbe predmetnog Ugovora o kreditu kojom je ugovorena promjenjiva redovna kamata prema odluci kreditora, a i do pravomoćnog okončanja postupka na čije pokretanje je upućen pobijanim rješenjem.

 

3. Pravodobnom žalbom ovrhovoditelj pobija opisano rješenje iz svih zakonskih žalbenih razloga i s prijedlogom ovom sudu da ga preinači, odbije ovršenikov prijedlog za ovrhu i nastavi s provedbom ovrhe.

 

3.1.Žalitelj u žalbi upućuje na ostvarenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl.354.stav.2.toč.11. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP – „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08 i 57/11 i 148/11, 25/13 i 89/14 koji svoju primjenu u predmetnom postupku nalazi osnovom odredbe čl.117.stav.1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a objavljenog u „Narodnim novinama“ broj 70/19 uz izuzetke propisane odredbama čl.117.stav.2. i 3. ZID ZPP/19) navodeći da pobijanom rješenju nedostaje materijalno-pravna osnova na kojom prvostupanjski sud temelji svoje stajalište zbog čega da se niti ne može ispitati.

3.2.Nastavno se žalitelj poziva na odredbu čl. 77.stav.1. Ovršnog zakona (dalje: OZ – „Narodne novine“ broj br. 112/12, 25/13 i 93/14 koji svoju primjenu u predmetnom postupku nalazi osnovom odredbe čl.44.stav.1. Zakona o izmjenama I dopunama Ovršnog zakona objavljenog u “Narodnim novinama 73/17) da ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavka 1. i članka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 4. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona.

3.3. To više što se i odredba čl.75.stav.5. ZID OZ/17 kojom je propisano da se smatra da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini. Suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na jedinoj nekretnini ovršenika daje se u pisanom obliku i ima učinak ako je potpis ovršenika ovjerio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima. Suglasnost iz ovoga stavka vrijedi ako dođe do promjene vjerovnika ili ako ovršenik stekne novu nekretninu - primjenjuje isključivo na pravne poslove koji su sklopljeni nakon stupanja na snagu ZID OZ/17 (sukladno čl.44.stav.3. ZID OZ/17) .

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba ovrhovoditelja je osnovana utoliko što je povodom njezinog izjavljivanja ovaj sud stekao mogućnost ispitivanja pobijanog rješenja i u okviru ovlasti iz odredbe čl.365.stav.2. u vezi sa čl.381. ZPP-a prilikom čega je utvrdio da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo uputivši ovršenika na pokretanje parnice radi proglašenja nedopuštenom predmetne ovrhe u smislu odredbe čl. 55.stav.1. OZ-a te nastavno tome odredivši odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja tog – a i postupka kojeg je ovršenik inicirao još 2015. radi isplate s osnova ništetne ugovorne odredbe ugovora o kreditu (koji u predmetnom postupku ima svojstvo ovršne isprave).

 

5.1.Naime, polazeći od neprijeporne činjenice – da je ovršenik dana 9. prosinca 2019. u smislu odredbe čl.53.stav.1. OZ-a podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi nakon proteka roka za žalbu, to razumijevanja radi valja navesti da citirana odredba OZ-a propisuje da ovršenik može iz razloga iz čl. 50. stav. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Prema stav.2. citirane odredbe, takva se žalba može podnijeti sve do dovršetka ovršnoga postupka time da je ovršenik u takvoj žalbi dužan, sukladno stav.3. citirane odredbe, istaknuti sve razloge iz stav. 1. koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja i dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Ovršenik je dužan uz žalbu priložiti isprave na koje se poziva u žalbi. Ako ovršenik ne postupi sukladno prethodnom stavku ili ako se žalba temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi, sud će odbaciti žalbu (stav.4.)

 

5.2.Prema nastavnoj odredbi čl.54.stav.1. OZ-a, žalba nakon proteka roka dostaviti će se bez odgode ovrhovoditelju koji se o njoj može očitovati u roku od osam dana.Kada primi odgovor na žalbu ili kad protekne rok za odgovor, sud će, prema okolnostima slučaja, zakazati ročište radi raspravljanja o žalbi ili će donijeti rješenje bez održavanja ročišta, osim u slučaju iz čl. 55. OZ-a (stav.2.). Prema stav.3. sud će rješenjem odbaciti žalbu ili je prihvatiti, osim u slučaju iz čl. 55. OZ-a. Ako žalbu prihvati - sud prvoga stupanja ukinut će provedene radnje i obustaviti ovrhu (stav.3.). Osnovanost žalbe ocjenjuje se s obzirom na stanje stvari u vrijeme odlučivanja o žalbi.

 

5.3.Konačno, ako rješenje o žalbi koja je izjavljena protekom roka (dakle u smislu odredbe čl.53.stav.1. OZ-a) ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, sud će uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom – sukladno odredbi čl.55.stav.1. OZ-a, osim u slučaju iz nastavnog stavka koji propisuje – da ako rješenje o žalbi iz stav. 1. čl.55. OZ-a ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku. Ako žalbu prihvati, postupit će sukladno odredbi čl.54.stav.3. OZ-a , a ako je ne prihvati, uputit će ovršenika na parnicu. Konačno, sukladno odredbi čl.55.stav.3 OZ-a – tužbu kojom pokreće parnicu na koju je upućen, ovršenik može utemeljiti samo na razlozima koje je istaknuo u žalbi u povodu koje je upućen na parnicu.

 

6. Razmatranjem stanja prvostupanjskog predmeta i pobijanog rješenja iz aspekta žalbenih navoda ovrhovoditelja, a i prethodno izloženu materijalno-pravnu osnovu odlučivanja o žalbi izjavljenoj nakon proteka roka, vidljivo je da je pretpostavka upućivanja ovršenika na parnicu u smislu odredbe čl.55.OZ-a – postojanje njegove žalbe.

 

6.1. U konkretnom slučaju, ne samo da je prvostupanjski sud rješenjem broj Ovr-1423/2015-20 od 11. ožujka 2022. odbacio žalbu ovršenika izjavljenu nakon proteka roka, već je ovršenika uputio na pokretanje parncie radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom, a da nije uopće jasno na osnovu kojeg činjeničnog supstrata (što je odlučno, imajući u vidu odredbu čl. 55.stav.3. OZ-a.

 

7.Obzirom na iznesene manjkavosti i proturječja u postupanju, valjalo je povodom žalbe ovrhovoditelja, ukinuti pobijano rješenje prvostupanjskog suda u smislu odredbe čl.380.toč.3. ZPP-a i čl.21.stav.1. OZ-a.

 

U Varaždinu, 7. ožujka 2023.

 

 

 

Sutkinja

 

Dijana Hofer v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu