Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

            

 

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

 

Poslovni broj: 42. Pp-3829/2021-21

 

 

U    I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog Š. D. B., radi prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Bjelovar broj: 511-02-05/05-5-180-1/21. od 22.10.2021., nakon provedenog žurnog postupka, na temelju članka 183. u vezi članka 221 stavka 1. točke 3.  Prekršajnog zakona  (NN 107/07), dana  6. ožujka 2023.,

 

 

p r e s u d i o     j  e

 

OKRIVLJENI Š. D. B., O.:..., sin D. i M., r. O., rođen .... u B., s prebivalištem u B. 13., te neprijavljenim boravištem u K. 77., radnik, nezaposlen, izvanbračna zajednica, bez djece,  državljanin R. H., završio 7. razreda osnovne škole, pismen, prekršajno osuđivan,

 

 

k  r  i  v     j  e

 

I               što je dana 22. listopada 2021., oko 10:20 sati, u ulici I. G. u B., nasilnički se ponašao u obitelji na način što je izvanbračnu suprugu M. B., koja je u rukama držala svoje dijete M. B., rođenu ...., izvukao iz osobnog automobila primivši je za desnu ruku te ju odvukao u haustor stambene zgrade i udario je otvorenim dlanom desne ruke u predjelu glave te ju zatim čupao za kosu i nastavio udarati rukama po glavi, što je kod oštećene izazvalo strah i nelagodu, te prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,  

dakle, fizičkim nasrtajem na izvanbračnu suprugu u prisutnosti maloljetnog djeteta nasilnički se ponašao u obitelji,  

            pa je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 3. Z. o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu se prekršaj temeljem istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 2.  Prekršajnog zakona  

 

i  z  r  i  č  e

                                

NOVČANA KAZNA OD 270,00 EURA (dvjesto sedamdeset eura)/ 2.034,32  KUNA (dvije tisuće trideset četiri kune i trideset dvije lipe).

II                            Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu novčanu kaznu uračunava se i vrijeme koje je okrivljenik proveo povodom zadržavanja u policiji u trajanju od 2 dana, koje se izjednačuje sa iznosom od 79,64 eura (sedamdeset devet eura i šezdeset četiri centa)/ 600,00 kuna (šesto kuna) tako da okrivljeniku preostaje za platiti iznos novčane kazne od 190,36 eura (sto devedeset eura i trideset šest centi)/ 1.434,27 kuna (tisuću četiristo trideset četiri kune i dvadeset sedam lipa).  

 

II               Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.             

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona  naplatiti prisilnim putem. 

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 126,91 eura (sto dvadeset šest eura i devedeset jedan cent)/ 956,18 kuna (devetsto pedeset šest kuna i osamnaest lipa) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini. 

 

IV               Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 85,00 eura (osamdeset pet eura)/ 640,43 kuna (šesto četrdeset kuna i četrdeset tri lipe) u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

 

 

Obrazloženje

 

1.               Policijska postaja Bjelovar podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog broj: 511-02-05/05-5-180-1/21. od 22.10.2021., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2.               Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se ne smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret. 

3.               Ispitani Š. D. B. navodi da od njegove strane navedene zgode nije bilo izražavanja nasilničkog ponašanja u obitelji koje bi fizičkim putem usmjerio u odnosu na izvanbračnu suprugu M. B. s kojom u zajednici života živi 6 mjeseci, time da nemaju zajedničke maloljetne djece. Od početka zajedničkog života boravili su kod njegovih roditelja u mjestu B. pored F., nakon čega izvjesno vrijeme žive odnosno borave u mjestu K. pored P. u iznajmljenoj kući. S njima živi i maloljetno dijete oštećene iz njene prve zajednice života  M. B. u dobi od ... godine. Predmetne zgode  supruga i on s djetetom došli su u B. radi kupovine nekih stvari, time da je on prethodno suprugu upoznao sa činjenicom da ima namjeru za nekoliko dana otići na privremeni rad u R. N. kako bi  zaradio novac za obitelj. Njoj se to nije svidjelo i to mu je prigovorila i napomenula kako će ga na neki način spriječiti da to učini. Nije znao što je time mislila, ali je u ovoj situaciji shvatio, jer je ona bez razloga postala drska i osorna kada je kupljenu hranu bacila iz automobila i time nije nahranila niti vlastito dijete. On je bio iznenađen takvim njezinim ponašanjem pa joj je napomenuo da će otići u posjet kod njegovog brata koji živi u gradu. Kada je parkirao automobil ispred zgrade gdje živi njegov brat oštećena je bez razloga počela vikati na njega te je svojevoljno napustila automobil sa svojim djetetom, pri čemu ga je zatražila da joj da neki novac, što je učinio, a njegove dokumente koji su bili zajedno s novcem bacila je na tlo. Potom je demonstrativno otišla od automobila sa djetetom i mislio je da će kasnije doći do njegovog brata kada se primiri, ali se to nije dogodilo već su ubrzo po njega došli policijski službenici iz Pitomače i odveli u policijsku postaju. Ističe da je supruga po izlasku iz automobila na parkiranom prostoru u ljutnji zbog naprijed spomenute njegove odluke sama sebe čupala  za kosu i on ju je pokušao primiriti, u čemu nije uspio. Jedino je na nju podizao ton kada je iz automobila bacila hranu koja je prethodno kupljena, jer to nije bilo prihvatljivo. To znači da niti u jednom trenutku suprugu nije fizički zlostavljao kako je naznačeno u optužnom aktu bilo povlačenjem za kosu ili šamaranjem. Stoga je bez sumnje ona izmislila ovaj dio događaja kako bi ga odvratila i onemogućila mu da ode na privremeni radu inozemstvo. Stoga poriče djelo prekršaja kako mu se stavlja na teret.   

4.               Obzirom da je okrivljenik porekao prekršaj za koji se tereti, sud je u žurnom postupku ispitao oštećenu M. B., kao izvanbračnu suprugu okrivljenika, nakon čega je izvršen uvid u zapisnik o ispitivanju svjedoka M. B..

5.               Ispitana M. B. kod zamolbenog suda iskazuje da sa okrivljenikom živi u izvanbračnoj zajednici iako trenutno nisu zajedno, jer on ima izrečenu mjeru zabrane približavanja prema njoj, ali ističe da se nakon ovog događaja promijenio na bolje i ne želi da bude kažnjen zbog bilo čega, jer su se pomirili i u dobrim su odnosima, tako da vezano  uz događaj od 22. listopada 2021 ne želi ništa iskazivati.   

6.               U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik navedene zgode na naznačenoj lokaciji bio u razgovoru sa izvanbračnom suprugom koja je kod sebe držala maloljetno dijete.  

7.               Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li se tom prilikom okrivljenik nasilnički ponašao prema oštećenoj na način da bi je tjelesno napao prisilno je izvlačeći iz automobila, nakon čega ju je vukao za desnu ruku do haustora stambene zgrade i potom je rukom udarao u predjelu glave i čupao za kosu, pa da bi takvo njegovo ukupno eksplicitno ponašanje predstavljalo nasilni čin prema izvanbračnoj supruzi kao bliskom članu obitelji.

8.               Na temelju svih provedenih dokaza, sud je na siguran način utvrdio da se okrivljenik u ovoj situaciji ponašao na način koji nije dopustiv za užu socijalnu sredinu odnosno obitelj, pa je njegovo postupanje imalo sve bitne elemente nasilja fizičke naravi iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

9.               Okrivljenik se prvotno izjasnio da se ne smatra odgovornim za naznačenu protupravnu radnju, kod čega je u obrani naznačio da od njegove strane nije bilo nedopuštenog i bilo kakvog nasilno ophođenja prema izvanbračnoj supruzi odnosno oštećenoj, što znači da je nije prisilno izvlačio iz automobila niti udarao rukom po glavi te čupao za kos. Dapače upravo se oštećena u ovoj situaciji ponašala neprimjereno u prisutnosti svoje kćeri u dobi od ... godine. Naime, nakon što su odlučili otići u posjet njegovom bratu na naznačenoj adresi prilikom parkiranja vozila ispred zgrade oštećena je počela vikati na njega i svojevoljno je izašla iz automobila s djetetom i tražila da joj da novac. Potom je ona njegove dokumente i novac koji joj je pružio  bacila na tlo i otišla s djetetom od automobila iako nije znao kuda se uputila. Pri tome ističe da je u ljutnji oštećena sama sebe čupala za kosu te ju je on pokušao primiti iako u tome nije uspio. Može spomenuti kako je podigao ton na oštećenu jer je ona bacala iz vozila hranu koja je prethodno kupljena, jer nije smatrao da je to prihvatljivo. Time smatra kako je oštećena izmislila sporni događaj, jer je imala motiv u tome što je on namjeravao na izvjesno vrijeme otići na rad u inozemstvo i zaradit novac za obitelj, a njoj se to nije dopadalo.

10.               Što se tiče iskaza oštećene treba napomenuti da se ona pred sudom nije relevantno i adekvatno izjašnjavala o spornim činjenicama ističući kako o navedenom događaju ne želi posebno ništa iskazivati, posebno iz razloga što se okrivljenik nakon tog događaja promijenio na bolje i ne želi da bude kažnjen za bilo što kada su sada pomireni i u dobrim su odnosima.

11.               Međutim, već uzimajući u obzir i takav sadržaja iskaza oštećene implicite se može zaključiti kako oštećena pokušava zaštititi okrivljenika kao supruga ne želeći da bude sankcioniran za nedopustivo ponašanje u ovoj situaciju, što ukazuje da se ipak te zgode odvijalo nešto što je u naravi predstavljalo nasilničko ponašanje od snjegove strane, ali ona jednostavno ne želi da ga se kazni obzirom da i dalje žive zajedno te su trenutno u dobrim i bliskim odnosima.

12.               Nadalje treba istaknuti kako je oštećena ujedno na valjan i zakonit način ispitana neposredno nakon događaja u Policijskoj postaji Pitomača u svojstvu svjedoka, time da su joj prethodno kao svjedoku upućena sva potrebna zakonita upozorenja, a predmetni zapisnik o iskazu koji je pružila osobno je potpisala. Upravo prema sadržaju tog iskaza potpuno jasno i neupitno se nameće zaključak da je okrivljenik ipak vršio fizičko nasilje prema izvanbračnoj supruzi u prisutnosti maloljetnog djeteta. Time iz iskaza proizlazi da je okrivljenik na ulazu u zgradu gdje živi njegov brat kojem su se uputili počeo vikati na njeno maloljetno dijete koje je gledalo crtani film na mobilnom telefonu. Time je okrivljenik došao do suvozačevih vrata, uhvatio je za desnu ruku i  izvukao iz vozila  te udario šamar lijevom rukom po  desnoj strani lica te uhvatio za kosu i čupao. Iako je tada počela vikati tražeći da je upusti na miru, nastavio ju je udarati po glavi, da bi se u jednom trenutku maknula od njega, a on je prema njoj nastavio nešto vikati, tako da se uputila do kolodvora i otputovala prema Pitomači, kojom je prilikom pozvala policiju zbog ovog događaja.

13.               Prema tome, oštećena je istog dana nekoliko sati nakon predmetnog događaja opisala sve što se prethodno odvijalo dok se nalazila sa okrivljenikom, pri čemu je precizno naznačila razlog odnosno uzrok zbog kojeg ju je on tjelesno napao prisilno je izvlačeći iz automobila, kada ju je ošamario lijevom rukom po desnoj strani lica te potom čupao za kosu, a zatim ju je višekratno udarao rukom po glavi dok se nije istrgnula i udaljila od njega.

14.               Obzirom na takav jasan i detaljan iskaz oštećene svakako nisu dovoljno uvjerljive i prihvatljive tvrdnje okrivljenika iznesene u obrani o tome da on ni na koji način nije fizički nasrtao na oštećenu kao izvanbračnu suprugu u prisutnosti maloljetnog djeteta, a posebno je neuvjerljivo i neprihvatljivo da bi te zgode oštećena započela sa asocijalnim ponašanjem na način da bi bacala novac i dokumente na tlo, kao i hranu koja je prethodno kupljena za maloljetno dijete. Naime, oštećena je u ovoj situaciji sa maloljetnim djetetom odmah otišla do kolodvora i otputovala u P., pri čemu je putem o nasilnom činu obavijestila policiju, zbog čega je po dolasku u P. i ispitana u Policijskoj postaji vezano za opisano nasilje. Upravo je stoga krajnje životno neprihvatljivo da bi oštećena iz čistog mira i bez valjanog i prihvatljivog razloga naglo napustila okrivljenika i sa malim djetetom otputovala u drugi grad iako je prethodno bila sa okrivljenikom te se dogovorno uputila u posjetu njegovom bratu, a da su prethodno obavili kupovinu za obitelj. Sve to jasno znači kako je došlo do neke nagle i iznenadne promjene i događaja koji je kod oštećene izazvao trenutnu odluku da napusti okrivljenika i otputuje u drugo mjesto. Upravo stoga ne može biti smislena tvrdnja okrivljenika kako je oštećena izmislila opisani nasilni čin samo stoga što ju je on prethodno obavijestio i upozorio kako bi potencijalno mogao na izvjesno vrijeme otići u inozemstvo na rad kako bi privrijedio više novčanih sredstava za obitelj. Sama ta činjenica svakako nije mogla kod oštećene izazvati takvu reakciju gdje bi ona potpuno neosnovano izmislila fizički nasilni čin supruga prema njoj, kada time ne bi mogla promijeniti njegovu odluku. Osim toga, bez sumnje nije normalno da bi oštećena željela izazvati izvjesne posljedice za okrivljenika kao supruga samo zato što ju je on upoznao sa činjenicom da ima mogućnost odlaska na rad u inozemstvo. 

15.               Dakle, u situaciji kada je oštećena naglo otišla od okrivljenika s javnog mjesta gdje su se zatekli i bez plana odmah otputovala u drugo mjesto kada je još za vrijeme putovanja nazvala policiju prijavljujući nasilni čin od strane izvanbračnog supruga gdje je vrlo decidirano i precizno opisala na koji način se prema njoj ponašao u prisutnosti maloljetnog djeteta, tada nema govora o tome da bi to učinila samo kako bi supruga odvratila od nauma odlaska u inozemstvo i u situaciji gdje se uopće nije zbio nasilni čin. I na kraju treba reći da oštećena i u svom iskazu kod suda dodatno ističe kako ona samo ne želi da okrivljenik bude kažnjen za predmetni događaj obzirom da su se u međuvremenu pomirilo te su u dobrim odnosima, jer time ne negira i ne opovrgava tvrdnje iz iskaza koji je na zakonit način prvotno dala u Policijskoj postaji Pitomača.

16.               Sve su to razlozi zbog kojih sud nalazi jasno i sigurno utvrđenim da je u ovoj situaciji postojalo fizičko nasilje od strane okrivljenika prema izvanbračnoj supruzi u prisutnosti maloljetnog djeteta, što predstavlja teži oblik nasilja koji se ničime ne može opravdati, posebno kada je usmjeren prema slabijoj odnosno inferiornijoj osobi, pri čemu nije relevantno što su ipak izostale štetne posljedice u vidu tjelesnih povreda. 

17.               Nakon ocijene provedenih dokaza i to svakog zasebno te u njihovoj ukupnosti, okrivljenik je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio elemente prekršaja koji mu se stavlja na teret te je oglašen krivim i izrečena mu je blaža novčana kazna od zakonom propisanog minimuma.

18.               Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, a kao olakotna okolnost cijeni se činjenica da nije zaposlen, te su izbjegnute bilo kakve štetne posljedice, dok do sada nije kažnjavan za ovakvu vrstu prekršaja, time da je sud nije kao otegotno cijenio njegovu višekratnu kažnjavanost za prekršaje iz drugih oblasti. Stoga, uzevši u obzir njegov socijalni status i činjenicu da je od predmetnog događaja prošlo znatno vremena te je i nadalje održana životna zajednica sa oštećenom, bilo je primjereno izreći mu blažu novčanu kaznu od zakonom propisanog minimuma koja će biti nesumnjivo dostatna da utječe na njegovu svijest i buduće primjereno ponašanje u socijalnoj sredini, posebno u obiteljskim odnosima, na koji će se način postići zakonska svrha kažnjavanja i to u smislu individualne prevencije.  

19.               U svakom slučaju okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme koje je proveo povodom uhićenja u trajanju od 2 dana, time da se to vrijeme uhićenja izjednačava sa iznosom od 79,64 eura odnosno 600,00 kuna, pa se za taj iznos i umanjuje izrečena novčana kazna.

20.               Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

21.               Sud se u odnosu na okrivljenika nije odlučio na izricanje zaštitnih mjera i to  zabrane približavanja, te održavanja i uspostavljanja veze sa žrtvom nasilja te udaljenja iz zajedničkog kućanstva,  obzirom da prema provedenim dokazima uopće ne proizlazi da je oštećena u strahu zbog mogućeg budućeg asocijalnog ponašanja okrivljenika te ne osjeća ugroženost za svoj integritet. S druge strane, oštećena je izričito napomenula da je nastavila život sa okrivljenikom te su oni u dobrim i bliskim odnosima obzirom da se okrivljenik znatno izmijenio na bolje sa svojim ponašanjem,  dok u međuvremenu poštuje izrečenu mjeru opreza zabrane približavanja njoj kao žrtvi nasilja, tako da su nepotrebne i ne svrsishodne navedene zaštitne mjere. 

22.               Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona  dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, kao i stvarni trošak koji se odnosi na prijevoz automobilom i liječnički pregled, jer je mlada i radno sposobna osoba te može platiti navedeni trošak postupka bez da dovede u pitanje vlastitu egzistenciju ili članova obitelji.

 

U Bjelovaru, 6. ožujka 2023.  

 

 

Zapisničar                                                                                           SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.                                                                  Ratko Laban v.r. 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

              Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka. 

 

Dostaviti:

  1. Okrivljeniku
  2. Podnositelju Optužnog prijedloga

 

-          po pravomoćnosti

  1. Oštećenoj M. B. iz B., B. ...
  2. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Vrbovec

 

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

            ANDREA HUDOLETNJAK  

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu