Republika Hrvatska Općinski sud u Splitu

Ex Vojarna sveti Križ, Dračevac

21000 Split Ovr-186/2023

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda V. Š. P., a na prijedlog
više sudske savjetnice N. B., u ovršnom predmetu ovrhovoditelja M. M.,
R. T. 7, R. S., OIB: …., zastupan po starateljici
S. S. iz U., M. O. 31, R. S., a ona po
punomoćniku Z. V., odvjetniku u S., protiv ovršenika S. Š.
iz S., L. 4, OIB: …. zastupana po punomoćnici J.
M., odvjetnici u Z., 3. ožujka 2023.

r i j e š i o j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika da sud naloži Financijskoj agenciji odgodu
izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po Zahtjevu
za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem presude Općinskog suda u
Splitu broj P- 101/2017 od 19. srpnja 2017., kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za proglašenje nedopuštene pljenidbe i
prijenosa novčanih sredstava u postupku koji se vodi temeljem Zahtjeva
za izravnu naplatu ovrhovoditelja, temeljem presude Općinskog suda u
Splitu broj P-101/2017 od 19. srpnja 2017., kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Ovršenik je 23. siječnja 2023. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu
izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne
naplate pred Financijskom agencijom (dalje u tekstu FINA) koji se vodi temeljem
ovršne isprave, te prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u
postupku izravne naplate nedopuštenim. U bitnome ovršenik ističe da ovrhovoditelj
nije pravilno zastupan prilikom podnošenja Zahtjeva za izravnu naplatu Fini, jer da za
svako zastupanje ovrhovoditelja treba biti ishođena suglasnost organa starateljstva
Republike Srbije od strane staratelja, a navedenu suglasnost odvjetnik V. nije
dostavio uz Zahtjev za izravnu naplatu.

2 Ovr-186/2023

2. Na prijedlog ovršenika očitovao se ovrhovoditelj pobijajući navode iz prijedloga u cijelosti.

3.Prijedlozi ovršenika nisu osnovani.

4.Odredbom čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13,
93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, u daljnjem tekstu OZ ) propisano je ovršenik
može, nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata
tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela koje
imaju potvrdu ovršenosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili
upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na
temelju odredbe članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko
zadužnice, naloga za plaćanje HRT-a s potvrdom ovršnosti, Europskog ovršnog
naslova, Europskog platnog naloga, koje glase na ispunjenje određene novčane
tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili
otpremnine,ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata
protiv njega, predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskog agenciji
(FINA) da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava
odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Odredbom
članka 210 st. 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka

1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi
ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1.
ovog članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog članka o žalbi protiv
rješenja o ovrsi ( članci 50. i 53.).

5.Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud
može ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu
ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se
spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji
neki od razloga iz st. 1. toč. 1. do toč. 10. navedenog članka. Dakle, za odgodu ovrhe
moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini
vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu,
ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je
ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u članku 65. st. 1. toč.

1. do toč. 10. OZ-a.

6. Ovršenik ne prilaže nikakav dokaz da bi mu nastala nenadoknadiva ili teško
nadoknadiva šteta, već je samo paušalno naveo da traži odgodu provedbe ovrhe.
Ovršenik mora biti svjestan da je dužan postupiti po pravomoćnoj i ovršnoj sudskoj
odluci, te da neprovođenjem ovrhe nastaje šteta ovrhovoditelju koji ima ovršni naslov,
dakle uspio je u tužbenom zahtjevu.

7.Čak kad je i ispunjena pretpostavka iz čl. 65. st. 1. OZ-a i jedna od
pretpostavki iz članka 65. st. 1. toč. 1. do toč. 10. OZ-a sud nije dužan prihvatiti
prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe. Pri tome se treba uzeti u obzir da se ovrha
provodi na temelju valjane ovršne isprave kojom se prisilno ostvaruje tražbina
ovrhovoditelja.

8.Slijedom navedenog suda smatra da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi
provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu u smislu odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a, pa je
na temelju čl. 65. st. 1. OZ-a u svezi sa člankom 210.st.1. i 2. OZ-a valjalo odbiti
prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava kao neosnovan i
odlučiti kao u točki I. izreke rješenja.

9. Sud je izvršio uvid u ovršnu ispravu ovog suda broj P-101/2017 od 19.
srpnja 2017. i u presudu Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4015/17-3 od 10.
listopada 2018. kojom je potvrđena prvostupanjska presuda. Također, sud je izvršio

3 Ovr-186/2023

uvid i u odluku o reviziji koju je podnijela ovdje ovršenica, broj Rev-1283/2019 od 27.
rujna 2019., kojom je revizija odbijena. Ovrhovoditelj je stavio Zahtjev za izravnu
naplatu temeljem ovršne isprave i to za trošak parničnog postupka u iznosu od

10.500,00kn sa zakonskom zateznom kamatom. Ovaj postupak je nastavak
parničnog postupka u kojem je ovrhovoditelja zastupala starateljica S.
S. iz U., a nju odvjetnik Z. V. iz S.. Naime, sukladno
važećim pravnim propisima, posebno ovlaštenje za zastupanje je potrebno kad se
umanjuju ili opterećuju prava štićene osobe, što ovdje nije slučaj, već je sasvim u
skladu sa životom i zakonskim propisima da ovrhovoditelj napokon naplati ono što
mu je ovršnom ispravom i dosuđeno i to nakon što je ovršenica upotrijebila sve
pravne lijekove koje su joj stale na raspolaganju, a svoju obvezu temeljem
pravomoćne i ovršne presude nije ispunila.

10. Glede navedenog, odlučeno je kao u točli II. Izreke.

U Splitu, 3. ožujka 2023.

Sutkinja

V. Š. P.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od
dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za
Županijski sud u tri primjerka. Protiv zaključka nije dozvoljen pravni lijek (čl. 11. st. 5.
OZ-a).

DNA: - Ovrhovoditelj po pun.

- Ovršenik po pun. - FINA SPLIT

- u spis.

.