Poslovni broj 21 Gž Ovr-227/2022-2

             

  
       Republika Hrvatska                                        

  Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1                                 Poslovni broj 21 Gž Ovr-227/2022-2

                           

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Branki Križanić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 K. d.o.o., OIB: …, Z., kojeg zastupa punomoćnik Z. B., odvjetnik u Odvjetničkom društvu B. & P. d.o.o., Z., protiv ovršenika A. Š., OIB: …, S., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr-776/21-2 od 14. rujna 2021., ispravljeno rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr-776/21-31 od 18. ožujka 2022. te žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr-776/2021-21 od 9. prosinca 2021., dana 3. ožujka 2023.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

 

I.              Uvažava se žalba ovršenika A. Š., ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr-776/21-2 od 14. rujna 2021., ispravljeno rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr-776/21-31 od 18. ožujka 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

II.              Uvažava se žalba ovršenika A. Š. i ukida se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr-776/2021-21 od 9. prosinca 2021.

 

III.              O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

 

Obrazloženje

 

 

1.              Pobijanim rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr-776/21-2 od 14. rujna 2021., ispravljenog rješenjem poslovni broj Ovr-776/21-31 od 18. ožujka 2022., na temelju ovršne isprave – Izjave o suglasnosti potvrđene 20. lipnja 2013. po javnom bilježniku M. Č. iz S. pod poslovnim brojem OV-8784/13, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 217.169,53 kune, uvećano za zatezne kamate koje na iznos od 152.527,31 kunu teku od 4. kolovoza 2021. pa do isplate, te radi troškova ovršnog postupka zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 14. rujna 2021. pa do isplate, određena je ovrha na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, k. o. S., u zk. ul. br. 525, kč. br. 5262, u naravi P. ukupne površine 797 m2, od čega vinograd površine 615 m2, dvorište površine 158 m2, vinogradarska kuća, S., ... površine 24 m2 (toč. I. izreke). U toč. II. izreke pobijanog rješenja naloženo je ovršeniku naknaditi ovrhovoditelju trošak postupka u iznosu od 4.083,00 kune u roku 8 dana, dok je u toč. III. izreke naloženo zemljišnoknjižnom odjelu upisati zabilježbu ovrhe. 

 

2.              Rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalne službe u Samoboru poslovni broj Ovr-776/2021-21 od 9. prosinca 2021. odbijen je kao neosnovan prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe od 22. studenog 2021.

 

3.              Protiv rješenja o ovrsi poslovni broj Ovr-776/21-2 od 14. rujna 2021., ispravljenog rješenjem poslovni broj Ovr-776/21-31 od 18. ožujka 2022. podnosi žalbu ovršenik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede odredaba ovršnog i parničnog postupka. Osporava podobnost ovršne isprave, kao instrumenta osiguranja potraživanja iz Ugovora broj: ... o dugoročnom nenamjenskom kreditu, budući da je predmetni ugovor raskinut i kao takav više ne egzistira. Prigovara aktivnoj legitimaciji ovrhovoditelja, navodeći kako je Dodatak 3. Ugovora o ustupu i prijenosu potraživanja fiktivni ugovor te kako ovrhovoditelj nije na nedvojben način dokazao osnovu stjecanja tražbine. Ovršenik osporava i visinu tražbine navodeći da ista proizlazi iz Ugovora o dugoročnom nenamjenskom kreditu broj: 9914667493 koji sadrži ništetnu odredbu o promjenjivoj kamatnoj stopi, zateznoj kamati te jednokratnoj naknadi za obradu kreditnog zahtjeva te ističe i prigovor zastare podnošenja prijedloga za ovrhu, kao i da je nad imovinom ovršenika otvoren i zaključen jednostavni stečaj potrošača. Navodi kako je riječ o jedinoj nekretnini u njegovom vlasništvu koja je nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, da ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine te kako je sud prvog stupnja bio dužan provesti test pravične ravnoteže. Predlaže ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu, podredno rješenje o ovrsi preinačiti i ovršni zahtjev odbiti, odnosno ukinuti rješenje o ovrsi i ovršni prijedlog odbaciti.

 

4.              U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj navodi kako Izjava o suglasnosti predstavlja ovršnu ispravu iz čl. 202. Ovršnog zakona te kako iz Dodatka 3. Ugovora o ustupu i prijenosu tražbina jasno proizlazi da je potraživanje valjano i zakonito u cijelosti preneseno na ovrhovoditelja, temeljem kojeg je ovrhovoditelj postao singularni slijednik u odnosu na predmetno potraživanje. U odnosu na prigovor ovršenika u pogledu visine potraživanja poziva se na dostavljeni izvadak iz poslovnih knjiga iz kojeg jasno proizlazi iznos ukupnog potraživanja po pojedinim stavkama. Osporava nastup zastare, budući da se na Izjavu o suglasnosti koja ima snagu javnobilježničkog akta primjenjuje desetogodišnji zastarni rok. Također, u odnosu na rješenje o otvaranju i zaključenju jednostavnog stečaja potrošača navodi kako ovršenik nije bio oslobođen obveze u odnosu na tražbinu ovrhovoditelja. Ističe da ovršenik nije dokazao da bi predmet ovrhe bila jedina nekretnina u njegovom vlasništvu koja mu služi za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, niti da u njoj stanuje. Navodi kako je prije pokretanja ovršnog postupka putem Financijske agencije pokušao naplatiti svoje potraživanje, međutim, bez uspjeha, te kako mu nije poznato postojanje druge imovine na kojoj bi bilo moguće provesti ovrhu. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu, uz zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 4.063,00 kuna. 

 

5.              Protiv rješenja poslovni broj Ovr-776/2021-21 od 9. prosinca 2021. žali se ovršenik zbog pogrešne primjene materijalnog prava, bitne povrede odredaba parničnog i ovršnog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže usvojiti žalbu, ukinuti provedene radnje i odgoditi ovrhu dok se ne riješi žalba protiv rješenja o ovrsi.

 

6.              U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj se protivi žalbenim navodima te predlaže odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu.

 

7.              Žalbe su osnovana.

 

U odnosu na rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-776/21-2 od 14. rujna 2021., ispravljenog rješenjem poslovni broj Ovr-776/21-31 od 18. ožujka 2022.

 

8.              Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 50. st. 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje u tekstu: OZ), ovaj sud nalazi da je ostvaren žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 1. OZ-a jer je prvostupanjski sud odredio ovrhu na temelju isprave koja nije ovršna isprava te da je počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje u tekstu: ZPP), u vezi čl. 80.b OZ-a, sve u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, koju ovršenik ističe u žalbi.

 

9.              Naime, odredbom čl. 50. st. 1. toč. 1. OZ-a je propisano da ovršenik može izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava, dok je odredbom čl. 50. st. 5. OZ-a propisano da u povodu žalbe ovršenika, sud po službenoj dužnosti pazi na razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1., 3. i 5. OZ-a.

 

9.1.              Odredbom čl. 32. st. 1. OZ-a propisano je da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku.

 

9.2              Nadalje, odredbom čl. 36. st. 1. OZ-a propisano je da, ako se prijedlog za ovrhu podnosi sudu koji o tražbini nije odlučivao u prvom stupnju, uz prijedlog se podnosi ovršna isprava, u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu, na kojoj je stavljena potvrda o ovršnosti, odnosno vjerodostojna isprava.

 

10.              U konkretnom slučaju ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika na temelju ovršne isprave – Izjave o suglasnosti potvrđene 20. lipnja 2013. po javnom bilježniku M. Č. iz S. pod poslovnim brojem OV-8784/13., dakle ispravu koju nije donio prvostupanjski sud. Stoga je ovrhovoditelj bio dužan takvu ispravu podnijeti sudu sukladno odredbi čl. 36. st. 1. OZ-a, odnosno u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu. Također, budući da iz ovršne isprave ne proizlazi aktivna legitimacija ovrhovoditelja, ovrhovoditelj je uz prijedlog za ovrhu dostavio i presliku Dodatka 3. Ugovora o ustupu i prijenosu tražbina sklopljenog 1. srpnja 2021. Dakle, riječ je o dopunskoj ovršnoj ispravi koju, također, nije donio prvostupanjski sud.

 

11.              U ovršnom postupku vrijedi načelo strogog formalnog legaliteta, pa legitimacija stranaka može biti utvrđena samo na temelju ovršne isprave te određenih dopunskih ovršnih isprava koje moraju biti dostavljene u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu, sukladno odredbi čl. 36. st. 1. OZ-a.

 

12.              Nadalje, odredbom čl. 80.b st. 2. OZ-a propisano je da sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kuna i ako ocjeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

 

13.              Sukladno odredbi čl. 80.b st. 3. OZ-a pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. tog članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga, je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

 

14.              S obzirom na to da ovršenik u žalbenim navodima ističe da je riječ o jedinoj nekretnini u njegovom vlasništvu koja je nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba te da ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine, to je za pravilnu odluku o prijedlogu ovrhovoditelja potrebno ocijeniti istaknute žalbene navode ovršenika u smislu odredbe čl. 80.b st. 2. i 3. OZ-a, a što je zadaća suda prvog stupnja.

 

15.              Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, uvažiti žalbu ovršenika, ukinuti pobijano rješenje o ovrsi suda prvog stupnja poslovni broj Ovr-776/21-2 od 14. rujna 2021., ispravljenog rješenjem poslovni broj Ovr-776/21-31 od 18. ožujka 2022. te predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak (točka I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja).

 

16.              U ponovnom postupku prvostupanjski sud će pozvati ovrhovoditelja da sukladno odredbi čl. 109. ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, dostavi ovršnu ispravu te dopunsku ovršnu ispravu u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu. Nakon što ovrhovoditelj tako postupi, sud će ocijeniti navode ovršenika o narušavanju pravične ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Nadalje, kako ovršna isprava proizlazi iz potrošačkog ugovora, koja nije prošla sudsku kontrolu, to će sud prvog stupnja u nastavku postupku ispitati sadrži li navedeni ugovor nepoštene (ništetne) odredbe, a potom donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

 

U odnosu na rješenje poslovni broj Ovr-776/2021-21 od 9. prosinca 2021.

 

17.              S obzirom na to da je u konkretnom slučaju ovaj drugostupanjski sud ukinuo pobijano rješenje o ovrsi i predmet vratio na ponovni postupak, u ovoj fazi postupka ne egzistira ovrha čiju odgodu je odbio prvostupanjski sud.

 

18.              Dakle, u konkretnoj situaciji pobijano rješenje kojim je odbijena odgoda ovrhe postalo je bespredmetno.

 

19.              Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, uvažiti žalbu ovršenika, ukinuti rješenje poslovni broj Ovr-776/2021-21 od 9. prosinca 2021. kojim je odbijena odgoda ovrhe (točka II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja), bez vraćanja predmeta prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

20.              Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a (točka III. izreke ovog drugostupanjskog rješenja).

 

 

 

U Velikoj Gorici 3. ožujka 2023.

                                                                                                                                 

                                                                                                                                Sutkinja

 

                                                                                                                                    Branka Križanić, v.r.