Baza je ažurirana 10.08.2025. 

zaključno sa NN 84/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj 21 Gž-3078/2022-2

 

 

                  

         Republika Hrvatska

   Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 21 Gž-3078/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E    H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Mireli Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužitelja B. J. iz D. OIB, protiv tuženice Republika Hrvatska (Grad C., MUP-PP C., DORH-ODO C. (sada ODO R., Općinski sud u Crikvenici (sada Općinski sud u Rijeci), radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj Pn-114/2019-6 od 14. veljače 2020., 3. ožujka 2023.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj Pn-114/2019-6 od 14. veljače 2020.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem odbačena je tužba tužitelja.

 

2. Protiv prvostupanjskog rješenja se žali tužitelj ne navodeći posebno žalbene razloge te predlaže da se pobijano rješenje poništi.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, ovaj nije utvrdio da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – odluka USRH, 123/08 – ispr., 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22  i 114/22, u daljnjem tekstu ZPP).

 

5. Iz pobijanog rješenja i sadržaja spisa proizlazi da je 24. travnja 2018. prvostupanjski sud zaprimio tužbu tužitelja protiv tuženice Republike Hrvatske, radi naknade štete u iznosu od 201.000,00 kuna, da je rješenjem suda od 14. studenog 2019. tužitelj pozvan da u roku od 8 dana od dostave prijepisa rješenja dostavi sudu dokaz da se obratio zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu prije podnošenja ove tužbe protiv Republike Hrvatske, sve po čl. 186. i 186. a ZPP, a da tužitelj u ostavljenom roku nije dokazao da se u smislu odredbe čl. 186. a ZPP  obratio zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu prije podnošenja ove tužbe protiv Republike Hrvatske, pa je prvostupanjski sud odbacio tužbu tužitelja.

 

6. Pravilno je prvostupanjski sud odbacio tužbu tužitelja jer tužitelj nije dokazao da se prije podnošenja tužbe obratio nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora, što tužitelj žalbom niti ne osporava.

 

7. Odredbom čl. 186. a st. 1. ZPP propisano je da je osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba. Prema stavku 5. istog članka ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu, a prema st. 6. sud će odbaciti tužbu protiv Republike Hrvatske podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno prije isteka roka iz stavka 5. ovoga članka.

 

8. Tužitelj u žalbi navodi da je e-mailom 11. veljače 2020. pozvao tuženicu na mirno rješenje spora. Međutim, nije ispunjena procesna pretpostavka za dopuštenost tužbe protiv Republike Hrvatske ako je zahtjev za mirno rješenje spora podnesen nakon podnošenja tužbe jer je odredbom čl. 186.a st. 1. ZPP izrijekom propisano da se osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, dužna prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u Rev 1659/2011-2 od 21. travnja 2015. i Rev 2651/13-2 od 18. studenoga 2015.).

 

9. Obraćanje državnom odvjetništvu ima značenje procesne pretpostavke u sporovima protiv Republike Hrvatske, zbog čega ako navedena pretpostavka nije ispunjena u trenutku podnošenja tužbe, nije dopušteno raspravljanje u parnici i donošenje meritorne odluke o tužbenom zahtjevu.

 

10. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

 

 

U Zagrebu 3. ožujka 2023.

 

  Sutkinja:

Mirela Mijoč Kramar, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu