REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8             

 

Poslovni broj: 42. Pp-728/2023-11

 

 

U    I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog J. P., radi prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Garešnica Klasa: 211-07/23-5/5696 Urbroj: 511-02-08-23-1. od 1.3.2023, nakon provedenog žurnog postupka te proglašenja presude dana 2.3.2023.,  na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 3. ožujka 2023.,

 

p r e s u d i o     j  e

 

OKRIVLJENI J. P., O.:..., sin V. i J., r. L., rođen .... u B., s prebivalištem u  L. 101., radnik, 608,00 eura, izvanbračna zajednica, 2 maloljetne djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, prekršajno  osuđivan,

 

 

k  r  i  v    j  e

 

I               što je dana 1. ožujka 2023., oko 21:00 sat, u obiteljskoj kući u L. 101., nasilnički se ponašao u obitelji na način što je punici M. Ž. zbog ranijih nesuglasica uputio riječi: "Jebem ti mater, na pički si po Bjelovaru kuću zaradila“, što je kod oštećene izazvalo uznemirenost, strah i povredu dostojanstva, a što je čula M. Ž., kao njegova supruga, koja mu je prišla u namjeri da spriječi daljnji sukob i rekla mu da prestane, da bi ju on nakon toga odgurnuo rukom u predjelu ramena, uslijed čega je M. pala na krevet,

dakle, vrijeđanjem punice i odguravanjem izvanbračne supruge nasilnički se ponašao u obitelji, 

pa je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu se prekršaj na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona

 

i  z  r  i  č  e

 

                NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 210,00 EURA (dvjesto deset eura)/ 1.582,25 KUNA (tisuću petsto osamdeset dvije kune i dvadeset pet lipa).  

 

II                            Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu novčanu kaznu uračunava se i vrijeme koje je okrivljenik proveo povodom zadržavanja u policiji u trajanju od 2 dana, koje se izjednačuje sa iznosom od 79,64 eura (sedamdeset devet eura i šezdeset četiri centa)/ 600,00 kuna (šesto kuna) tako da okrivljeniku preostaje za platiti iznos novčane kazne od 130,36 eura (sto trideset eura i trideset šest centi)/  982,20 kuna (devetsto osamdeset dvije kune i dvadeset lipa).  

III               Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude.              

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona  naplatiti prisilnim putem. 

              Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 86,91 eura (osamdeset šest eura i devedeset jedan cent)/ 654,80 kuna (šesto pedeset četiri kune i osamdeset lipa) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.  

IV              Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 25,00 eura (dvadeset pet eura)/ 188,36 kuna (sto osamdeset osam kuna i trideset šest lipa), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe. 

 

Obrazloženje

 

1.               Policijska postaja Garešnica podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/23-5/5696, Urbroj: 511-02-08-23-1. od 1.3.2023., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2.               Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

3.               Ispitani J. P. navodi da se kritične zgode u obiteljskoj kući u L. nasilnički ponašao u obitelji ponajprije u odnosu na punicu M. Ž. kojoj je tokom razgovora i kraće prepirke uputio pogrdne riječi  i uvrede iz optužnog akta psujući joj mater te navodeći ostale riječi iz činjeničnog opisa. Do toga je došlo zbog običnog životnog razloga, jer je toga dana bio nervozan zbog činjenice kako nije preko noći dovoljno spavao jer je radio noćnu smjenu, a u dopodnevnim satima   probudila ga je buka u kući. Stoga nije bio raspoložen za komunikaciju, a punica ga je bezrazložno verbalno napala vezano za kupovinu namirnica u kući i na to joj je on  uzvraćao te joj u ljutnji iskazao navedene riječi. Njihovu komunikaciju je čula supruga M. Ž. koja je željela spriječiti svađu između njega i njene majke, a on je u stanju revolta reagirao impulzivno i nepotrebno te suprugu s kojom nije bio u svađi rukom odgurnuo u predjelu ramena, zbog čega je sjela na krevet. Svjestan je činjenice da takvo ponašanje od njegove strane nije bilo prihvatljivo za obiteljske odnose i žao mu je što je tako postupio, uz napomenu da se inače dobro slaže sa svim ukućanima te nisu ranije imali problema bilo koje vrste. Stoga će ubuduće kontrolirati svoje ponašanje i tolerantnije se ophoditi prema osobama iz uže obitelji, tako da priznaje prekršaj u cijelosti.

4.               Iako je okrivljenik u cijelosti priznao prekršaj za koji se tereti, sud je na glavnoj raspravi ujedno ispitao i oštećenu M. Ž., kao punicu okrivljenika, dok je namjeravao ispitati i oštećenu M. Ž., kao izvanbračnu suprugu okrivljenika, ali je ista prihvatila blagodat nesvjedočenja te nije željela iskazivati o događaju.  

5.               Ispitana M. Ž. iskazuje da je ona punica okrivljenika odnosno majka oštećene M. Ž. i svi zajedno žive u njezinoj obiteljskoj kući oko godinu dana. Iz te zajednice života okrivljenik i njezina kćer imaju 1 maloljetno dijete. Za sve vrijeme života situacija je bila primjerena i zet se normalno ophodio prema drugim članovima obitelji. Stoga joj nije bio jasan njegov poriv da navedene večeri nakon što je došla umorna s posla nju verbalno napadne vezano za nedostatak namirnica u kući, nakon čega  ju je vrijeđao pogrdnim riječima iz  optužnog akta psujući joj mater i iskazujući druge navedene ružne riječi.  Potom ju je fizički napao savijajući joj ruku, a tada se pojavila u blizini kćer M. koja je tražila od njega da je prestane napadati, pa je u tom trenutku okrivljenik nju rukom odgurnuo u predjelu ramena, zbog čega je sjela na krevet. Bila je uznemirena takvim ukupnim ponašanjem okrivljenika, posebno izrečenim uvredama, jer je svakako povrijeđeno njezino dostojanstvo kao žene i majke.  

6.               Na temelju priznanja okrivljenika, koje je potom stavljeno u usporedbu sa zapisnikom o ispitivanju alkoholiziranosti za okrivljenika te iskazom oštećene M. Ž., sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci ove presude koji mu se stavlja  na teret, pa je proglašen krivim te mu je izrečena novčana kazna blaža od zakonom propisanog minimuma.

7.               U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci presude, jer osim što se prvotno izjasnio da se smatra krivim za navedeni prekršaj te je zatim jasno i obrazloženo u obrani opisao svoje protupravno ponašanje i priznao prekršaj, ujedno su spomenuti dokazi potpuno sukladan sa sadržajem njegove obrane.

8.               Tako se najprije iz zapisnika o ispitivanju alkoholiziranosti za okrivljenika uviđa da je nakon spornog događaja prema provedenom alkotestiranju u njegovom organizmu zaostala koncentracija alkohola od 1,56 g/kg, što ukazuje kao je tempore criminis bio u opitom stanju i to je bez sumnje u izvjesnoj mjeri moglo utjecati na njegovo eksplicitno ponašanje prema članovima obitelji u smislu nemogućnosti dovoljnog kontroliranja svojih postupaka i prihvaćanja minimuma tolerancije u komunikaciji sa bliskim osobama. 

9.               Nadalje, iz iskaza same oštećene M. Ž. razabire se da okrivljenik kao njezin zet u obiteljskoj kući živi otprilike godinu dana kao izvanbračni suprug njene kćeri i njih dvoje imaju jedno zajedničko maloljetno dijete. Za sve vrijeme zajedničkog života do ove zgode okrivljenik se uvijek potpuno primjereno i staloženo ophodio prema svim članovima obitelji i nije bilo problema. Stoga ju je nemalo iznenadilo kada je ove zgode u večernjim satima bezrazložno nju verbalno napao. Naime, vratila se kući s posla umorna i nije bilo razloga za svađu, ali je okrivljenik počeo prigovarati zbog nekih namirnica koje su nedostajale u kući i time za vrijeme međusobnog razgovora iskazao joj je ružne i uvredljive riječi iz optužnog akta psujući joj mater i druge citirane riječi iz samog činjeničnog opisa. Napose oštećena ističe kako ju je bez sumnje uznemirilo takvo ponašanje zeta koje nije očekivala i vrijeđalo je njeno dostojanstvo kao žene i majke kada je primila takve uvrede. Još se od oštećene doznaje da je radi smirivanja situacije i iskazane napetosti do njih prišla njezina kćer kao supruga okrivljenika i kada je njemu rekla da se primiri, tada ju je bez razloga rukom odgurnuo u predjelu ramena tako da je kćer M. Ž. pala na krevet. 

10.              Prema tome, navedena oštećenica u potpunosti je potvrdila navode obrane okrivljenika vezano za njegovo neprimjereno i asocijalno ponašanje unutar obitelji, jer proizlazi da se prema njoj kao članu obitelji ophodio psihički nasilno, a prema supruzi čak i fizički nasilno. Time se dolazi do zaključka da je okrivljenik svakako izvršio nasilje prema navedenim oštećenicama, jer je izricanje  uvredljivih riječi prema punici krajnje nedopustivo ponašanje, kada se svakako time kod osobe kojoj se takve riječi upućuju izaziva određena štetna posljedica odnosno negativna emocija, a svakako nije dopušteno i prihvatljivo da takve emocije izaziva drugi član obitelji. Upravo se izričito sama oštećena izjašnjavala o tome da ju je povrijedilo takvo obraćanje od strane zeta, jer to nije očekivala i nije zaslužila da ju se naziva takvim pogrdnim riječima. To jasno upućuje da je kod okrivljenika bio prisutan izostanak minimuma tolerancije i pristojnosti u komunikaciji sa bliskim članom obitelji. Isto tako, odguravanje izvanbračne supruge predstavlja vid fizičkog nasilja, koje se ničime ne može opravdati, bez obzira što je u konkretnoj situaciji izostala štetna posljedica u vidu tjelesnih povreda. 

11.               Kako postoji izričito priznanje okrivljenika za prekršaj stavljen mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenika iz koje proizlazi da je u jednom navratu sankcioniran za drugu vrstu prekršaje.   

12.    Zbog naprijed navedenih razloga, okrivljenik je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio elemente bića prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je stoga oglašen krivim i izrečena mu je novčana kazna blaža od zakonom propisanog minimuma.

13.               Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, a kao olakotna okolnost cijeni se priznanje prekršaja, izraženo žaljenje, te činjenica da nižim mjesečnim primanjima uzdržava dvoje maloljetne djece, dok se ipak nije radilo o posebno teškom nasilnom činu kojim bi se u znatnoj mjeri uznemirile oštećene, ili nastupila neka teža posljedica, time da svakako nije sklon činjenju ovakvih prekršaja, dok sud nije kao otegotno cijenio njegovu kažnjavanost za prekršaj iz druge oblasti. Stoga kada se uzme u obzir način postupanja okrivljenika i činjenica da ipak nije iskazao posebnu upornost pri izvršenju kriminogene radnje, tada je izrečena blaža novčana kazna primjerena stupnju krivnje i težini nasilnog čina i biti će dostatna da utječe na njegovu svijest i buduće primjereno ponašanje u socijalnoj sredini, posebno u obiteljskim odnosima, pa će se na taj način postići zakonska svrha kažnjavanja i to u smislu individualne prevencije.   

14.               U svakom slučaju okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme koje je proveo povodom uhićenja u trajanju od 2 dana, time da se to vrijeme uhićenja izjednačava sa iznosom od 79,64 eura odnosno 600,00 kuna, pa se za taj iznos i umanjuje izrečena novčana kazna.

15.               Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne. 

16.               Sud se u odnosu na okrivljenika nije odlučio na izricanje zaštitne mjere zabrane približavanja, te održavanja i uspostavljanja veze sa žrtvama nasilja obzirom da prema provedenim dokazima uopće ne proizlazi da su oštećene u strahu zbog mogućeg budućeg asocijalnog ponašanja okrivljenika. Naime, oštećena M. Ž. svojim iskazom nije dala do znanja da osjeća bilo kakvu ugroženost za svoj integritet zbog opisanog nasilnog čina od strane okrivljenika, pri čemu valja naglasiti da okrivljenik prema njoj i nije vršio takvu vrstu nasilja, a supruga M. Ž. prihvatila je blagodat ne svjedočenja i nije željela teretiti supruga za neprimjereno i nezakonito ponašanje, pa to jasno znači kako niti ona ne osjeća bilo kakvu posebnu ugroženost u prisutnosti supruga. Stoga je izlišna i ne svrsishodna navedena zaštitna mjera.

17.               Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona  dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, kao i stvarni trošak koji se odnosi na upotrebu alkometra, jer ostvaruje redovna mjesečna primanja i može platiti naznačeni iznos troškova postupka bez da time ugrožava svoju egzistenciju ili članova obitelji.  

 

U Bjelovaru, 3. ožujka 2023.                                                             

 

Zapisničar                                                                                   SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.                                                          Ratko Laban v.r. 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

              Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da se žalba može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

 

Dostaviti:

1.)   Okrivljeniku

2.)   Podnositelju Optužnog prijedloga

 

- po pravomoćnosti 

3. Oštećenicama M. Ž. i M. Ž.
4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Garešnica

 

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

ANDREA HUDOLETNJAK