1

Poslovni broj: 32 UsI-331/2023-7

 

                    

 

Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Zagrebu, po sucu Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužitelja A. P., OIB…., iz Z., kao nasljednika iza pok. A. P. P., OIB…., iz Z., koju zastupa Z. P., odvjetnica iz Z., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, OIB…., Z., uz sudjelovanje zainteresirane osobe Ministarstva financija, OIB…., Porezne uprave, Područnog ureda Z., radi priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu, 2. ožujka 2023.,

 

p r e s u d i o  j e

 

I                            Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, klasa: UP/II-502-03/20-01/960, ur. broj: 338-01-06-05-21-03 od 15. veljače 2021. i rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Z., klasa: UP/I-502-03/20-02/3443, ur. broj: 338-21-02-02-20-04 od 11. studenog 2020. i priznavanje prava.

 

II              Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora kao neosnovan.  

 

Obrazloženje 

 

1.               Osporavanim rješenjem tuženika klasa: UP/II-502-03/20-01/960, ur. broj: 338-01-06-05-21-03 od 15. veljače 2021. odbijena je žalba pravnog prednika tužitelja pok. A. P. P. podnesena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Z., klasa: UP/I-502-03/20-02/3443, ur. broj: 338-21-02-02-20-04 od 11. studenog 2020., kojim istome ozljeda pretrpljena 28. kolovoza 2020. opisana dijagnozama S43.4 (iščašenje i nategnuće ramenog zgloba), S00.8 (površinska ozljeda ostalih dijelova glave) i S40.0 (kontuzija ramena i nadlaktice) nije priznata ozljedom na radu te mu nisu priznata prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu.

 

2.               Pravni prednik tužitelja je u pravodobno podnesenoj tužbi osporio zakonitost rješenja tuženika radi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, u bitnom ističući da je nije izgubio svijest prije pada, već da je svijest izgubio zbog pada (udarca u glavu), a koje navode je isticao i u žalbi podnesenoj protiv prvostupanjskog rješenja. Smatra da su ispunjeni uvjeti za priznavanje ozljede pretrpljene 28. kolovoza 2020. opisane dijagnozama S43.4, S00.8, S40.0 ozljedom na radu. Zahtijeva poništavanje rješenja tuženika i priznavanje prava.

 

3.               Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev, pri čemu je ostao kod argumenata iznesenih u drugostupanjskom rješenju.

 

4.               Sud je održao usmenu i javnu raspravu čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17., 110/21., ZUS).

 

5.               Ocjenjujući zakonitost osporavanih rješenja, sud je pročitao isprave u spisu i spis tuženika te je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku specijalistu medicine rada A. H.– R..

 

6.               Sud je pročitao nalaz i mišljenje vještaka J. F. (specijalista kirurgije) od 6. listopada 2021., no isti nije ocijenio odlučnim dokazom, jer se radi o nalazu i mišljenju koji nije sačinjen od strane neovisnog sudskog vještaka specijaliste medicine rada kojeg je u ovom sporu imenovao ovaj sud, već o nalazu i mišljenju vještaka koji je sačinjen na traženje tužitelja. Nadalje, radi se o specijalistu kirurgije, dok je za utvrđenje ozljede na radu specijaliziran specijalist medicine rada.  Uz navedeno, ističe se da je sadržaj nalaza i mišljenja J. F. proturječan sadržaju isprava koje prileže ovom spisu. Primjerice u nalazu i mišljenju navedeno je da u zdravstvenom kartonu nema podataka koji bi upućivali na drugi uzrok pada osim uzroka navedenog u prijavi štetnog događaja, da je osiguranik naveo da je pao iz razloga što je „nezgodno stao“ te da se „događaja u potpunosti sjeća“. S druge strane, iz prijave ozljede na radu proizlazi da je kao uzrok pada naveden „gubitak ravnoteže“, a iz izjave osiguranika da je tijekom upravnog postupka sam izjavio da je „pri padu trenutno izgubio svijest te se do danas ne sjeća okolnosti kako je i zašto došlo do samog pada“.Konačno, iz medicinske dokumentacije osiguranika proizlazi da se isti liječio zbog šećerne bolesti neovisne o inzulinu, a od 2007. godine i od oscilatorne hipertenzije. U 2015.-toj godini zabilježena je dijagnoza kroničnog etilizma (alkoholne ovisnosti), a zabilježeno je i učestalije ozljeđivanje zbog padova u 2013., 2015. i 2016.-toj godini. Slijedom navedenog, sud nalaz i mišljenje vještaka nije mogao ocijeniti vjerodostojnim.

 

7.               Sud je odbio dokazne prijedloge da se saslušaju svjedoci T. J., S. T. M. i Z. T., jer je iz isprava u spisu, a posebice izjave samog osiguranika razvidno da je prilikom pada bio sam na stepenicama te da nema neposrednih svjedoka pada osiguranika.

 

8.               Sud je odbio dokazni prijedlog da se provede novo vještačenje po specijalistu neurologije, jer je utvrdio da je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno dokazima provedenima tijekom spora.

 

9.               Tužbeni zahtjev je neosnovan.

                           

10.          Iz obrazloženja rješenja tuženika, prvostupanjskog rješenja te iz spisa tuženika proizlazi da je do ozljeđivanja pravnog prednika tužitelja došlo 28. kolovoza 2020., kada je on, uslijed obavljanja radnih zadataka svog radnog mjesta, u zgradi poslodavca i unutar radnog vremena, silazio niz stepenice.

 

11.          Iz prijave o ozljedi na radu razvidno je da je poslodavac naveo da je do pada došlo uslijed „gubitka ravnoteže“.

 

12.          Pravni prednik tužitelja je u svojoj izjavi od 5. rujna 2020., danoj u upravnom postupku,  izjavio da je predmetnog dana, pri silasku niz stepenice, pao s predzadnje stepenice te da je udario desnom stranom tijela (glavom, najjače ramenom te kukom) u pod. Naveo je da je „pri padu trenutno izgubio svijest te se do danas ne sjeća okolnosti kako je i zašto došlo do samog pada“, ni dijela događaja nakon toga. Prema stavu ovog suda, iz ove izjave jasno proizlazi da je tužitelj neposredno prije pada izgubio svijest, jer se nije sjećao okolnosti kako je i zašto uopće došlo do samog pada.

 

13.          Zahtjev tužitelja je odbijen, jer je vještačenjima u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku (nalazi, ocjene i mišljenja vještaka od 10. studenog 2020. i 28. prosinca 2020.) utvrđeno da se dijagnoze šifre S43.4, S00.8, S40.0 ne mogu uzročno-posljedično povezati s događajem od 28. kolovoza 2020., jer je utvrđeno da je pad izazvan gubitkom svijesti nejasnog etiološkog faktora te da su kod pravnog prednika tužitelja postojali predispozicija zdravstvenog stanja i rizični faktori za nastanak ozljede. Obrazloženo je da je iz medicinske dokumentacije osiguranika razvidno da se isti liječio zbog šećerne bolesti neovisne o inzulinu, a od 2007. godine i od oscilatorne hipertenzije. U 2015.-toj godini zabilježena je dijagnoza kroničnog etilizma (alkoholne ovisnosti), a zabilježeno je i učestalije ozljeđivanje zbog padova u 2013., 2015. i 2016.-toj godini. Obrazloženo je da je, s obzirom na potpuno nejasne okolnosti ozljeđivanja, kao i komorbiditete, odnosno kronične bolesti od kojih se bolesnik liječio, a koje su, s medicinskog gledišta, mogle prouzročiti niz različitih simptoma koji su mogli prethoditi predmetnom padu i prouzročiti pad, utvrđeno da su ozljede nastale uslijed poremećaja zdravstvenog stanja i da se ne mogu dovesti u uzročno-posljedičnu vezu kao ozljeda na radu.

 

14.          Budući da su u predmetnom postupku bile sporne medicinske činjenice, sud je proveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku specijalistu medicine rada A. H.–R..

 

15.          Vještak je za izradu svog nalaza i mišljenja zahtijevao dostavu liječničkog kartona osiguranika. Vještak je u svom pisanom nalazu i mišljenju od 16. travnja 2022. iscrpno naveo sadržaj liječničkog kartona, liječničku dokumentaciju na kojoj je utemeljio nalaz i mišljenje te je naveo tijek liječenja tužitelja. Vještak je zaključno utvrdio da se predmetne ozljede ne mogu priznati kao ozljede na radu. Ozljede su nastale prema službenoj prijavi poslodavca uslijed gubitka ravnoteže, a prema izjavi osiguranika „da se ne sjeća okolnosti i zašto je došlo do samog pada“. Ozljede nastale uslijed poremećaja zdravstvenog stanja, ne smatraju se ozljedom na radu prema čl. 67. Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Iz zdravstvenog kartona osiguranika je vidljivo da boluje od kroničnih bolesti koje mogu u atakama izazvati poremećaj, gubitak ravnoteže ili nesigurnosti u hodu. Osiguranik ima oscilirajući povišeni krvni tlak i u nekoliko navrata je bio hospitaliziran i/ili opserviran radi pritiska u prsima, s palpitacijama, tahikardijama do fibrilacije atrija. Od 2007.godine ima povišeni šećer u krvi koji godinama nije bio dobro reguliran. Pod terapijom je radi anksio-depresivnog poremećaja. Nadalje, nalazi ukazuju na kronične promjene na živcima nogu. Evidentno je iz zdravstvenog kartona da je osiguranik i ranije „uslijed gubitka ravnoteže" višekratno ozljeđivan dva puta pri padu na ravnom i dva puta u padu s bicikla.

 

16.          Tužitelj je imao primjedbe na nalaz i mišljenje, na koje je vještak odgovorio na ročištu održanom 22. veljače 2023.

 

Vezane za pozivanje tužitelja na vještačenje vještaka kirurga koji je 6. listopada 2021. utvrdio da su ozljede tužitelja uzročno-posljedično vezane sa štetnim događajem i kako cit. "je neosporno da je tužitelj kritične zgode pretrpio ozljede na radu" te da tužitelj "nije imao nikakve predispozicije za nastali štetni događaj", stalni sudski vještake je odgovorio da je nesporna činjenica da su ozljede tužitelja nastale u štetnom događaju za vrijeme trajanja radnog vremena, ali da li se radi o ozljedi na radu i da li se moraju priznati ozljedom na radu ovisi i o zakonskim odredbama, te vještak kirurg ne mora biti upoznat s njima. Navodi tužitelja kako je kirurg utvrdio da tužitelj nije imao nikakve predispozicije za nastali štetni događaj ovisi o dostupnoj medicinskoj dokumentaciji koju je kirurg imao na uvidu. Specijalist kirurg može utvrditi povezanost ozljeda i štetnog događaja, ali posljedice tog štetnog događaja i definiranje posljedice ozljede na radu ne spadaju u kompetencije specijaliste kirurga.

 

              Vještak se na navode tužitelja da je osiguranik bio potpuno poslovno i radno sposoban prilikom štetnog događaja i kako je nalaz pri pregledu u Klinici za kirurgiju KBC S.- M. (nalaz od 28. kolovoza 2020. u kojem je navedeno da je tužitelj bio potpuno neurološki i kardiološki stabilan) dokaz "da tužitelj nije bio u nikakvom izvanrednom zdravstvenom stanju koje bi uzrokovalo njegov pad", odgovorio da je u prijavi ozljede na radu navedeno kako je osiguranik izgubio ravnotežu te da je sam tužitelj u svojoj izjavi naveo kako je pri padu trenutno izgubio svijest. Dakle radi se o događajima koji se dešavaju u sekundama ili minutama. Budući da se štetni događaj desio između 11,00 i 12,00 sati prema prijavi, a pregled u Klinici tek u 14,20 min, time opis tužitelja koji je nastao u 14,20 sati ne potkrijepljuje tvrdnju tužitelja.

 

              Vezano za pitanje vještaku "da temeljem medicinske dokumentacije utvrdi uzročno-posljedične veze između pada i prijašnjeg zdravstvenog stanja tužitelja, za koje prijašnje zdravstveno stanje tužitelja je specijalist kirurg utvrdio da ne postoji kao predispozicija za pad tužitelja od 28. kolovoza 2020.", vještak je odgovorio kako je u  pisanom nalazu i mišljenju naveo i posebno istaknuo zdravstvena stanja i bolesti tužitelja koje su mogle dovesti do ataka poremećaja, gubitka ravnoteže ili nesigurnosti u hodu. Tako je istaknuto da je tužitelj imao oscilirajući povišeni krvni tlak, da je u nekoliko navrata je bio hospitaliziran i/ili opserviran radi pritiska u prsima s palpitacijama, tahikardijom do fibrilacije pretklijetke, od 2007. godine ima povišeni šećer u krvi koji godinama nije bio dobro reguliran. Pod terapijom je radi anksio-depresivnog poremećaja, ima kronične promjene na živcima nogu. Najvažnije je istaknuti da je tužitelj i ranije "uslijed gubitka ravnoteže" višekratno ozljeđivan dva puta pri padu na radnom mjestu i dva puta u padu s bicikla.

 

              Na upit tužitelja vještaku da točno navede atak koje je pretrpio pokojni tužitelj prilikom štetnog događaja od 28. kolovoza 2020. a vezano za predispozicije koje iznosi, vještak odgovara da je tužitelj imao niz bolesti koje su mogle dovesti do gubitka ravnoteže od oscilirajućeg povišenog krvnog tlaka, povremenih palpitacija, šećerne bolesti do neuroloških problema, jer kod prijema u bolnicu je učinjen hitni CT mozga na kojem su vidljive atrofične promjene mozga, za koje se također ne može tvrditi da nisu izazvale poremećaj ravnoteže ili gubitka svijesti. Vještak je naveo da nije moguće imenovati jedan točni uzrok jer je tužitelj imao više mogućih uzroka. Također nigdje u medicinskoj dokumentaciji nije točno navedeno kakvu vrstu ataka je tužitelj imao, a radi čega je izgubio ravnotežu ili svijest.

 

              Na pitanje tužitelja, a s obzirom na činjenicu da je tužitelj prilikom pada udario glavom, da li je moguće da je svijest izgubio upravo radi tog udarca u glavu, vještak odgovara da je moguće. Na daljnji upit da li je moguće da je tužitelj izgubio ravnotežu jer je "krivo stao", vještak je odgovorio da takav podatak nije našla u medicinskoj dokumentaciji. Na upit da li su atrofične promjene mozga vezane uz dob osobe, vještak odgovara da postoji niz mogućih uvjeta nastanka atrofičnih promjena mozga od vaskularnih, šećerne bolesti, neuroloških bolesti, a može se raditi i o degenerativnim promjenama.

 

17.          Tužitelj je ostao kod primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, jer smatra da vještak nije dokazao uzročno-posljedičnu vezu između zdravstvenog stanja tužitelja i predmetnog štetnog događaja na način da bi tužitelj pretrpio bilo kakav atak prije samog štetnog događaja. Predložio je novo vještačenje po specijalistu neurologije na okolnost da li je tužitelj prije napada pretrpio bilo kakav atak uzrokovan njegovim prijašnjim zdravstvenim stanjem.

 

18.          Sud je nalaz i mišljenje sudskog vještaka A. H.-R. ocijenio izrađenim u skladu s pravilima struke, valjano i detaljno obrazloženim, utemeljenim na medicinskoj dokumentaciji tužitelja koja prileži spisu, vještak je u istome odgovorio na postavljena pitanja suda, te je sud na ovom dokazu utemeljio svoju odluku. Također se ističe da je nalaz i mišljenje vještaka suglasan s utvrđenjima vještaka u upravnom postupku.

 

19.          Odredbom članka 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj: 80/13. ,137/13., 98/19., dalje ZOZO) propisano je da se ozljedom na radu, u smislu ovoga zakona, ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog atake kronične bolesti te urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.

 

20.          Sud je na temelju provedenih dokaza utvrdio da se predmetne dijagnoze tužitelja ne mogu utvrditi ozljedama na radu na temelju odredbe članka 67. ZOZO-a, jer je utvrđeno da je pad izazvan gubitkom svijesti nejasnog etiološkog faktora te da su kod pravnog prednika tužitelja postojali predispozicija (poremećaji) zdravstvenog stanja i rizični faktori za nastanak ozljede, odnosno jer je do ozljeđivanja došlo zbog predispozicije zdravstvenog stanja.

 

21.          Radi navedenog, sud je utvrdio da su javnopravna tijela pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje, da je postupak proveden u skladu sa zakonom te da su upravna tijela pravilno na utvrđeno činjenično stanje primijenila materijalno pravo kada su utvrdila da se predmetne dijagnoze ne mogu priznati ozljedom na radu u smislu odredbe članka 66. ZOZO. Slijedom navedenog, sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan na temelju odredbe čl. 57. stavak 1. ZUS-a.

 

22.          S obzirom na to da je sud tužbeni zahtjev tužitelja utvrdio neosnovanim, tužitelj nema pravo na naknadu troškova spora na temelju odredbe članka 79. ZUS-s.

 

 

U Zagrebu, 2. ožujka 2023.

 

 

              Sudac:

Janja Topol, v.r.

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

 

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. i članak 70. ZUS-a).