Pristupanje sadržaju
1 Poslovni broj: Gž Ovr-90/2021-2
Poslovni broj: Gž Ovr-90/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Vukovaru, OIB:…, po sucu Ireni Lenić kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja K.d.o.o., Z., R. c., OIB:…, zastupanog po odvjetničkom društvu Š. iz Z., protiv ovršenice K. Ž. OIB: … iz Ž., A. S., zastupane po punomoćniku K. G., odvjetniku iz Ž., radi ovrhe na nekretninama ovršenika, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji broj Ovr-1222/2019- 19 od 17. veljače 2021. godine, na dan 2. ožujka 2023. godine,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji broj Ovr-1222/2019-19 od 17. veljače 2021. godine.
II. Odbijaju se zahtjev ovršenika za naknadu troška žalbe i zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim rješenjem je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Vinkovcima pod brojem P-32/2020.
2. Protiv rješenja prvostupanjskog suda je žalbu podnijela ovršenica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. Zakona o parničnom postupku. Predlaže preinaku rješenja odnosno ukidanje i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu predlaže odbijanje žalbe kao neosnovane.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu odluku u smislu odredbe članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14., dalje u tekstu: ZPP) utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe na temelju utvrđenja da nisu ispunjene sve propisane zakonske pretpostavke.
7.1. Po ocjeni ovoga suda, donoseći pobijano rješenje kojim je odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je smatrajući da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 65. OZ-a, odbio prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe.
7.2. Da bi se odgodila ovrha na prijedlog ovršenika, potrebno je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi se spriječilo nasilje, te ispunjenje jednog od uvjeta koji su navedeni u stavku 1. članka 65. OZ-a.
7.3. Ovršenica je žalbi protiv rješenja o ovrsi navela da je tražbina radi naplate koje je određena ovrha zastarjela te da je zbog navedene činjenice ovrhovoditelj izgubio pravo naplate tražbine iz založene nekretnine, a u žalbi je osporila i osnov i visinu potraživanja ovrhovoditelja. Iz stanja spisa proizlazi da je radi navedenih žalbenih razloga upućena na pokretanje parničnog postupka radi proglašenja ovrhe nedopuštenim koji je i pokrenula pod brojem P-32/2020 kod prvostupanjskog suda.
8. Ovršenica u prijedlogu za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja navedenog parničnog postupka navodi da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu štetu s obzirom da nekretnina koja je predmet ovršnog postupka u naravi predstavlja njen dom.
9. Sukladno odredbi čl. 65. st.1. OZ-a prijedlog za odgodu ovrhu se može prihvatiti uz ispunjenje taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje razloga za odgodu ovrhe koji su predviđeni odredbom čl. 65. st.1.t.1.-10. i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, koje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.
10. Vezano za navode iz prijedloga prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je u konkretnom ispunjen jedan od uvjeta za odgodu ovršnog postupka propisan odredbom čl. 65. st.1. t.5. OZ-a međutim, nije ostvarena subjektivna kumulativna pretpostavka za odgodu ovrhe jer ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti je učinila vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Stoga je pravilna je odluka prvostupanjskog suda kojom je odbijen njen prijedlog za odgodu ovrhe.
11. U konkretnom slučaju je na nekretninama zasnovano založno pravo po sporazumu založnog dužnika i davatelja zajma. Iz sporazuma o osnivanju založnog prava na nekretninama potvrđenog po javnom bilježniku na kojem je otisnuta potvrda ovršnosti proizlazi da je založni dužnik pristao na zasnivanje založnog prava na nekretninama na kojima je određena ovrha radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja te je istom dao suglasnost da za slučaj neisplate tražbine predlagatelja osiguranja neposredno provede prisilnu ovrhu na založenim nekretninama, a za koje ovršenica sada navodi da ih koriste za stanovanje, a ovršenica je stekla predmetnu nekretninu opterećenu založnim pravom.
12. Prema odredbi čl. 77. st.1. OZ-a ako je ovrhovoditelj na temelju pravnog posla s ovršenika stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz čl. 75. st.1. te na druge odredbe OZ-a za izuzimanje od ovrhe ili ograničenju ovrhe osim na odredbe čl. 4. st. 4.,5. i 6. OZ-a.
13. U odnosu na žalbeni razlog da su predmetne nekretnine ovršenice njena jedina nekretnina u kojoj stanuje, a koji žalbeni razlog upućuje na odredbu članka 75. OZ po kojoj se ovrha ne bi mogla provesti na nekretninama koje su nužne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika, odnosno da je predmetna nekretnina jedina nekretnina u kojoj stanuje i na potrebu zaštite njenog prava na dom, valja reći da je založni dužnik dozvolio uknjižbu prava zaloga prava na nekretninama i suglasio se da se te nekretnine mogu prodati radi naplate tražbine, a da je ovršenica stekla predmetnu nekretninu opterećenu založnim pravom.
14. Unatoč tome što bi ovršenica provedbom ovrhe u ovom postupku moguće trpjela štetu, te unatoč zaštiti njenog prava i dostojanstva, provedba ovršnog postupka je nužna u svrhu prisilnog ostvarenja predmetne tražbine jer ovršenica ne postupa po ovršnoj ispravi na temelju koje je određena ovrha, što je razvidno iz stanja prvostupanjskog spisa. Ovo stoga što ovrha na nekretnini ovršenika u ovršnom postupku teži legitimnim ciljevima zaštite interesa vjerovnika kao što je pravo na osiguranje povrata zajma a time i osiguranju pravne sigurnosti u odnosu na mirno uživanje vlasništva. Budući da se predmetna ovrha provodi po zakonom propisanom postupku temeljem raspolaganja zalaganjem navedene nekretnine, nije ostvarena povreda prava na dom.
15. Naime, iz ovršne isprave proizlazi da je nekretnina na kojoj se provodi ovrha instrument osiguranja ugovorenog zajma, sa svim pravnim posljedicama takvog raspolaganja, pa tako i s izričitim pristankom da u slučaju neisplate zajma ovrhovoditelj kao vjerovnik naplati nepodmireni dug iz vrijednosti založenih nekretnina, ovršenici su stekli nekretninu opterećenu zalogom te se i radi navedene činjenice ne bi mogli s uspjehom pozivati na pravo na dom, a koje stajalište je izraženo i u odluci Europskog suda za ljudska prava od 20. rujna 2016. br. 2545/2014, kao i u rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III- 2551/2015 od 7. srpnja 2015.
16. S obzirom da ovrhovoditelj raspolaže ovršnom ispravom na temelju koje mu je ovršenica dužna isplatiti novčani iznos radi naplate kojeg iznosa je pokrenut ovršni postupak, te s obzirom da ovršenica nije dokazala da bi joj provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da nisu ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe.
17. Stoga je valjalo žalbu ovršenice odbiti kao neosnovanu i u smislu odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a potvrditi prvostupanjsko rješenje.
19. Zahtjev ovršenice za naknadu troškova žalbe je odbijen temeljem odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, jer sa žalbom nije uspjela, a zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova za odgovor na žalbu je odbijen temeljem odredbe članka 155. ZPP, u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a s obzirom da navedena radnja nije bila potrebna.
Vukovar, 2. ožujka 2023.
SUDAC