Republika Hrvatska                                                                                    

Općinski sud u Bjelovaru

Stalna služba u Daruvaru

Daruvar, S. Radića br. 27                                                      

                                                                                      Poslovni broj: Psp-24/2017-45

 

 

U   I M E  R E P U B L I K A    H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Općinski sud u Bjelovaru Stalna služba u Daruvaru  po sucu toga suda Damiru Palatinuš kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja I. K., …, N. P.  , zastupanog po punomoćniku R. P. Š., odvjetnici iz B., protiv tuženika Z. K., …, N. P. , zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda T. V., N. R. i T. C. C., iz G., radi  smetanja posjeda,  nakon dana 20. veljače 2023. godine održane i zaključene usmene glavne rasprave u nazočnosti  tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja odv. R. P. Š., tuženika osobno, zamjenika punomoćnika tuženika odv. vježbenika S. Š., temeljem odredbe članka 335. Zakona o parničnom postupku, dana  2. ožujka  2023. godine, 

 

 

r i j e š i o    j e

 

I                Utvrđuje se  da je tuženik  Z. K. iz N. P., … smetao tužitelja I. K., iz N. P., u posljednjem mirnom posjedu  nekretnina  upisanih  u  zk. ul. br. …  k.o. N. P. i to kčbr. …  - oranica potkućnica sa  481 čhv, na način  da je zatrpao  odvodni kanal (jarak) koji se nalazi  na naprijed navedenoj nekretnini  dužine  191 m, širine   30 cm,  u  površini   53,3 m2 pa se tuženiku zabranjuje takvo i slično smetanje, te mu se  nalaže  uspostava  ranijeg  posjedovnog stanja na način da ukloni zemlju kojom je zatrpao predmetni odvodni kanal i dovede ga u stanje kakvo je bilo  prije  nastalog smetanja, u roku od 8 dana.

 

II              Nalaže se tuženiku Z. K. iz N. P., …  nadoknaditi  parnični trošak ovog postupka u iznosu od  998,33 eura / 7.521,92 kn1 (slovima: devet stotina devedeset osam eura trideset tri centa / sedam tisuća pet stotina dvadeset jedna kuna devedeset dvije lipe) zajedno sa  zakonskom zateznom kamatom  po stopi zatezne kamate određene uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sukladno članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, u roku od  15 dana  pod prijetnjom ovrhe.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Kod ovog suda tužitelj  I. K. podnesao  je u tužbu protiv  tuženika Z. K., radi smetanja posjeda.

 

2.              U tužbi se navodi da je tužitelj  vlasnik i posjednik  nekretnina upisanih  u zk. ul. br. … k.o. N. P. i to  kčbr. … – oranica  podkućnica  sa  481 čhv.  Tuženik je vlasnik  i posjednik  nekretnina  upisanih  u zk. ul. br. … k.o. N. P. i to  kčbr. … – oranica  podkućnica sa  748 čhv, koje međaše  sa naprijed navedenim nekretninama tužitelja. Tuženik je dana  …. godine  smetao  tužitelja  u posljednjem mirnom posjedu predmetnih nekretnina tužitelja na način da je zatrpao  odvodni  kanal (jarak), koji se protezao  duž  nekretnine tužitelja  kčbr. …, uz samu među između  nekretnina  stranaka, i to u dužini oko  200 m, širine oko 35 cm i dubine  oko 15 cm, a predmetni odvodni kanal se protezao   od staje tužitelja radi odvodnje otpadnih  voda (kišnice i gnojnice iz staje) i na tom mjestu  se nalazio posljednjih  20 godina. S obzirom da je tužitelj  "odokativno"  izmjerio smetanje posjeda na opisani način, odnosno zatrpavanjem  odvodnog kanala u dužini oko  200 m, širine  oko  35 cm,  dubine oko  15 cm,  zadržava pravo preciziranja  tužbenog zahtjeva  nakon provedenog mjerničkog vještačenja. S obzirom da je smetanje posjeda  na samoj međi, u slučaju  da se očevidom uz sudjelovanje mjerničkog  vještaka utvrdi da je smetanje posjeda bilo  bilo na susjednim nekretninama tuženika ,odnosno u slučaju da se  utvrdi da je tužitelj bio u mirnom posjedu nekretnina tuženika, tužitelj u  tužbenom zahtjevu opreza radi  naznačava obje nekretnine, dok će tužbeni zahtjev precizirati nakon provedenog mjerničkog vještačenja.  Tužitelj  se obratio tuženiku   zahtjevom za mirno rješenje spora, ali do istog nije došlo.  Budući da  je na naprijed opisani  način tuženik  smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu  predmetnih nekretnina, te kako tuženik odbija uspostaviti  ranije  posjedovno  stanje, to tužitelj  predlaže da se  odluči kao u izreci  ovoga rješenja. Tijekom postupka, a  nakon  provedenog očevida  i mjerničkog vještačenja  tužitelj  je izvršio  preciziranje tužbenog zahtjeva podneskom od  14. rujna 2022. godine (list  67-68),  a sve  na način  kako  je to navedeno  u izreci ovoga rješenja.

                           

3.              U odgovoru na tužbu tuženik navodi da               se tuženik protivi tužbi i tužbenom  zahtjevu kao neosnovanom, jer nije počinio  smetanje   posjeda kako se to  u tužbi navodi.  Tuženik je vlasnik i posjednik kčbr. … k.o. N. P. i posjednik  zemljišta  koje  tužitelj u svojoj tužbi navodi da je bilo  odvodni kanal (jarak) koji je sada zatrpan od  strane tuženika i da je to tuženik  učinio  ... godine. Naime,   između nekretnina tužitelja i tuženika  postoji  međa  u vidu nepreoranog  travnog dijela, time da nekretnine  tužitelja  koje je on precizirao kao kčbr. … k.o. N. P. u naravi čine livada odnosno travnata površina koja se kosi, a nekretnine  tuženika  kčbr. … u naravi čine oranicu  i zemljište koje se svake godine ore. Tuženik obrađuje  svoju   nekretninu  na način dakle  da ju svake godine ore,  tako a one  godine kada vrši oranje jednu godinu vrši  odoravanje i tada između međe  i tuženikovih  nekretnina  na   nekretninama  koje posjeduje tuženik postoji jarak, a kada vrši tuženik  razoravanje tada brazdu  prebacuje do međe i te godine nema jarka do međe na  nekretninama tuženika.  Takova je situacija  odoravanja i razoravanja svake  godine i to je pravilo obrade nekretnina oranjem koje je  običaj i pravilo  obrade poljoprivrednog zemljišta na selu.  Tužitelj  nije  bio u posjedu zemljišta tuženika i  zemljišta  koje posjeduje tuženik,  niti  je   zemljište   u posjedu tuženika namijenjeno  za  odvodnju gnojnice iz staje tužitelja i za  njegove otpadne vode,  tako da nema govora  o nekom odvodnom kanalu  koji  bi  imao  namjenu  odvodnje  otpadnih voda (kišnice i gnojnice iz staje tužitelja), a koji kanal  bi  bio u posjedu tužitelja   posljednjih  20 godina i koji kanal bi bio na nekretninama  tuženika  ili na samoj međi.  Tuženik napominje  da si tužitelj sam mora osigurati odvodnju  đubrenice iz svoje staje i  da tuženik nije dužan to njemu osigurati i da  nikada nije imao  takovu obavezu na način  koji se opisuje u tužbi. Upravo  iz navoda tužbe proizlazi neosnovanost tužiteljevih navoda koji su pored toga u  suprotnosti  jedni s drugim, jer ni sam tužitelj  ne zna na kojim nekretninama se nalazi  navodni kanal koji je zatrpao  tuženik, te je tužbeni  zahtjev nejasan i po njemu se ne  može postupati, te  se predlaže  tužbu tužitelja  odbaciti  odnosno odbiti i dosuditi  tuženiku  trošak  postupka.

 

4.              Tijekom dokaznog postupka saslušani su tužitelj I. K., tuženik Z. K., te je izvršen uvid u izvadak iz zemljišne knjige (list 3-4), skicu izmjere (list 5-6), fotografije (list 7-9), dopis (list 10-11), uz suglasnost stranaka pročitan  je nalaz  i mišljenje  mjerničkog vještaka  A. L. te je izvršen uvid u  isti (list 50, 56-57),  uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi svjedoka A. K.,  F. K., I. K., D. T., K. K. T. i N. K. (list 51-53), te je izvršen uvid u spise Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe  u Daruvaru broj R1-… i Psp-….

 

5.              Temeljem provedenih  dokaza utvrđeno je slijedeće  činjenično stanje:

 

6.              Na temelju  uvida u izvatke iz zemljišnih knjiga (list 3-4)  utvrđeno je da je tužitelj I. K. vlasnik nekretnine  i to   kčbr. …   oranica   potkućnica sa 481 čhv  iz  zk. ul. br. … k.o. N. P.,  dok je tuženik  Z. K. vlasnik nekretnine i to kčbr. …  oranica  potkućnica sa 748 čhv iz   zk. ul. br. ...  k.o. N. P.,  a između stranaka nije sporno  da  navedene nekretnine  međusobno  međaše.   

 

7.              Na temelju uvida u ovosudski  spis broj ..  utvrđeno je  da je između  tužitelja i tuženika proveden postupak uređenja međe i to  između ostalog  i u svezi  prethodno  navedenih   kčbr. … i kčbr. …, sve u k.o. N. P., te je međa  između navedenih nekretnina  uređena  na način  da ide  točkama  F, L, O, S i U kako je to  navedeno na skici sa lica mjesta  mjerničkog vještaka V. Š. (list 79 spisa ..), te   između stranaka nije sporno  da se  nakon postupka   uređenja međe  njihove nekretnine  nalaze u posjedu stranaka  sukladno utvrđenim međašnim oznakama.

 

8.              Kako bi se točno utvrdila  površina  koja je predmet postupka  u ovom predmetu,  te kako bi se  utvrdilo  posjedovno stanje i eventualno čin smetanja, tijekom postupka  proveden je  očevid na licu  mjesta  dana  10. lipnja 2022. godine (list 50-53) na kojem je  provedeno  mjerničko vještačenje  od strane  mjerničkog vještaka A. L., saslušani su svjedoci  A. K., F. K.,  I. K.,  D. T., K. K. T. i N. K.,  a naknadno su saslušane  i stranke na raspravi kod ovog suda dana  20. veljače 2023. godine.

 

9.              Iz nalaza i mišljenja  mjerničkog vještaka A. L. i priložene skice lice mjesta (list  56-57)  utvrđeno je  da je isti  izvršio identifikaciju nekretnina  koje su premet postupka  i utvrdio je da se  između  nekretnina stranaka  i to kčbr. … i  .., sve u k.o. N. P. nalaze  drveni kolci koji su  zabijeni u sklopu sudskog uređenja  međe,  te je  na skici  drvene  kolce označio brojevima  201, 203, 205, 207, 209 i 211. Prema  pokazivanju tužitelja  utvrdio je da se  zatrpani  odvodni kanal (jarak)  cijelom svojom dužinom nalazio na  čestici tužitelja i to kčbr. …  tik uz  međnu liniju, a dio  ne zatrpanog odvodnog jarka  koji se nalazi u sredini kčbr. …  širok je približno 30 cm i dužine  15 cm.  Pretpostavka  je da je   i zatrpani odvodni kanal (jarak) bio istih dimenzija,  te vještak smatra  da je ukupna  sporna površina  u cijelosti  na  kčbr. …   k.o. N. P. koja je u vlasništvu tužitelja, ista  ima površinu  od  57,3 m2 ,  dužina  zatrpanog odvodnog kanala (jarka) iznosi  191 m2, a  širina je  30 cm. U svezi  prethodno navedenog nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka  sud   isti u cijelosti prihvaća s obzirom da se vještak detaljno  i obrazloženo,  te u skladu s pravilima struke,  očitovao o spornim okolnostima,  te je na  osnovu  njegovog nalaza i mišljenja utvrđena sporna površina  koja je predmet tužbe za smetanje  posjeda,  a sukladno navedenom   punomoćnik tužitelja  je izvršio i preciziranje tužbenog  zahtjeva  podneskom od 14. rujna 2022. godine (list  67-68).

 

10.              Svjedok A. K. (list 51)  u svom iskazu  kao  supruga  tužitelja  navodi  da se  na spornoj površini  koja je predmet postupka  unazad   20-tak godina u odnosu na 2017. godinu nalazio  kanal  dubine oko 15 cm  koji se koristio za odvod  kišnice  koja je dolazila  iz dvorišta tužitelja i tuženika,  a   …. godine  tuženik je prilikom oranja svoje nekretnine  zatrpao taj kanal.  Nakon toga  stanje je  ostalo ne promijenjeno na način da je kanal ostao zatrpan, a  nakon što je proveden postupak uređenja međe  tuženik  više nije prelazio   na nekretninu tužitelja, pa samim time niti  na spornu površinu.

 

11. Svjedok F. K. (list  51)  u svom iskazu  kao sin  tužitelja  navodi  da se na  spornoj površini do 2017. godine nalazio odvodni kanal   kroz koji se slijevala kišnica iz dvorišta  tužitelja i tuženika, a radilo se o  jarku dubine oko 15 cm.  Jarak je  tuženik zatrpao prilikom oranja   …. godine, te je na taj način  uspostavljeno faktično stanje kakvo je danas.  Nakon postupka uređenja međe tuženik  više nije  traktorom prelazio na nekretninu tužitelja, pa samim time niti na spornu površinu.

 

12.              Svjedok I. K. (list  51-52) u svom iskazu kao sin tužitelja navodi  da se  do  2017. godine  na spornoj površini nalazio odvodni kanal dubine oko  15 cm, te  se isti koristio za  odvod oborinskih voda s nekretnina tužitelja i  tuženika.  U svibnju  2017. godine  tuženik je zatrpao taj kanal, a nakon što je uređena međa  tuženik  više nije prelazio na spornu površinu.

 

13.              Svjedok D. T. (list 52) u svom iskazu  kao zet tuženika  navodi  da  je s  posjedovnim stanjem sporne površine upoznat zadnjih 15-tak godina i koliko je  njemu poznato na spornoj površini nije bio nikakav kanal, već se tim dijelom  slijevala oborinska voda s nekretnine tuženika, ali se ne može izjasniti da li je ta oborinska voda prolazila nekakvim udubljenjem ili je bila potpuno ravna konfiguracija tla.  Nema saznanja  da bi  tuženik vršio bilo kakva zatrpavanja na spornoj površini,  niti mu je poznato da bi oborinske vode s nekretnina tuženika  išle tom površinom.  Napominje da je prije postupka uređenja međe  tuženik uživao i dio  površine u odnosu na  sada postavljene kolce nekih  60-80 cm  nekretnine tužitelja, a samo uživanje je vršio oranjem i košnjom. 

 

14.              Svjedok K. K. T. (list  52-53) u svom iskazu kao kćerka tuženika navodi da na spornoj  površini nije postojao nikakav odvodni kanala, te je stanje te   površine  potpuno ne promijenjeno zadnjih  17-18 godina od kada je  njen otac  kupio svoju nekretninu.  Nema saznanja da bi njen otac vršio bilo kakvo zatrpavanje kanala,  a što  se tiče uživanja  nekretnina stranaka  poznato joj je da je njen otac  uživao svoju nekretninu i prije postupka uređenja  međe zaključno do sada postavljenih  međnih oznaka, a  na isti način  ih uživa i sada.

 

15.               Svjedok N. K. (list  53) kao supruga tuženika  u svom iskazu  navodi  da je  faktično stanje  sporne površine  ne promijenjeno dugi niz godina, te samim time  2017. godine  njen suprug nije vršio nikakve radove u smislu zatrpavanja kanala ili slično na spornoj površini.  Napominje da je do postupka uređenja međe njen  suprug   uživao još  površinu u šini od 50 cm u odnosu na sada uređenu među, a sada je uživa  sukladno postavljenim međašnim oznakama.

 

16.              Tužitelj I. K. (list 79-80) u svom iskazu  navodi  da je  ... godine  tuženik prilikom oranja plugom vršio   oranje na svojoj nekretnini do međnih linija, te je tom prilikom  plugom  zemlja prebačena  s  nekretnine tuženika na taj jarak na  nekretnini tužitelja i time je taj  jarak bio  zatrpan čitavom dužinom.  Osobno  sa svojom suprugom i sinom  vidio je tuženika kako poduzima tu radnju,  a nakon toga  se  posjedovno stanje više nije mijenjalo. Tužitelj navodi da  je  način uživanja nekretnina između stranaka  bio  potpuno  jednak  i prije postupka uređenja međe i nakon uređenja međe, odnosno da je  on bio u posjedu sporne površine od 90-tih godina prošlog stoljeća pa nadalje.

 

17.              Tuženik Z. K. (list 80-81) u svom iskazu  navodi  da je prije  postupka  uređenja međe uživao   dio nekretnine koji pripada    nekretnini tužitelja i to u širini od oko 70 cm, na toj površini se nalazio  i  odvodni kanal  odnosno jarak, a nakon   što je međa  između njih uređena  više nije prelazio na tu površinu,  već  svoju nekretninu  uživa  isključivo  do postavljenih međašnih oznaka. U pogledu  načina uređenja međe  na spornoj površini  navodi da se  s istim  nije posebno suglasio,  već je na nju pristao  i nastavio  uživati nekretninu  prema  međama koje je sud postavio.  Što se tiče uživanja  nekretnine tužitelja u širini od oko 70 cm  navodi  da je istu orao  i prethodnih godina,  a također  i u oranju  u  svibnju  2017. godine,  a nakon toga  više nije uživao taj dio  s obzirom na postavljene  međne oznake.  Napominje da oborinske    vode i gnojnica iz dvorišta  tužitelja  nije otjecala tom spornom površinom  iz razloga što je on istu orao, a  sam tužitelj ga nije posebno  upozoravao u pogledu posjedovanja sporne  površine.  Nakon   što je tuženiku predočena  fotografija s lista 8 spisa  iz koje je vidljivo  postojanje odvodnog  kanala (jarka),  a koja fotografija  je snimljena prije  oranja  …. godine,  tuženik je  dijelom promijenio svoj iskaz  i navodi  da nije orao  cijelu površinu,  već samo  do tog kanala, a nakon što mu je  predočena  fotografija s lista 9  iz koje proizlazi da nakon oranja  odvodnog kanala (jarka) više nije bilo navodi da to ne može objasniti odnosno da postoji  mogućnost da je  teren snimljen iz drugog kuta.

 

18.              Uzimajući u  obzir prethodno navedene iskaze svjedoka,  kao i iskaze stranaka,  sud cijeni  da je  na osnovu istih utvrđeno  da je  tužitelj  I. K. bio u posjedu  sporne površine koja je predmet tužbenog zahtjeva do …. godine,  te je samim time  bio u posljednjem stanju posjeda sporne površine.  Pri tome  sud uzima u obzir  da su  iskazi tužitelja  i  članova  njegove uže obitelji  A. K., F. K. i I. K. u potpunosti  suglasni u pogledu posljednjeg stanja posjeda sporne površine, dok  iskazi  tuženika  i članova njegove obitelji  D. T., K. K. T. i N. K. nisu suglasni u svim bitnim elementima odnosno u jednom dijelu  iskaz tuženika  je proturječan  njegovim ranijim navodima. Naime,  svjedok K. K. T. kao  kćerka tuženika  navodi  da  njen otac  prije   …. godine nije uživao spornu površinu,  već  je  svoju nekretninu  uživao samo do  kasnije postavljenih  međašnih oznaka,  dok  drugačije proizlazi iz iskaza  svjedoka D. T. kao zeta tuženika  i N. K. kao supruge tuženika koje  tvrde da je tuženik  prije postavljanja   međašnih oznaka uživao i spornu površinu.  Kada se  uz prethodno  navedeno uzme u obzir  i proturječnost  iskaza samog tuženika koji navodi da je do  2017. godine  uživao  cjelokupnu spornu površinu  na nekretnini tužitelja  i to u dužini od  70 cm,  (koja bi samim time  obuhvaćala  i sporni odvodni kanal)  a koji  nakon što su  mu predočene fotografije s lista  8 i 9  mijenja svoj  iskaz  i navodi da je oranje vršio samo do spornog odvodnog   kanala (jarka),  te kada se uzme u obzir  nesporno  utvrđeno  posjedovno stanje  sporne površine  prije oranja (fotografija s lista 8) i  nakon oranja (fotografija s lista 9),  onda sve navedeno  upućuje na zaključak da se u cijelosti  mogu  prihvatiti iskazi tužitelja  i članova njegove obitelji  iz kojih proizlazi da je  tužitelj  dugi  niz  godina bio u posjedu  sporne površine,  a taj posjed  mu je  od strane tuženika  oduzet   …. godine kada je tuženik  oranjem svoje nekretnine  zatrpao odvodni kanal (jarak) na nekretnini tužitelja.

 

19.              U pogledu čina smetanja od strane tuženika  nesporno   proizlazi da je isti izvršen  dana …. godine,  dok je  tužba u ovom predmetu  podnesena  9. lipnja 2017. godine,  pa je  tužitelj pravovremeno zatražio sudsku  zaštitu u smislu članka 21. stavak 3. zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

 

20.              U pogledu prava na zaštitu  posjeda člankom 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je  da ima pravo na zaštitu posjeda  onaj  kome  drugi samosvjesno smeta u posjedu,   bilo da ga  uznemirava u posjedu  ili ga je oduzeo. Člankom 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je da sud  pruža    zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda),  prema  posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez  obzira  na pravo na posjed, pravni temelj  posjeda,  poštenje posjednika,  kao i bez obzira na to  koliko bi smetanje posjeda  bilo  u kakvom  društvenom, javnom ili sličnom interesu. 

 

21.              Uzimajući u obzir utvrđeno činjenično stanje i  prethodno   citirane zakonske odredbe proizlazi  da su se  tužitelj  nalazio  u posljednjem stanju posjeda  sporne  površine  koja  je predmet tužbenog zahtjeva,  pri  tome  tuženik ga je  smetao  u tom posjedu  radnjama koje su  poduzete  …. godine, te  je stoga usvojen tužbeni zahtjev tužitelja na način  naveden u točki I izreke ovoga rješenja, sve temeljem članka  21. i 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te je tuženiku  naloženo da uspostavi  ranije posjedovno stanje  na način  da ukloni zemlju kojom je zatrpao odvodni kanal i  dovede ga u stanje  kakvo je bilo prije nastalog smetanja, a također mu je zabranjeno  svako takvo ili slično smetanje posjeda.

 

22.              Odluka o troškovima postupka temelji  se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, a donesena je s obzirom da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti usvojen.  Tužitelju je  priznato pravo na jednokratnu nagradu u  postupku smetanja posjeda u iznosu od 398,17 eura, na ime PDV  99,54 eura,  sve sukladno  Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika,  na ime  sudske pristojbe  za tužbu 26,54 eura  i na rješenje 26,54 eura,  sve sukladno Zakonu o sudskih pristojbama, troškovi vještačenja u iznosu od 447,54 eura, sveukupno 998,33 eura, te je tuženik obvezan  da tužitelju  naknadi iste troškove uz odgovarajuću  zakonsku  zateznu kamatu od dana presuđenja do dana isplate, a sve na način kako je to navedeno u točki  II izreke ovoga rješenja.

 

23.              Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci. 

             

 

U Daruvaru 2. ožujka 2023. godine

 

 

                                                                                                      S U D A C :

 

                                                                                                  Damir Palatinuš, v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

P O U K A: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od  15 dana od pismenog primitka otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri primjerka nadležnom županijskom sudu.             

 

 

RJEŠENJE SE DOSTAVLJA:

1.odv. R. P. Š., B.

2.odv. društvo V.&R.&C. C. d.o.o. G.