1

Poslovni broj: Gž R-131/2022-2

Poslovni broj: Gž R-131/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Bjelovaru, kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Vladimiru Ferenčeviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M. P. iz P., OIB: …, koju zastupa punomoćnik V. P., odvjetnik u O., protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: …, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Pr-405/2021-14 od 28. rujna 2022., 2. ožujka 2023.,

r i j e š i o  j e

Žalba se uvažava, ukida se pobijano rješenje Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Pr-405/2021-14 od 28. rujna 2022., a predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je odbačena tužba. Ovo uz obrazloženje da je tužiteljica uz tužbu priložila dokaz o tome da je prije podizanja tužbe nadležnom državnom odvjetništvu bezuspješno podnijela zahtjev za mirno rješavanje spora, u skladu sa svojom obvezom iz članka 166.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19. – dalje: ZPP), ali da se navedeni zahtjev ne odnosi na istu tražbinu. Ovo uz konstataciju da tužiteljica tužbom potražuje isplatu naknade radi pogrešnog obračuna plaća i dodatka na mjesečnu plaću putem COP-a, dok u Zahtjevu za mirno rješavanje spora potražuje isplatu iznosa s osnove naknade za rad na terenu te za  prekovremeni rad ostvaren ranijim dolaskom i kasnijim odlaskom s posla.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi tužiteljica. Smatra da je pobijano rješenje nezakonito, jer da sud nije vezan za pravnu osnovu spora, kao i da bi i za slučaj promjene činjenične osnove spora sud trebao postupati u ovom postupku, jer da i promijenjena činjenična osnova i nadalje predstavljala zahtjev za isplatu razlike plaće temeljem kolektivnog ugovora. Pored toga osporava i odluku o parničnom trošku, s obzirom na vrijednost predmeta spora u odnosu na koju je sud tuženiku priznao trošak zastupanja.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. U zahtjevu za mirno rješavanje spora, koji je prethodio pokretanju ovog parničnog postupka, tužiteljica navodi da spor namjerava pokrenuti radi ostvarenja novčane tražbine u iznosu od 9.000,00 kuna s osnove naknade za rad na terenu te za  prekovremeni rad ostvaren ranijim dolaskom i kasnijim odlaskom s posla, radeći kao policijska službenica na različitim graničnim prijelazima. U stupnjevitoj tužbi kojom je pokrenula ovaj postupak, tužiteljica navodi da joj tuženik obračunava plaću putem sustava Centralnog obračuna plaće, tako da osnovnu plaću uvećava za koeficijent za navršene godine radnog staža te na tako dobiven iznos obračunava dodatke na osnovnu plaću, umjesto da se osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću uvećaju za koeficijent za navršene godine radnog staža. Tijekom postupka postavlja konačni tužbeni zahtjev, potražujući iznos od 1.608,65 kuna, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

6. Obveza podnošenja zahtjeva za mirno rješavanje spora prije podnošenja tužbe protiv Republike Hrvatske, iz članka 186.a ZPP-a, kao procesna pretpostavka za vođenje spora, propisana je u svrhu izbjegavanja spora, tj. postizanja nagodbe. Moguća nagodba prije pokretanja spora, kao i odluka suda u pokrenutom sporu, zasnivaju se na konkretnim činjenicama na kojima tužitelj zasniva tražbinu. Stoga tužiteljica tužbu u ovom sporu ne može zasnivati na činjenicama različitim od onih koje su kao činjenična osnova tražbine navedeni u zahtjevu za mirno rješavanje spora. Iz prethodno navedenog proizlazi da činjenična osnova spora navedena u tužbi ne odgovara onoj navedenoj u zahtjevu za mirno rješavanje spora. Stoga je neosnovana žalbena tvrdnja o tome da je tužiteljica u tužbi navela samo novu pravnu osnovu spora.

7. Međutim, tužiteljica je činjeničnu osnovu spora uskladila sa činjeničnom osnovom zahtjeva za mirno rješavanje spora  na pripremnom ročištu od 21. travnja 2021., kada navodi da tužbom potražuje razliku plaće na ime više odrađenih sati  te uvećanje plaće za rad u turnusu koji je ostvaren radom dužim od redovnog mjesečnog fonda sati.  Tuženik se je ovakvoj preinaci odmah usprotivio, te ostao kod već prethodno iznesenog prijedloga da sud odbaci tužbu, zbog toga što se zahtjev za mirno rješavanje spora zasniva na činjenicama različitim od onih u tužbi.

8. Odredbama članka 190. stavka 1. i 3. ZPP-a propisano je da tužitelj tužbu može preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, ali da je nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban pristanak tuženika, s tim da sud može dozvoliti preinaku tužbe unatoč protivljenju tuženika, ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

9. Niti na pripremnom ročištu od 21. travnja 2021., niti kasnije tijekom postupka, prvostupanjski sud nije izrijekom dozvolio preinaku tužbe, što bi imalo ukazivati na to da sud nije dozvolio navedenu preinaku u skladu sa svojim ovlaštenjem iz članka 190. stavka 3. ZPP-a. U navedenom slučaju sud je trebao odmah odbaciti tužbu, temeljem članka 288. stavka 2. ZPP-a, budući da činjenice navedene u tužbi na kojima se zasniva tužbeni zahtjev ne odgovaraju onima navedenim u zahtjevu za mirno rješavanje spora. Međutim, prvostupanjski sud je nakon toga na zahtjev tužiteljice odgodio pripremno ročište, a zatim  odredio zastoj pa nastavak postupka, da bi na novom ročištu od 25. kolovoza 2022. zaključio prethodni postupak, proveo i zaključio glavnu raspravu, te odredio ročište za objavu odluke, koje ročište se temeljem članka 335. ZPP-a može zakazati samo u svrhu objave presude. Ovo unatoč tuženikovom opetovanom protivljenju preinaci. Prvostupanjski je sud dakle u cijelosti proveo parnični postupak u kojem se je raspravljalo o osnovanosti tužbenog zahtjeva, te su se u navedenu svrhu izvodili dokazi. Takvo postupanje suda ne može se tumačiti drugačije nego na način da je prethodno sud dopustio preinaku tužbe, te da je stoga predmet ovog spora tražbina povodom koje je tužiteljica prethodno podnijela zahtjev za mirno rješavanje spora. Drugačije tumačenje na okolnost da li je prvostupanjski sud dozvolio preinaku tužbe, bilo bi suprotno načelu ekonomičnosti pri vođenju parničnog postupka, budući da vođenje parničnog postupka i zaključenje glavne rasprave nije imalo opravdanu svrhu ako se za to nisu ostvarile procesne pretpostavke.

10. Iz navedenih razloga je uslijed počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka žalba uvažena te je pobijano rješenje ukinuto a predmet je vraćen sudu na ponovni postupaka, kako bi presudom odlučio o osnovanosti tužbenog zahtjeva.                            

Bjelovar, 2. ožujka 2023.

                                                                                                           Sudac

                                                                                                         Vladimir Ferenčević v. r.