REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU

Posl.broj K-326/2017

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Katarini Peršen, kao sucu pojedincu, uz
sudjelovanje Maje Šarić, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženika
pod 1) M. J., pod 2) M. J. i pod 3) J. R., zbog kaznenog
djela iz čl. 118. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15,
61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22 – u daljnjem tekstu: KZ/11), povodom
optužnice Općinskog državnog odvjetništva broj K-DO-1708/2016 od … nakon javno održane i zaključene rasprave …

….., a objavljene, dana ...

p r e s u d i o j e

Optuženici:

pod 1) M. J. O.: …, sin pok. M. i M.
rođene T., rođen ... u I., gdje i prebiva G.
D. … državljanin R. H., poljoprivredni tehničar, sa
završenom srednjom školom, oženjen otac dvoje djeteta, umirovljenik,
ratni vojni invalid, vlasnik kuće,neosuđivan,

pod 2) M. J. O.: …, sin M. i I.
rođene U., rođen … u S., s prebivalištem u
I., G. D. …, državljanin R. H.,
student, sa završenom srednjom školom, neoženjen bez djece, bez
imovine, neosuđivan,

pod 3) J. R. O.: …., sin M. i V.
rođene D., rođen … u S., s prebivalištem u
P. D., …. državljanin R. H.,
ekonomista, sa završenom srednjom školom, oženjen, otac jednog
djeteta, umirovljenik, ratni vojni invalid, neosuđivan,

2 K-326/2017

k r i v i s u:

- što su ..., oko … sati, na D. V., zajednički i
dogovorno, u nakani da teško povrijede G. S., najprije ga M. J.
poprskao papar sprejom po očima, a potom ga sva trojica više puta udarili rukama u
glavu, nakon čega je G. S. pao na tlo, gdje su ga nastavili udarati nogama po
tijelu, nanijevši mu prijelom prsne kosti, prijelom VI i VIII rebra lijevo te VII i VIII rebra
desno, koje povrede su teške naravi,

II. Dakle, drugog teško tjelesno ozlijedili, čime su optuženici počinili kazneno djelo
protiv života i tijela – teška tjelesna ozljeda - opisano i kažnjivo po članku 118. stavku

1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – dalje u
tekstu KZ/11).

III. Stoga se na temelju čl. 118. st. 1.KZ/11

optuženiku pod 1) M. J.

i z r i č e

kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci.

optuženiku pod 2) M. J. ,

i z r i č e

kazna zatvora u trajanju od ….

optuženiku pod 3) J. R.,

i z r i č e

kazna zatvora u trajanju od ...

IV. Na temelju čl. 54. KZ/11 optuženicima pod 1) M. J., pod 2) M.
J. i pod 3) J. R. se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme
provedeno u pritvoru od ... do ….

V. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom
postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13.,
145/13., 152/14., 70/17., 126/19, 130/20 i 80/22- dalje u tekstu: ZKP/08),dužni su
optuženici pod 1) M. J., pod 2) M. J. i pod 3) J. R. solidarno
naknaditi troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od …, od čega se iznos od … odnosi na troškove pisanog
nalaza i mišljenja po vještaku dr. A. A., iznos od …
na ime usmenog nalaza i mišljenja vještaka dr. A. A. i iznos od … svaki optuženik na ime paušalne svote.

3 K-326/2017

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je Općinskom sudu u Splitu
optužnicu pod brojem K-DO-1708/2016 od ..., podignutu protiv
optuženika pod 1) M. J. i dr., zbog kaznenog djela iz čl.118. st. 1. KZ/11.

2. Temeljem čl. 407. st. 3. ZKP/08 zbog proteka roka od …, rasprava je …. započela iznova.

3. Na temelju čl. 404. st. 5. ZKP/08 rasprava od …. je održana bez
prisutnosti optuženika pod 2) M. J. i pod 3) J. R. obzirom isti
nisu pristupili na raspravu iako su uredno pozvani, njihovova prisutnost nije nužna, a
ranije su se očitovali o optužbi, te su upozoreni tijekom postupka da se rasprava
može održati bez njihove prisutnosti.

4. Optuženik pod 1) M. J. se tada na raspravi očitovao o optuženici navodeći kako nije kriv.

5. Obzirom je rasprava održana bez prisutnosti optuženika pod 2) M. J. i
pod 3) J. R. njihova očitovanja koja su dali na raspravi pred ovim sudom

… su pročitana a u kojima su naveli kako se ne smatraju krivim za
kazneno djelo opisano u optužnici.

6. U dokaznom postupku na raspravi je ispitana svjedokinja Đ. S..

7. U dokazne svrhe pregledan i pročitani su: smrtni list za G. S. (list 217
spisa) i smrtni list za R. K. (list 215 spisa), iskaz svjedoka – oštećenog
G. S. (list 88-91, 163-167 spisa), iskaz svjedoka R. K. (list 85-86
spisa), iskaz svjedoka D. B. (list 105-107, 167-168 spisa), svjedoka D.
T. (list 96-98, 173-174 spisa), iskaz vještaka dr. A. A. (list 171-173
spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. A. A. (list 115-116
spisa), iskaz svjedoka Đ. S. (list 91-93 spisa),potvrda o privremenom
oduzimanju predmeta broj: … (list 6 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju
predmeta (list 7 spisa), medicinska dokumentacija za oštećenika G. S.
priložena na raspravi održanoj … (list 176 – 185 spisa).

8. Potom je pregledan izvadak iz kaznene evidencije za optuženike prema kojima su
optuženici kazneno neosuđivane osobe.

9. Na kraju dokaznog postupka optuženici pod 1) M. J., pod 2) M. J. i pod 3) J. R. su iznijeli obranu na raspravi (list 334-335, 340-341 spisa).

10. Na temelju čl. 421. st. 1. t. 4. ZKP/08 odbijen je dokazni prijedlog obrane za
pribavom rengenske snimke, te vještačenja po vještaku radiologu, te ponovnim
pozivanjem svjedoka D. B., kao odugovlačeći.

11. Sud je nakon provedenog dokaznog postupka precizirao činjenični opis iz
optužnice na način da je u istome dodao tekst prijelom prsne kosti. Zaključak je suda
da je bio ovlašten tako postupiti, sve u skladu s izvedenim dokazima i da time nije

4 K-326/2017

narušen identitet optužbe i presude. Naime, ovako preciziranim činjeničnim opisom
optuženici se ne terete za drugo ili drugačije, teže kazneno djelo, niti za veću
količinu kriminalne aktivnosti ne dirajući time u kvalifikaciju djela, jer se time ne
narušava identitet optužbe budući da ta intervencija ne ide optuženicima na štetu.

12. Optuženici su negirali počinjenje kaznenog djela koje im se stavlja na teret, stoga
je prvo trebalo iznijeti nesporne činjenice a te su da su optuženici i oštećeni sada
pok. G. S. bili na mjestu događaja u inkriminirano vrijeme. Nije sporna niti
činjenica da bi optuženi pod 1) M. J. poprskao paper sprejem oštećenog
S.. Navedeno je utvrđeno na temelju iskaza oštećenog G. S., kao što
isto nisu osporili u svojoj obrani optuženici.

13. Sporna činjenica je je su li optuženici zajednički i dogovorno više puta udarili
rukama u glavu oštećenog S., te je sporno da su sva trojica optuženika nakon
što je oštećeni pao tlo nastavili oštećenog S. udarati nogama po tijelu nanijevši
mu mu prijelom prsne kosti, prijelom VI i VIII rebra lijevo te VII i VIII rebra desno, koje
povrede su teške naravi.

14. Optuženik pod 1) M. J. ispitan na raspravi negira krivnju navodeći kako je
te prigode došao sa sinom kao bi pomogao majci, u kafiću su sreli optuženog pod 3)
J. R. koji da se ponudio da ih povede kući. Njih da je presreo oštećeni koji
da je vikao i krenuo prema njemu, te da je oštećeni udario njega radi čega da je
oštećenog poprskao i možda ga udario. Nakon toga da su došli stranci i sve se
primirilo, sve je trajalo kratko. Oni su otišli, a oštećeni da je ostao prati oči u moru.
Oštećenik da je par dana prije događaja prijetio njegovoj majci i njemu. Navodi kako
se liječio od PTSP-a, u vrijeme događaja da je bio u dobroj fazi, a nakon ovog
događaja da je završio u bolnici zbog PTSP-a i od tada da se liječi.

14.1. Potom je na raspravi pregledan zapisnik o prvom ispitivanju M. J. (list
57-59 spisa) te je reproducirana njegova obrana (list 60 spisa) kada je optuženik
potvrdio fizički sukob s oštećenikom, navodeći kako je odgurnuo oštećenog Sobina,
udario ga poprskao paper sprejem. Optuženik pod 1) M. J. je na raspravi
naveo kako se ne može sjetiti što je govorio pred ODO Split navodeći kako je na
terapiji od …. do danas a dok je bio uhićen da nije primao terapiju, iako je tražio,
jer su mu nudili intervenozno što nije htio jer se grozi injekcija.

14.2. Optuženik pod 1) M. J. navodi kako je oštećeni njih tu čekao i napao te
da mu je poznato kako je neka susjeda oštećenog obavijestila o njihovom dolasku a
zauzvrat da je dobila poklon. Njegov sin optuženik pod 2) M. J. nije udarao
oštećenog S. već je pobjegao i pozvao je policiju kada mu je rekao. Policija je
došla nakon dva sata a tada su bili kući da bi im iz policije rekli da će ih uhititi, a
policiju su sačekali u selu gdje su im i rekli, odveli su ga u S., a sina i R. su
ostavili u T.. U pritvoru je bio 20-25 sati a potom je odveden u ODO u Splitu gdje
je dao obranu. Još u T. da je tražio liječničku pomoć, doktorica mu je htjela dati
injekciju intervenozno što nije prihvatio, tražio je terapiju, tablete što mu nije
omogućeno. Bio je odjeven u kratke hlače i šlape, a sin da je bio obuven u šlape kao
i R.. Oštećeni mu je u porukama govorio da je smrad, a prethodno je prijetio u
porukama majci mu I njemu. Nije mu poznato je li oštećeni bio registriran za
iznajmljivanje brodova i squadova. Bavi se biciklizmom ima … a paper sprej
je sastavni dio njegove opreme, nije siguran je li uz oštećenog te zgode bio pas.

5 K-326/2017

15. Optuženik pod 2) M. J. ispitan na raspravi negira krivnju navodeći da nije
sudjelovao u tučnjavi. Ne spori da je bio na mjestu događaja u inkriminirano vrijeme a
na mjestu događaja da su se našli slučajno u kafiću sa optuženikom pod 3) koji se
ponudio odvesti ih kući s brodićem. Oštećeni G. S. da ih je vjerojatno vidio na
putu prema brodiću te se oštećenik zaletio na njih točnije na oca, optuženika pod 1)
M. J., otac da je posprejao oštećenog S., oštećeni Sobin da je udario
oca, a njega da je držao optuženik pod 3) J. R.. Poslije je nazvao policiju.
Optuženik pod 3) J. R. nije nikoga udarao.

16. Optuženik pod 3) J. R. ispitan na raspravi negira krivnju navodeći da
nije nikoga napao. Navodi kako nije znao za njihov problem a kada su išli tim putem
oštećeni S. da je nasrnuo na optuženik pod 1) M. J., optuženik pod 2)
M. J. koji je tada bio dijete da se prepao i radi toga da ga je zgrabio na
stranu. Nije nikoga napao već da je pokušao razmiriti na neki način. Oštećenog
S. da osim optuženog pod 1) M. J. nije nitko drugi udarao. Optuženom
pod 2) rekao je da nazove policiju što da je isti i učinio. Nije točno vidio kako bi
optuženi pod 1) M. J. udario oštećenog G. S. jer da se više brinuo
za optuženog pod 2), a sve je trajalo kratko. Optuženi pod 1) M. J. da je
možda udario oštećenog S. rukama, S. da je u jednom trenutku bio na podu,
možda je sjeo, a zna da je S. ispirao oči. P. da je došao do S. koji je
sjedio a optuženi pod 1) M. J. da je bio dalje i da je rekao da prestane.
Optuženog pod 2) M. J. da je držao jer je isti bio dijete prepao se i plakao,
a vidio je kako mu napadaju oca, optuženi pod 2) da nije bio u bilo kakvom kontaktu
sa G. S.. Opuženi pod 2) nije krenuo prema oštećenom S. jer da
se nije niti maknuo, trznuo se i možda napravio korak a dok je držao optuženog pod
2) M. J..

17. Suprotno obrani optuženika svjedok-oštećeni G. S. je u dva navrata
iskazivao kako prethodno ispitan pred policijom tako i na raspravi. U svome iskazu
kako prethodno ispitan tako i na raspravi oštećeni S. je potvrdio da bi ga napali
optuženici. U svome iskazu oštećeni Sobin potvrđuje da bi nakon što je posprejan
paper sprejem od strane optuženika pod 1) M. J. prvi udarac u glavu zadobio
od mlađe muške osobe, višeg rasta koja osoba se njemu nalazila s lijeve strane.
Oštećenik je naveo kako je optuženik pod 1) M. J. bio u sredini, optuženik pod
3) J. R. njemu s desne strane. Zadobio je sigurno 15ak udaraca ne zna s
čime, a tom prilikom da su ove tri osobe bile u prilagođenoj obući nisu bili u šlapama
koju informaciju je dobio od ljudi koji su to vidjeli. Tada na raspravi je naveo kako se
upravo zbog ovog događaja preselio u S. te je opisao ozljede koje je zadobio
tijekom inkriminiranog događaja. Ujedno je naveo kako nikada ranije nije vidio te da
optuženik pod 1) i pod 3) prolaze tim putem jer to nije njihova ruta.

18. Svjedok D. B. je u dva navrata iskazivala kako pred policijom tako i na
raspravi. U svojim iskazima navodi istovjetno da su oštećenog G. S. napale
tri osobe, od kojih je jedna bio dosta mlađi (oko 20tak godina) tako što su te tri osobe
prišla s leđa oštećenom S. i udarale ga rukama i nogama. Jedan od te troijce je
poprskao S. po očima. Prišla je bliže kako bi zamolila da prestanu s udaranjem
te je stala između njih troje i G. kako bi tu trojicu onemogućila u napadu na
G.. Zvala je upomoć i došli su strani državljani te su uspjeli njih troje odmaknuti
od G. S.. Napadači su potom otišli i sjeli u brod bez kabine, te se udaljili

6 K-326/2017

morem. Na mjesto događaja je stigla i supruga oštećenog i kada joj je pokazala te tri
osobe koje su napale njenog supruga da je prepoznala jednog kao M. M..
Tada da su te tri osobe bile u brodu na udaljenosti od 100 metara te da onaj tko
poznaje osobu je može bez problema prepoznati na toj udaljenosti. Na raspravi je
potvrdila da bi sve tri osobe udarale oštećenog S. a najviše da je udarao
optuženi pod 1) M. J.. najviše udarao oštećenog S.. U trenutku kada se
dogodio napad se nalazi u moru na udaljenosti od 10-15 metara. Oštećenog G.
S. su udarala sva trojica, da su oštećenog i gurnuli u more, ali da nije vidjela tko
je gurnuo od te trojice u more oštećenog.

19. Svjedok D. T. ispitan tijekom postupka je naveo kako je uočio oštećenog
S. dok je bio na udaljenosti od 100 metara. S. je ležao na betonu a kada mu
je prišao čuo je da zapomaže da su ga oslijepili, polomili rebra. Nije vidio na koji
način je oštećeni Sobin zadobio ozljede. Da su tu bile neke žene koje ne poznaje i s
kojima nije kontaktirao, a došla je i G. supruga. Na raspravi je naveo kako sa
tim ženama nije komunicirao. Svjedok je nakon što mu je predočen dio iskaza koji je
dao ... naveo kako su te žene govorile kako su osobe napale G. i
da su te osobe koje su napale G. otišle s malim brodom, pokazivale su u smjeru
tog brodića.

20. Svjedok Đ. S. ispitana tijeko postupka je navela kako je bila u svojoj kući,
te je čula viku neke gospođe koja je rekla zovite policiju ubit će ga. Kada je došla do
mora vidjela je G. kako stoji u moru, ispire oči i tada joj je rekao kako su ga
poprskali sprejem i istukli. Tada joj je prišla gospođa koja joj je navela kako su
G. napala trojica, da su ga tukli nogama i poprskali sprejem, početni udarac je
bio šakom u glavu. G. je pitala tko mu je to napravio i G. joj je rekao da je
jedan od te trojice M. J., drugi J. R., a za trećeg nije znao o kome se
radi. Dan iza događaja je ponovno srela tu gospođu koja joj je detaljnjije navela što
se dogodilo,tada joj je ta gospođa navela kako su ta trojica bila obuvena u teške
vojničke čizme. Svjedokinja je potvrdila kako joj je suprug rekao u naknadnoj priči s
koje strane mu je došao udarac iako nije vidio tko bi ga udario šakom u glavu.

21. Vještak dr. A. A. ispitan na raspravi je naveo kako ostaje kod svog
nalaza i mišljenja u kojem je naveo kako je oštećeni zadobio prijelom prsne kosti,
prijelom 6. i 8. lijevog, te 7. i 8. desnog rebra što pojedinačno i u svom zbroju
predstavlja (običnu) tešku tjelesnu ozljedu. Ove ozljede su nastale s najmanje tri
međusobno neovisna udarca tupo tvrdim predmetom (noga) silom jakog intenziteta.
Tada je naveo kako je oštećenik G. S. zadobio opeklinu i plitki defekt rožnice
lijevog oka s oteklinom spojnice kao i nadražaj spojnice oba oka što predstavlja laku
tjelesnu ozljedu nastalu djelovanjem raspršenog nadražljivog sredstva – spreja.

21.1. Vještak je ujedno na raspravi naveo kako erozija rožnice jest plitki defekt
rožnice koji kvalificira kao laku tjelesnu ozljedu. Nakon pregledane medicinske
dokumentacije oštećnog vještak je naveo kako se i dalje radi o lakoj tjelesnoj ozljedi.
Ozljede, prijelom rebara obostrano i prsne kosti su nastale s najmanje tri udarca, sva
rebra su vezana uz prsnu kost pa teoretski pošto je prsni koš formiran tako da rebra
tvore prsten pri čemu su vezana za kralježnicu i prsnu kost, udarcem ili jakim
pritiskom na prsnu kost koja se nalazi sprijeda, rebra pucaju mehanizmom indirektne
sile pa tako npr. u prometnim nesrećama udarcem same prsne kosti u upravljač
pucaju različita rebra.

7 K-326/2017

21.2. Nadalje vještak navodi kako bi oštećeni ukoliko bi zgrabio šaku pijeska u moru
mogao sebi nanijeti ozljedu rožnice, prijelom prsne kosti da je mogao nastati
udarcem o nekakvo tupo sredstvo kao što je drvena klupa ali ne i rebara jer je to
kratkotrajno djelovanje sile s time da bi u slučaju udarca o drvenu ili metalnu klupu
bilo realno za očekivati i nekakvu ranu razderotinu tog područja prsnog koša.
Dijagnoza opekline rožnice postavlja se kada je liječnik siguran da se radi o vrućim
tekućinama, djelovanjem plamena vrućeg predmeta kiselina i lužina i eventualno
radijacijskog zračenja pa ja ne znam zašto je tu postavljena takva dijagnoza jer sprej
nadražljivac ne pravi ne izaziva nikakve opekline niti trajne posljedice, on samo
proširenjem krvnih žila iritira sluznicu zbog čega je njegovo djelovanje privremeno i
bez trajnih posljedica što ga čini i legalnim sredstvom pri postupanju policijskih
djelatnika. Sam po sebi nadražljivac ne pravi defekte rožnice izravno ali neizravno
kada osoba intenzivno trlja oči može nastati defekt rožnice. To znači da ukoliko
osoba trlja oči intenzivno može samoj sebi nanijeti plitki defekt rožnice pod uvjetom
da je jači intenzitet tog trljanja prstima i da rožnica bude zahvaćena noktom osobe
koja sama sebi trlja. U momentu kada je vještačio ove ozljede, nisu mu bile
dostupne RTG snimke ali je imao otpusno pismo iz bolnice gdje kaže da se odmah
po prijemu napravila klinička, laboratorijska i RTG dijagnostika. Isto tako napravljen je
kontrolni RTG pluća te provjera respiracijskom masom dišne funkcije pa su temeljem
toga te dijagnoze i postavljene. Iz ove dokumentacije se ne može zaključiti je li došlo
do pomaka rebara ili ne, što nije ni bitno jer je funkcija disanja bila poremećena što je
kvalifikacijski element teške tjelesne ozljede pa i pred otpust, pacijent je naručen da
nastavi sa vježbama. Ujedno je na upit obrane bi li promatranjem RTG snimke
mogao zaključiti je li došlo do pomaka svih tih rebara, vještak naveo kako nije
radiolog i ne promatra ljudsko tijelo pri vještačenju tjelesnih ozljeda anatomski
odnosno kroz njihovu fiksiranu sliku nego kroz poremećaj funkcije koji je nastupio
prijelomom prsne kosti i ova četiri rebra te da stoga ne može dati odgovor je li došlo
do pomaka rebara. Odgovarajući na upit zastupnika optužbe vještak je naveo kako
nije evidentirana kod oštećenika rana razderotina na prsnom košu.

22. Svjedok R. K. ispitan pred policijom je naveo kako je bio u svom vrtu
kada je čuo viku, galamu te zapomaganje. Nije prepoznao ničiji glas ali je
pretpostavio da se nešto događaj, da ima više ljudi i da je dolazilo s obale na
udaljenosti od 30 metara od mjesta gdje se nalazio. Potrčao je i vidio G. S.
i dosta ljudi. Od tih ljudi je čuo kako su tri osobe napale S. tako što su ga
posprejale suzavcem i tukli rukama i nogama. Od tih osoba koje su bile prisutne da
je čuo da su S. napali M. J. i R. koje poznaje od ranije, dok ne zna
tko je bio treća osoba. U tom trenutku se okrenuo i vidio te tri osobe kako odlaze u
pravcu konobe "Jere" udaljeni su bili 100tinjak metara tako da ih nije mogao
prepoznati. Nije vidio događaj sve ovo što je naveo je čuo od drugih tako da ne može
navesti tko je koga napao i koji je razlog tome.

23. Spornu činjenica je su li kritične zgode sva trojica optuženika napali oštećenog
G. S. sud nalazi utvrđenom na temelju iskaza oštećenog G. S.,
čiji iskaz je potkrijepljen iskazom svjedokinje D. B., kao i sudsko medicinskim
vještačenjem. Naime, optuženici negiraju da bi napali oštećenog, štoviše optuženici u
svojoj obrani navode kako je S. napao M. J. tako što je krenuo prema
njemu i tek tada da bi optuženi pod 1) M. J. posprejao S.. Nadalje,
optuženici u svojoj obrani navode kako ni optuženik pod 2) M. J. kao ni

8 K-326/2017

optuženik pod 3) J. R. nisu udarali oštećenog S.. S druge strane
oštećenik G. S. je u dva navrata detaljno opisao način na koji su mu ozljede
zadane i to tako da su njega napali optuženici tako što je prvo posprejan, potom je
zadobio udarce u glavu, nakon pada na tlo je zadobio udarce nogama po tijelu.
Svjedok D. B. je potvrdila u svome iskazu da su tri osobe napale oštećenog
G. S. te da su sve tri osobe udarale oštećenog. Napad na oštećenog se
odvijao na način da je oštećenog S. paper sprejem posprejao optuženik pod 1)
M. J., prvi udarac je oštećeni S. zadobio od strane optuženog pod 2)
M. J.. Da se radilo upravo o optuženom pod 2) M. J. potvrđuje
sam oštećeni opisujući da se radilo o mlađoj muškoj osobi višeg rasta koja se
oštećenom nalazila s lijeve strane. Oštećeni je opisujući napada naveo kako je
optuženik pod 1) M. J. bio u sredini, optuženi pod 3) J. R.
oštećenom s desne strane. Sve ovo su oštećeni i svjedokinja B. ispričali supruzi
oštećenog Đ. S. koja iako nije neposredni očevidac je tijekom postupka na te
okolnosti iskazivala i potvrdila navode oštećenog i svjedokinje S. B.. Svjedok Kurep
je nije očevidac događaja te u svome iskazu navodi što je čuo od osoba koje je
zatekao na mjestu događaja.

23.1. Iskaz oštećenog G. S. potvrđen je i sudsko medicinskim vještačenjem
sudsko medicinskim vještačenjem. Naime, stalni sudski vještak dr. A. A. je
kako pisanim nalazom tako i tijekom postupka na raspravi u odnosu na mehanizam
nastanka ozljeda oštećenika naveo kako je oštećenik zadobio prijelom prsne kosti,
prijelom VI i VIII rebra lijevo te VII i VIII rebra desno, koje povrede su teške naravi. Pa
tako na raspravi detaljno obrazlaže da su ozljede, prijelom rebara obostrano i prsne
kosti su nastale s najmanje tri udarca, sva rebra su vezana uz prsnu kost pa
teoretski pošto je prsni koš formiran tako da rebra tvore prsten pri čemu su vezana za
kralježnicu i prsnu kost, udarcem ili jakim pritiskom na prsnu kost koja se nalazi
sprijeda, rebra pucaju mehanizmom indirektne sile.Odmah po prijemu oštećenika je
napravljena klinička, laboratorijska i RTG dijagnostika, te kontrolni RTG pluća te
provjera respiracijskom masom dišne funkcije pa su temeljem toga te dijagnoze i
postavljene. Vještak je naveo kako nije ni bitno je li došlo do pomaka rebara, jer je
poremećaj funkcije, funkcija disanja, koji je nastupio prijelomom prsne kosti i ova
četiri rebra što jest kvalifikacijski element teške tjelesne ozljede, a prijelom prsne
kosti da je mogao nastati udarcem o nekakvo tupo sredstvo kao što je drvena klupa
ali ne i rebara jer je to kratkotrajno djelovanje sile s time da bi u slučaju udarca o
drvenu ili metalnu klupu bilo realno za očekivati i nekakvu ranu razderotinu tog
područja prsnog koša koja kod oštećenika nije evidentirana na području prsnog koša.

23.2. Stoga obrane optuženika nisu osnovane, a činjenicu da je oštećenik navedenu
ozljedu zadobio kao posljedica napada optuženika na oštećenog sud nalazi
utvrđenom na temelju iskaza oštećenog G. S., svjedoka D. B. te
sudsko-medicinskog vještačenja. Sud je iskaz oštećenog G. S. cijenio
vjerodostojnim u cijelosti kada je detaljno opisao sami događaj. Svjedokinja Balić je
neposredni očevidac događaja i u svome iskazu je potvrdila da su tri osobe napale
oštećenog S.. Obrane optuženika nisu vjerodostojne. Naime, optuženik pod 1)
M. J. iako potvrđuje da bi posprejao po očima oštećenog i možda ga jednom
udario, u bitnom se brani na način da oštećenog tereti za napad. Njegova obrana nije
uvjerljiva, niti logična štoviše ista je nedosljedna jer je u svojoj prvoj obrani naveo
kako je gurnuo oštećenog S., na koji način nije iskazivao na raspravi. Isto tako
optuženik pod 1) M. J. navodi kako ga je u daljnjem sukobu sprječavao

9 K-326/2017

optuženik pod 3) J. R. iako navedeni optuženik pod 3) J. R.
navodi da je on sprječavao optuženog pod 2) M. J. odnosno sprječavao ga
maknuti s mjesta događaja. N., optuženi pod 3) J. R. za optuženog
pod 1) M. J. navodi kako je udarao oštećenog. Obrane optuženika pod 2)
M. J. i pod 3) J. R. nisu uvjerljive, niti logične jer je oštećeni u
svojim iskazima detaljno opisao način na koji su mu ozljede zadane. Svjedok D.
B. je potvrdila u svome iskazu da su tri osobe napale oštećenog G. S..
Napad na oštećenog se odvijao na način da je oštećenog S. paper sprejem
posprejao optuženik pod 1) M. J., prvi udarac je oštećeni S. zadobio od
strane optuženog pod 2) M. J.. Da se radilo upravo o optuženom pod 2)
M. J. potvrđuje sam oštećeni opisujući da se radilo o mlađoj muškoj osobi
višeg rasta koja se oštećenom nalazila s lijeve strane. Oštećeni je opisujući napada
naveo kako je optuženik pod 1) Marijo Jukić bio u sredini, optuženi pod 3) J.
R. oštećenom s desne strane. Kada se vještvo uzme u korelaciji sa iskazom
oštećenog koji je dosljedan u svome iskazu, proizlazi da bi ga optuženici napali
udarajući ga te da su kao posljedica tih udaraca nastale opisane ozljede kod
oštećenika

24. Nakon ovako izvedenih dokaza, cijeneći dva oprečna kazivanja, obranu
optuženika s jedne strane te iskaz oštećenika koji je od samog početka dosljedan u
svome iskazu, što potvrđuje svjedokinja D. B., kao i sudsko medicinskog
vještačenja, iskaza vještaka kao stručne i nepristrane osobe, koji je izjavio kako je
kritične prigode oštećenik zadobio prijelom prsne kosti, prijelom VI i VIII rebra lijevo te
VII i VIII rebra desno, koje povrede su teške naravi onako kako to opisuje oštećenik,
time je iskaz oštećenika održiv u sudsko medicinskom smislu. Vještak je pri izradi
vještačenja pregledao medicinsku dokumentaciju, i na sva pitanja obrane odgovorio
jasno i potpuno sa apsolutnom sigurnošću i nije dovedena u sumnju točnost danog
mišljenja. Sud je zaključio da je vještačenje izrađeno sukladno pravilima struke,
znanosti i iskustva i da je vještačenjem odgovoreno na sva relevantna pitanja te ne
postoji niti jedna okolnost koja bi vjerodostojnost vještačenja dovela u pitanje.

25. Dakle, sud je zaključio da su optuženici zadali oštećenom udarce rukama i
nogama, a napad na oštećenog G. S. se odigrao tako što je optuženik pod
1) M. J. prvo paper sprejem poprskao oštećenog, potom je zadobio udarce
rukama u glavu od strane optuženika, a po padu oštećenika S. na pod su mu
sva trojica optuženika zadali udarce nogama po tijelu pri čemu je oštećeni S.
zadobio prijelom prsne kosti, prijelom VI i VIII rebra lijevo te VII i VIII rebra desno. Da
je ozljeda u vidu prijelom prsne kosti, prijelom VI i VIII rebra lijevo te VII i VIII rebra
desno nastala kao posljedica udaraca koje su oštećenom zadali optuženici sud je
utvrdio na temelju iskaza oštećenog Gorana Sobina, svjedoka Divne Balić, te
vještačenjem po vještaku dr. A. A.. Ništa u postupku ne upućuje da bi u
nekom drugom događaju ili na neki drugi način žrtva zadobila ove ozljede. Optuženici
i oštećeni su bili prisutni na licu mjesta gdje se odigrao napad na oštećenog. Obrane
optuženika nisu vjerodostojne niti uvjerljive, u suprotnosti su s iskazom oštećenika,
iskazom svjedoka D. B., čiji iskazi oštećenog S. i svjedoka B. su upravo
prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka održivi u sudsko-medicinskom
smislu, to je obrane optuženika sud cijeno usmjernim ka ekskulpaciji od krivnje.

10 K-326/2017

26. Sud je utvrdio da je oštećeni G. S., zadobio prijelom prsne kosti, prijelom
VI i VIII rebra lijevo te VII i VIII rebra desno. Riječ je o teškoj tjelesnoj ozljedi
oštećenika.

27. Iskazi oštećenika – svjedoka G. S.., te svjedoka R. K. su
pročitani obzirom su isti preminuli. (čl. 431. st. 1. t. 2. ZKP/08). Nadalje, iskazi
svjedoka D. B. (list 105-107, 167-168 spisa), svjedoka D. T. (list
96-98, 173-174 spisa), iskaz vještaka dr. A. A. (list 171-173 spisa), nalaz
i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. A. A. (list 115-116 spisa), iskaz
svjedoka Đ. S. (list 91-93 spisa) su pročitani obzirom su isti ispitani tijekom
postupka, na raspravi. Sud nije našao nužnim ponovno pozivati svjedoke, vještaka
jer su isti ispitani na raspravi, dok su oštećeni G. S. i svjedok R. K.
preminuli , a obzirom iz provedenih dokaza, iskaza oštećenika, ispitanih svjedoka,
tako i nalaza vještaka je činjenično stanje dovoljno utvrđeno. Materijalna
dokumentacija i to smrtni list za G. S., R. K. potvrda o
privremenom oduzimanju predmeta broj: … (list 6 spisa), zapisnik o
privremenom oduzimanju predmeta (list 7 spisa), medicinska dokumentacija za
oštećenika G. S. priložena na raspravi održanoj ... (list 176
– 185 spisa) su pročitani u smislu odredbe čl. 329. st. 3. ZKP/08. Prijedlog obrane za
pribavom rengenske snimke, te vještačenja po vještaku radiologu, te ponovnim
pozivanjem svjedoka D. B., odbijen je kao odugovlačeći. Naime, obzirom na
provedene dokaze, a imajući u vidu kako je vještak dr. A. jasno kazao da su
problemi oštećenika sa disanjem posljedica prijeloma rebara, a iz otpusnog pisma
proizlazi da su rengenske snimke bile osnov za postavljanje dijagnoza koje se
navode u otpusnom pismu, dok je svjedokinja B. ispitana na raspravi … u prisutnosti stranaka, sud smatra da je pribava rengenske snimke,
te vještačenje po vještaku radiologu, a u odnosu na činjenična utvrđenja je li došlo do
pomaka fragmenata rebara, kao i ponovno pozivanje i ispitivanje svjedoka koji je
prethodno iskazivao na raspravi suvišno, zbog čega je sud te dokazne prijedloge
obrane odbio kao odugovlačeći.

U odnosu na odredbu pod točkom II.

28. Za postojanje kaznenog djela teške tjelesne ozljede nužno je utvrđenje uzročne
veze između radnje počinitelja i krajnje posljedice koja je nastupila za oštećenika.
Namjera se mora odnositi na sve elemente djela pa i na posljedicu. Za nanošenje
teške tjelesne ozljede traži se opća namjera za ozljeđivanje, a počinitelj odgovara za
ozljedu koju je stvarno nanio.

28.1. Sud je utvrdio da su optuženici dogovorno potražili oštećenog G. S.,
došavši na D. gdje inače nemaju prebivalište, optuženik pod 1) M. J. je
kod sebe imao sprej kojim je onesposobio vid oštećenog, a potom su optuženici
zadali više udaraca oštećenom i to rukama u glavu i dok je oštećeni bio na podu
nogama po tijelu. Upravo uslijed ovakve radnje optuženika oštećeni G. S. je
zadobio tešku tjelesnu povredu u vidu prijeloma prsne kosti, prijelom VI i VIII rebra
lijevo te VII i VIII rebra desno.

28.2. Imajući na umu sam tijek predmetnog događaja i način na koji optuženici
zadaju ozljede žrtvi, da je ozljeda u vidu prijeloma prsne kosti, prijelom VI i VIII rebra
lijevo te VII i VIII rebra desno oštećenog nastala kao posljedica zadanih udaraca

11 K-326/2017

rukama i nogama, znači svijest da se nekoga može i hoće teško tjelesno ozljediti.
Optuženici su bili svjesni što čini. Pri tome ponašanje žrtve prema optuženiku nije na
nikoji način bilo životno ugrožavajuće za optuženike.

28.3. U skladu sa navedenim sud je utvrdio da su optuženici opisanim ponašanjem iz
izreke ostvarili sva zakonska obilježja kaznenog djela iz članka 118. stavka 1. KZ/11.
Na optuženike je primjenjen kazneni zakon koji je važio u vrijeme počinjenja
kaznenog djela.

28.4. Nakon ovako utvrđenih činjenica potrebno je i obrazložiti sastavnice krivnje. U
odnosu na oblik krivnje sud je uvjerenja da su optuženici počinili kazneno djelo s
izravnom namjerom prvog stupnja (članak 28. stavak 2. KZ/11.). Naime, u postupku
je utvrđeno da su optuženici svjesni što čine, svjesni su da time što oštećenom
zadaju udarce rukama i nogama, mogu ozljediti a što su i htjeli. Htijenje posljedice
nije samo u volji koja se sastoji u odluci da se djelo ostvari već se voluntaristički dio
izravne namjere sastoji i u svijesti o nužnosti nastanka posljedice zbog poduzimanja
određene radnje. Dakle, optuženici su bili svjesni da će nužno doći do posljedice,
optuženici su bili svjesni da će oštećenom nanijeti tešku tjelesnu ozljedu upravo radi
činjenice što optuženici zadaju više puta udarce rukama i nogama oštećeniku i to je
i bio njihov cilj, optuženici takvu posljedicu i hoće.

28.5. Što se pak tiče ubrojivosti optuženika u vrijeme počinjenja kaznenog djela,
treba kazati da ona tijekom cijelog postupka nije bila dvojbena niti isticana kao
sporna pa stoga sud optuženog smatra ubrojivim počiniteljem. Nadalje, optuženici su
svjesni protupravnosti svog ponašanja, te ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Zato
su optuženici krivi za počinjenje predmetnog kaznenog djela.

U odnosu na odredbu pod točkom III.

29. Prilikom odabira kazneno-pravne sankcije sud je vodio računa o olakotnim i
otegotnim okolnostima na strani optuženika. Za procjenu stupnja krivnje odlučan je
opseg i doseg namjere (izravna namjera I. ili II. stupnja ili neizravna namjera), stupanj
ubrojivosti (puna ubrojivost ili smanjena ubrojivost u određenom opsegu) te svijest o
protupravnosti. Optuženici su ovdje postupali s izravnom namjerom i svjesni su
protupravnosti. Svjesni su da je njihovo djelo zabranjeno, da se svojom radnjom
sukobljavaju sa pravom i čine nešto pravno zabranjeno. Motiv ili pobuda iz kojih je
djelo počinjeno jesu narušeni međuljudski odnosi, naime prvooptuženi se ne bi niti
upustio u fizički sukob da s njim nisu bila prisutna ostala dva optuženika. Jačina
ugrožavanja zaštićenog dobra očituje se ne samo u ugrožavanju života i tijela žrtve
ispunjenjem obilježja djela, nego poglavito u okolnosti počinjenja da optuženici
kazneno djelo čine tako što oštećenog, nakon što ga optuženik pod 1) M. J.
prska paper sprejem po očima, sva trojica optuženika udaraju, a potom i nakon pada
oštećenog na tlo nastavljaju s udaranjem oštećenog. Sve ove okolnosti počinjenja
predmetnog djela upućuju da su optuženici itekako svjesni što radi. Optuženici nisu
osuđivani.

29.1. S obzirom na sve navedene okolnosti, cjeneći na strani opuženika pod 1)
M. J. otegotnim okolnostima iskazanu upornost, brutalnost, a olakotnim
njegovu neosuđivanost, to je optuženik pod 1) M. J. osuđen na kaznu zatvora
u trajanju od …, a optuženike pod 2) M. J. i pod 3) J. R.

12 K-326/2017

na kaznu zatvora u trajanju od … pri čemu je sud cijenio veću kriminalnu
količinu na strani prvoptuženika. Naime, u konkretnoj je situaciji nužno reagirati
kaznom koja će optuženika, a i sve ostale, upozoriti da je činjenje kaznenih djela
pogibeljno, a da je kažnjavanje njihovih počinitelja pravedno. Kazna mora biti takva
da utječe na optuženika, a i na sve ostale da ne čine kaznena djela.

U odnosu na odredbu pod točkom IV.

30. Obzirom je optuženicima pod 1) M. J., pod 2) M. J. i pod 3)
J. R. bila oduzeta sloboda to im se na temelju čl. 54. KZ/11 u izrečnu
kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od ... do …

U odnosu na odredbu pod točkom V.

31. Sud je optuženike proglasio krivima to im je naloženo da podmire troškove
kaznenog postupku sukladno čl. 148. st. 1. ZKP/08.

31.1. Optuženici pod 1) M. J., pod 2) M. J. i pod 3) J. R. su
dužni na temelju čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 solidarno
naknaditi troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od …od čega se iznos od … odnosi na troškove pisanog
nalaza i mišljenja po vještaku dr. A. A., iznos od … na ime usmenog nalaza i mišljenja vještaka dr. A. A., dok je svaki
optuženik dužan naknaditi iznos od … na ime paušalne
svote. Ocjena je suda da je navedeni trošak odmjeren sukladno obiteljskim i
materijalnim prilikama optuženika, duljini, trajanju i složenosti postupka, te da
plaćanje istih s obzirom na mogućnost obročnog plaćanja, neće biti dovedeno u
pitanje njihovo uzdržavanje kao ni uzdržavanje njihove obitelji.

 

U Splitu, 1. ožujka 2023.

SUDAC

Katarina Peršen, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u
roku od 15 dana od trenutka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 4 primjerka
ovom sudu, a o njoj odlučuje Županijski sud.