Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4352/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc.
Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja,
Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki
članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Validus d.d. u stečaju iz Varaždina, Anina ulica
kbr. 2. (OIB: 07838648475), u čije ime i za čiji račun nastupa stečajni upravitelj Nenad
Homar iz Koprivnice, Dravska kbr. 1, kao osporavatelj, kojeg zastupaju punomoćnici
Damir Barišić i Vedran Barišić, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Damir
Barišić - Vedran Barišić iz Koprivnice, protiv tuženika Hrvatske banke za obnovu i
razvitak iz Zagreba, Strossmayerov trg kbr. 9 (OIB: 26702280390), kojeg zastupa
punomoćnica Ivana Kuhar, diplomirana pravnica zaposlena kod tuženika, uz
sudjelovanje u postupku Nikomat d.o.o. u stečaju iz Zagreba, Zinke Kunc kbr. 5 (OIB:
40262375082), kao umješača na strani tužitelja, kojeg zastupa punomoćnik Alen
Ivković, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Alen Ivković i Sunčica Novak iz
Rijeke, radi utvrđenja osnovanosti osporavanja tuženikove tražbine u iznosu od
93.504.921,79 kn, odlučujući o prijedlogu tuženika da mu se dopusti revizija protiv
presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-396/2020-4 od 14.
lipnja 2022., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Varaždinu posl. br. P-
46/2019-13 od 20. studenoga 2019., u sjednici održanoj 28. veljače 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda tako da je:
- utvrđeno „osnovanim osporavanje tuženikove tražbine u iznosu od 93.504.921,79 kn
kao tražbine drugog višeg isplatnog reda koja proizlazi iz Ugovora o kreditu broj G-
19/05 od 25. kolovoza 2005., Dodatka I. tome Ugovoru od 5. listopada 2005., Dodatka
II. tome Ugovoru od 17. srpnja 2008. i uz njih pripadajućih Sporazuma o osiguranju
tražbine zalogom na dionicama radi osiguranja novčane tražbine od 8. rujna 2005. broj
OU-452/05 s Dodatkom br. I. tome Sporazumu označenim brojem OU-04/06,
Dodatkom II. označenim brojem OU-296/06 i Dodatkom III. označenim brojem OU-
468/06 i Sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretninama radi osiguranja novčane tražbine od 6. kolovoza 2008. označenog brojem OV-5772/08“,
- tuženiku naloženo naknaditi tužitelju troškove od 124.375,00 kn,
- odbijen tužiteljev zahtjev za naknadu troškova od 7.075,00 kn kao neosnovan,
- tuženiku naloženo naknaditi umješaču troškove u iznosu od 250.000,00 kn sa
zakonskim zateznim kamatama od 14. lipnja 2022. do isplate (uz to što je odbijen
umješačev zahtjev za naknadu troškova od 135.000,00 kn s pripadajućim zakonskim
zateznim kamatama, kao neosnovan).
2. Tuženik je sukladno odredbama čl. 387. i 385. Zakona o parničnom postupku podnio
prijedlog da mu se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija, pa je u prijedlogu
postavio pitanja:
a) „Je li pravni posao kojim dioničko društvo pruža drugome osiguranje radi
preuzimanja dionica toga društva u okviru povećanja temeljnog kapitala ništetan zbog
protivnosti odredbi članka 234. ZTD-a, odnosno odnosi li se odredba članka 234. ZTD-
a i na originarno stjecanje dionica?“
b) „Utječe li na valjanost pravnog posla kojim se daje osiguranje za stjecanje
dionica društva okolnost što se osiguranje pruža u korist vladajućeg društva odnosno
društva unutar istog koncerna?“
naznačivši da su takva „važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava kroz
sudsku praksu, osobito imajući u vidu da se radi o pravnim pitanjima o kojima nema
prakse Vrhovnog suda“.
3. Tužitelj je odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije i predložio da se ovaj odbije.
4. Prijedlog tuženika nije dopušten.
5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 14. lipnja 2022., slijedom čega se,
a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22) te odredbe čl. 117. st. 4. Zakona
o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj
70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga
članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku
u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska
odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju)
primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne
novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,
57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj
stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je
Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."
6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:
- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za
dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora
određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje
revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu
odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona...",
- odredbe čl. 385.a stavka 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit
će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za
odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u
njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.
7. Pritom treba imati na umu da te odredbe ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu
za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog
podnosi ali i (ovdje relevantno) određeno izloženih razloga zbog kojih predlagatelj
smatra da je postavljeno pitanje važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ZPP-
a, kao i postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj
praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti -
sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike
Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu
primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i
ujednačavanjem sudske prakse.
8. Od toga polazeći, iako je predlagatelj u prijedlogu naznačio pitanja, ovdje je
odlučnim za dopuštenost podnesenog prijedloga za prihvatiti:
8.1. da se iz prijedloga ne može razabrati zašto bi ta pitanja - u usporedbi sa onime na
čemu je osporena presuda temeljena, bila važna i za osiguranje jedinstvene primjene
prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu:
u prijedlogu nisu navedeni određeni razlozi iz kojih bi valjalo zaključiti o toj važnosti
pitanja, a te razloge ne može nadomjestiti samo paušalna tvrdnja predlagatelja da su
pitanja „važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu,
osobito imajući u vidu da se radi o pravnim pitanjima o kojima nema prakse Vrhovnog
suda“ - kao niti mišljenje jednog od znanstvenika iz pravne doktrine o tumačenju
određene zakonske odredbe,
8.2. konkretno, da prijedlog u svezi u njemu postavljenih pitanja ne sadrži i navedene
(određene) razloge iz odredaba čl. 387. st. 3. i čl. 385.a st. 1. ZPP-a: da o njima u
činjeničnim okolnostima konkretnog slučaja postoji neujednačena ili nesigurna sudska
praksa ili shvaćanje koje nije podudarno s (ovdje odlučno) pravnim shvaćanjem iz
osporene odluke (dakle: shvaćanje nekog drugog suda iz odluke koja bi bila
konkretizirana, sve kako bi se njezina usporedba sa ovdje osporenom odlukom mogla
provjeriti), ili da se o njima uopće i može očekivati neujednačena praksa - tako da bi
ipak i zbog toga bila važna (bitno za dopuštenost revizije) za osiguranje jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (za ujednačavanje sudske prakse),
8.3. da podneseni prijedlog ovaj sud može razmatrati samo u granicama u njemu
postavljenih pitanja i razloga kojima ih predlagatelj obrazlaže (u smislu odredaba čl.
387. ZPP-a), pa da (sukladno tome) ne može u svezi tih pitanja i okolnosti samo ovog
konkretnog slučaja preispitivati je li u postupku koji je prethodio ovome i inače (izvan
postavljenih pitanja) pravilno primijenjeno materijalno ili procesno pravo (odnosno: je
li pravno shvaćanje iz osporene odluke pravilno i u odnosu na neku drugu već
postojeću sudsku praksu i druge propise i druge izvore prava),
8.4. da se postavljena pitanja tako, u bitnome, odnose samo na specifične okolnosti ovoga slučaja, i to kako ih predlagatelj “vidi”.
9. Prethodno navedeno pod točkom 8. treba sagledati uvažavajući:
9.1. da revizijski sud nije ovlašten sam nalaziti ili kreirati materijalnopravno ili
postupovnopravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu kao niti
razloge zbog kojih predlagatelj smatra da bi ono što ističe u prijedlogu imalo biti važno
u istaknutome smislu - postojanje kojeg pitanja ili kojih razloga treba činiti obvezatni
sadržaj prijedloga, kao što nije ovlašten ni ispitivati (tražiti) kriju li se određena pitanja
ili takvi razlozi moguće u podacima u spisu ili u praksi sudova (obzirom da bi se takvim
ekstenzivnim pristupom tumačenju obveze postupanja po prijedlogu doveo u situaciju
da određuje pitanje i razloge koji moguće i ne bi odgovarali shvaćanju ili težnji
predlagatelja - i da time pogoduje jednoj stranki),
9.2. da se ovaj postupak, takav, po svojoj prirodi, ne može poistovjetiti, približiti ili
pretvoriti, kako bi to predlagatelj htio (navodom o važnosti pitanja), oglednom postupku
kojeg uređuju odredbe čl. 502.i do 502.n ZPP-a, a (tek) u kojemu bi (jer je to samo
njemu svojstveno) Vrhovni sud Republike Hrvatske imao ovlasti i mogao odlučivati
(izraziti shvaćanje) u slučaju kakav je ovdje - o pitanjima važnim za jedinstvenu
primjenu prava u situaciji kada ne postoji (bar na to ovdje predlagatelj ne ukazuje)
nesigurna i neujednačena sudska praksa.
10. Sukladno izloženom, ovdje je za zaključiti:
10.1. da pitanja iz podnesenog prijedloga nisu važna (kumulativno potrebno za
dopuštenost prijedloga i revizije) za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava: obzirom na to kako su
formulirana i situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu
na osporenu presudu nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku
praksu,
10.2. da ne postoje pretpostavke za podnošenje revizije: čime podneseni prijedlog ne ispunjava pretpostavke za njegovu dopuštenost.
11. Stoga je prijedlog tuženika za dopuštenje revizije valjalo (i to ne spada u "pretjerani
formalizam", kojeg revizijski sud ne može dopustiti - već je riječ samo o pravilnoj i
dosljednoj primjeni odredaba ZPP-a koje uređuju obvezatni sadržaj prijedloga za
dopuštenje revizije i dopuštenost toga prijedloga) odbaciti odlukom iz izreke ovoga
rješenja (primjenom odredbe čl. 392. st. 1. u svezi sa odredbom čl. 387. st. 4. ali i st.
5. ZPP-a, prema kojoj: „U rješenju kojim se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje
dovoljno je da se revizijski sud određeno pozove na nedostatak pretpostavki za
podnošenje revizije.“).
Zagreb, 28. veljače 2023.
Predsjednik vijeća: dr. sc. Jadranko Jug
Kontrolni broj: 0906d-05bee-0307b
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=JADRANKO JUG, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.