1

    Poslovni broj: 6 Us I-858/2022-11

 

 

 

 

 

 

                                                                                                 

 

                                                                                                         Poslovni broj: 6 Us I-858/2022-11

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

 

P R E S U D A

 

 

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužiteljice K. l. iz D., OIB: …, zastupana po opunomoćeniku P. M. odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda J. D., P. M., N. P., B. D., A. M. i K. B., P.,  protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Z., OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenica M. Lj., službena osoba tuženika, uz sudjelovanje zainteresirane osobe D.E.M. d.o.o., P.,  kojeg zastupa z.z. direktor društva A. O., radi prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu, 28. veljače 2023., 

 

 

p r e s u d i o  j e

 

I. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/22-01/101, URBROJ: 338-01-06-05-22-06 od 14. lipnja 2022.

II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda O., Područne službe P., KLASA UP/I-502-03/21-02/116, URBROJ: 338-11-02-22-46 od 4. siječnja 2022., te se predmet vraća na ponovni postupak.

III. Nalaže se tuženiku i zainteresiranoj osobi solidarno naknaditi tužiteljici troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 1.244,28 eur* (tisuću dvjesto četrdeset četiri eura i dvadeset osam centa /9.375 kn (devet tisuća tristo sedamdeset pet kuna), u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima.

 

__________________________

Fiksni tečaj konverzije je 7,53450

 

 

             

Obrazloženje

 

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-502-03/22-01/101, URBROJ: 338-01-06-05-22-06 od 14. lipnja 2022. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda O., Područne službe P., KLASA UP/I-502-03/21-02/116,  URBROJ: 338-11-02-22-46 od 4. siječnja 2022., kojim tužiteljici ozljeda pretrpljena dana 29. travnja 2021. pod dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji S61.9 nije priznata ozljedom na radu. Navedeno prvostupanjsko rješenje doneseno je u ponovljenom postupku u izvršenju rješenja tuženika KLASA: UP/ll-502-03/21-01/604, URBROJ: 338-01-06-05-21-02 od 7. listopada 2021., kojim je predmet bio vraćan radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja u pogledu prirode ozljeđivanja tužiteljice na radnom stroju motalici.

2. Tužiteljica u tužbi osporava zakonitost predmetnog (kao i prvostupanjskog) rješenja prvenstveno osporavajući činjenična utvrđenja vezana uz sam mehanizam nastanka ozljede. Smatra da u postupku nisu utvrđene niti navedene odlučne činjenice prilikom ocjene dokaza, te ističe da nije isključivo odgovorna za navedenu ozljedu. Navodi da je predmetni stroj maknut iz proizvodnje nakon njena ozljeđivanja jer je isti imao kvar odnosno na stroju nije bio ispravan senzor koji  sprječava  ozljede  na  stroju  od  udara  igle. Ističe da z.z. poslodavca, A. O., nije postupio u smislu odredbe članka 65. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu budući da o nastaloj teškoj tjelesnoj ozljedi tužiteljice kao radnice (proboj igle stroja kroz šaku tužiteljice) nije obavijestio nadležnu inspekciju zaštite na radu iako je nedvojbeno da je tužiteljici zbog teške tjelesne ozljede odmah pružena hitna medicinska pomoć, a niti je u smislu odredbe članka 41. stavak 3. Zakona o zaštiti na radu osigurao da stroj za motanje bakrene žice na kojem je radila tužiteljica, kao sredstvo rada bude u svakom trenutku siguran, održavan i u ispravnom stanju, te se koristi u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožava tužiteljicu kao radnicu. Ističe da je z.z. zainteresirane osobe inspektorat obavijestio usmeno tek kada je inspektorat provodio redovni nadzor kod poslodavca dana 4. svibnja 2021., pa je stoga neistinit navod u očitovanju inspektorata da je o ozljedi na radu tužiteljice inspektorat telefonom obavijestio poslodavac, kao i navod da nije postojala obveza obavljanja inspekcijskog nadzora zbog prirode ozljede. Navodi da se stav o odgovornosti tužiteljice temelji i na izjavama svjedoka I. L. i Z. K., koje osobe nisu očevici događaja koji je prethodio ozljeđivanju tužiteljice jer prema iskazima istih nisu vidjele sam događaj, te nisu niti stručne za davanje mišljenja o načinu rada stroja, zaštiti od ozljede na radu na stroju, načina rada radnika na stroju i primjeni mjera zaštite na radu, kao niti nastanka mogućih ozljeda na radu, niti su u obrazloženjima pobijanih rješenja navedeni konkretni razlozi prihvaćanja dokazne vrijednosti iskaza navedenih svjedoka umjesto predloženog strojarskog vještačenja i vještačenja po vještaku zaštite na radu. Ističe da je i svjedokinja Z. K. propustila prvostupanjskom tijelu navesti da je ranije i sama pretrpjela ozljedu na radu na stroju za motanje bakrene žice na način da joj je igla motalice ozlijedila prst na ruci, a iz iskaza svjedoka I. L. proizlazi da prilikom rada na stroju za motanje bakrene žice može doći do ozljede zbog udara igle, što je u svom rješenju utvrdio i tuženik. U svezi zapisnika o pregledu i ispitivanju stroja za motanje žice od strane tvrtke V. d.o.o. od 16. rujna 2021. ističe da je načinjen 5 mjeseci nakon ozljeđivanja tužiteljice, odnosno da nije sačinjen u skladu s odredbom članka 7. stavak 1. al. 2. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme. Smatra povredom postupka što tužiteljici nije omogućeno da neposredno sudjeluju na ročištu na kojem su saslušavani svjedoci I. L. i Z. K. te dio dokaza nije izveden neposredno pred tužiteljicom, što je povreda načela neposrednosti i  utvrđenja materijalne istine. Smatra da je za utvrđivanje odlučne činjenice dinamike nastanka ozljede tužiteljice bilo nužno tijekom dokaznog postupka provesti isključivo strojarsko vještačenje stroja za motanje bakrene žice i to u odnosu na način rada stroja, mehanizme zaštite od ozljeđivanja i u odnosu na ispravnost senzora, budući da je nelogično i neživotno da bi do teške tjelesne ozljede šake tužiteljice uopće moglo doći ako je senzor motalice bio ispravan i aktivan, jer senzor na stroju za motanje bakrene žice i služi isključivo tome da spriječi aktivaciju hoda cilindra (igle) u slučaju kada se u prostoru hoda igle nalazi bilo kakav strani predmet (u predmetnom slučaju šaka). Prema saznanju tužiteljice zainteresirana osoba je najprije pokušala samostalno otkloniti kvar na senzoru motalice po svojim djelatnicima na održavanju, a kada to nije uspjelo naknadno je drugi dan od dana ozljeđivanja tužiteljice poslodavac motalicu odvezao na servis u Z. gdje je kvar otklonjen, što u potpunosti koindicira sa iskazom A. O. u dijelu u kojem je naveo da nakon ozljeđivanja tužiteljice stroj nije bio u funkciji te da su ga maknuli iz proizvodnje, čime je poslodavac ostvario zakonsko obilježje kaznenog djela sprečavanja dokazivanja iz članka 306. stavak 2. Kaznenog zakona. Smatra nezakonitim i postupanje Državnog inspektorata koji nije obavio nadzor kod poslodavca radi utvrđivanja uzroka ozljeđivanja tužiteljice, već je dostavio obavijest prvostupanjskom tijelu da nisu radili nadzor povodom ozljede na radu tužiteljice jer da su u redovnom nadzoru od 4. svibnja 2021. utvrdili da ne postoje propusti u primjeni odredaba Zakona o zaštiti na radu, te stoga nije izvršeno osiguravanja dokaza. Poziva se na odredbu članka 65. stavak 2. Zakona o zaštiti na radu i članka 91. Zakona o zaštiti na radu. Kako Državni inspektorat nije proveo nadzor kod poslodavca, iako je to bila zakonska obveza inspektorata smatra da je u provedeno upravnom postupku bilo potrebno provesti strojarsko vještačenje motalice, pribavljanja atesta za stroj motalicu, kao i vještačenje po vještaku zaštite na radu, budući da prvostupanjska i drugostupanjska tijelo ne raspolažu sa stručnim znanjem o radu motalice i (ne)funkcioniranju senzora za zaštitu od ozljeđivanja, kao niti znanjem iz područja zaštite na radu. Ističe da je ozljeda nastala prilikom redovnog obavljanja radnih operacija postavljanja feritne jezgre na postolje u unutarnjem  dijelu  motalice  ispod prostora hoda igle kada je očito došlo do kvara na senzoru motalice koji nije zaustavio rad motalice već je došlo do aktiviranja igle i probijanja igle kroz desnu šaku tužiteljice dok se ista još uvijek nalazila u unutarnjem prostoru motalice gdje je tužiteljica vršila radnju postavljanja feritne jezgre na postolje, pri čemu tužiteljica nije bila osposobljena za rad na siguran način na motalici. U odnosu na priloženi video zapis procesa rada na stroju motalica, ističe da tuženik nije pravilno cijenio odlučnu činjenicu da je iz prikazanog videa djelomično vidljiv način rada na navedenom stroju, međutim isti radni proces je prikazan znatno usporenim ritmom od uobičajenog radi visokih normi, te nije prikazan sam početak rada namotavanja kada je žica koja se namotava na feritnu jezgru duga i do 1 metar i prolazi kroz donji prednji prostor stroja motalica - kućište (slika 7 fotoelaborata) i to znatno ispod razine senzora u dijelu u kojem se nalazi radni hod cilindra sa iglom i u kojem ne postoji nikakva fizička zaštita koja bi sprječavala ulazak rukom radnika u takav prostor prilikom procesa rada, niti nastanak ozljede od igle na stroju ukoliko se ruka nađe u tom prostom kada radnik hvata žicu, što je vidljivo i na slici 1, 3 i 6 fotodokumentacije poslodavca. Ističe da je poslodavac naknadno dostavio zapisnik o osposobljavanju za rad na siguran način na stroju motalica, iako tužiteljica kod poslodavca nikada nije bila osposobljena za rad na siguran način na motalici, a tuženik kao ni prvostupanjsko tijelo nisu naveli razloge prihvaćanja dokazne vrijednosti (antidatirane) Procjene rizika. Predlaže da sud izvede dokaz saslušanjem tužiteljice, strojarskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku na okolnost procesa rada na stroju motalici, zaštitnim mehanizmima za sprječavanje ozljeda na radu na stroju motalica, (ne)funkcioniranju senzora za zaštitu od ozljeđivanja, vještačenje po sudskom vještaku zaštite na radu na okolnost provedenih mjera zaštite na radu od strane poslodavca na stroju za motanje žice te (ne)pravilnoj primjeni pravila zaštite na radu kod poslodavca za rad na stroju motalica, medicinsko vještačenje ozljede tužiteljice na okolnost da se radi o teškoj tjelesnoj ozljedi uz uvid u medicinsku dokumentaciju koja je priložena upravnom spisu. Slijedom navedenog predlaže da sud poništi osporavano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje u ovoj upravnoj stvari te predmet vrati na ponovni postupak.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom navodi da je osporavano rješenje doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku. Smatra da tužba nije pravodobna i predlaže da sud tužbu odbaci, te podredno (ukoliko je ista pravodobna) da tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

4. Podneskom zaprimljenim u ovome sudu 26. rujna 2022. tužiteljica je osporila navode iz odgovora na tužbu, te je ponovno iznijela tužbene navode, navodeći da činjenica da je stroj za namatanje bio ispravan 11. rujna 2018. i 16. rujna 2021. (Zapisnici o pregledu i ispitivanju radne opreme od strane V. d.o.o.) ne implicira i činjenicu da je stroj bio ispravan na dan ozljeđivanja.

5. Sud je rješenjem poslovni broj Us I-858/2022-5 od 12. rujna 2022. pozvao zainteresiranu osobu da sudjeluje u ovom sporu.

6. Najprije valja istaknuti da je tužba tužiteljice pravodobna, jer je osporavano rješenje tužiteljici dostavljeno 28. lipnja 2022., a tužiteljica je tužbu ovome sudu dostavila 28. srpnja 2022., dakle tužba je pravodobna u smislu odredbe članka 24. stavak 1.  Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.; dalje u tekstu: ZUS).

7. 1. Sud je 21. veljače 2023. održao raspravu u nazočnosti opunomoćenika tužiteljice, službene osobe tuženika i zakonskog zastupnika zainteresirane osobe,  te su na navedenoj raspravi tužiteljica i tuženik ostali kod prethodno iznesenih navoda, a zainteresirana osoba priključila se navodima tuženika.

7.2. Na navedenoj raspravi sud je primjenom odredbe članka 33. stavak 5. ZUS-a u svezi odredbe članka 292. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine  53/1991 – 80/2022) odbio kao nepotrebne za rješavanje ove upravne stvari u upravnom sporu dokazne prijedloge saslušanja tužiteljice u svojstvu stranke, strojarsko vještačenje na okolnosti specificirane u tužbi, vještačenje po vještaku zaštite na radu na okolnost provedenih mjera zaštite na radu od strane poslodavca kao i (ne) pravilnoj primjeni pravila zaštite na radu kod poslodavca za rad na stroju motalica, kao i medicinsko vještačenje ozljede tužiteljice radi utvrđenja okolnosti radi li se o teškoj tjelesnoj ozljedi, primjenom odredbe članka 8. ZUS-a, prvenstveno iz razloga što nedostatnost utvrđenog činjeničnog stanja u provedenom postupku nije davala podlogu za odlučivanje o osnovanosti zahtjeva tužiteljice. Valja istaknuti da uloga upravnog suda pri takvom izostanku utvrđenja odlučnih činjenica nije u cijelosti nadomjestiti u upravnom sporu objektivne i brojne nedostatke provedenog postupka, uz izostanak potrebnog stručnog znanja voditelja postupka u smislu mogućnosti ocjene probavljenih dokaza (fotografije i snimke stroja). Tako su zaključci prvostupanjskog tijela, između ostaloga, doneseni na temelju dokaza - videosnimka rada stroja motalice, pri čemu je voditelj postupka nema stručna znanja procijeniti pri kojim pokretima ruke u uobičajenom radnom procesu se senzor aktivira. Sud jedino u odnosu na prijedlog za vještačenjem težine ozljede tužiteljice smatra da predmetni dokaz nije potreban za medicinska utvrđenja u smislu članka 66.  Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju  (Narodne novine, broj: 80/13., 137/13. i 98/19.).

8. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu, te je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Tužiteljica je bila zdravstveno osigurana kao osoba u radnom odnosu kod zainteresirane osobe od 1. ožujka 2021. do 30. rujna 2021.; a dana 29. travnja 2021. oko 20:40 sati, nakon 6:40 sati rada, doživjela je ozljeđivanje prilikom rada za poslodavca D…. d.o.o. P., na stroju za namatanje žice i to dijagnoze šifre prema MKB-10 klasifikaciji S61.9 Otvorena rana desne šake; u vrijeme ozljede imala je sklopljen ugovor o radu s poslodavcem za radno mjesto sastavljača precizne mehanike, a koji poslovi, prema Procjeni rizika poslodavca iz ožujka 2017. godine, obuhvaćaju i poslove namotavanja žice na feritne jezgre.

10. Iz spisa postupka proizlazi da je zainteresirana osoba 7. svibnja 2021.  podnijela prijavu ozljede na radu za tužiteljicu, po zanimanju kuhar, zbog ozljede prema dijagnozi šifre prema MKB-10 klasifikaciji S61.9 Vulnus perforatum manus dex a koja je nastala 29. travnja 2021. nakon 6:40 sati rada s time da je radno vrijeme tužiteljice na dan nastanka ozljede bilo od 14:00 do 22:00 sata; ozljeda je nastala na adresi poslodavca, P., na stupnoj samostojećoj motalici pogonjenoj na komprimirani zrak koja služi za motanje žice na feritnu jezgru. U prijavi se navodi da se radni proces odvija na način da radnica postavi jezgru na središte stroja, tzv. škare, koje uzimaju određeni promjer i dužinu žice te se žica postavlja u središte jezgre; pomoću nožnog aktuatora aktivira se hod cilindra - igle koja vrši namatanje na jezgru. Nadalje zainteresirana osoba navodi da je radnica nepažnjom postavila ruku u zabranjeni prostor djelovanja stroja i ujedno pritisnula nožni aktuator nakon čega je aktiviran cilindar ili tzv. igla te je u tom trenutku došlo do kontakta i ozljeđivanja. Kao uzrok ozljede se navodi izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu.

11. Spisu postupka priložena je medicinska dokumentacija tužiteljice.

12. U upravnom postupku najprije su pribavljeni dokazi: očitovanje tužiteljice od 19. svibnja 2021. i 17. lipnja 2021., očitovanje društva D…. d.o.o. od 12. svibnja 2021. godine uz obrazac Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje eM-1P od 1. ožujka, Tiskanica - 1 Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje; zapisnik Državnog inspektorata, Područnog ureda O., Ispostava u P. od 4. svibnja 2021.; očitovanje Državnog inspektorata, Područnog ureda O., Ispostava u P., od 27. svibnja 2021.; Ugovor o radu između društva D… d.o.o. i tužiteljice od 1. travnja 2021.; Prikaz svih opasnosti, štetnosti i napori na radu i u vezi s radom društva D… d.o.o. i Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način društva D… d.o.o. za tužiteljicu za radno mjesto sastavljač precizne mehanike.

13. Prvostupanjsko tijelo je donijelo rješenje KLASA: UP/1-502-03/21-02/116, URBROJ: 338-11-21-15 od 6. srpnja 2021. kojim tužiteljici ozljeda zadobivena dana 29. travnja 2021., izražena dijagnozama šifri prema MKB-10 klasifikaciji: S61 9 Otvorena rana ručnoga zgloba i šake, nespecificiranog dijela nije priznata ozljedom na radu, jer je do ozljede na radu došlo neodgovornim i skrivljenim ponašanjem tužiteljice u radnom procesu za koji je obučena, te jer je radnu operaciju obavljala na način protivan pravilima zaštite na radu čime je izravno prouzrokovala nastanak ozljede.

14. Navedeno rješenje poništeno je rješenjem tuženika KLASA: UP/ll-502-03/21-01/604, URBROJ: 338-01-06-05-21-02 od 7. listopada 2021. i predmet vraćen na ponovni postupak radi utvrđenja odlučnih činjenica - je li ozljeđivanje tužiteljice uzrokovano njezinim skrivljenim, nesavjesnim ili neodgovornim ponašanjem prilikom obavljanja radnog procesa na stroju za motanje bakrene žice ili pak nedostacima koji se odnose na sigurnost rada na predmetnom stroja, uz potrebu medicinskog vještačenja.

15. S obzirom na uputu iz navedenog rješenja tuženika od 7. listopada 2021. u ponovnom postupku dijelom su pribavljeni potrebni dokazi, te se prvostupanjsko tijelo poziva na video zapis rada stroja dostavljen od društva D… d.o.o. 23. prosinca 2021.

16. U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo pribavilo je i očitovanje Državnog inspektorata, Područnog ureda O., Ispostave u P., od 2. studenoga 2021. očitovanje tužiteljice od 10. studenoga 2021., očitovanje društva D… d.o.o. od 4. studenoga 2021. uz koji je priložen Zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme V. d.o.o. za stroj za namatanje žice, inventarski broj 20172788, od 11. rujna 2018. te 16. rujna 2021. i foto dokumentacija stroja, a na raspravi održanoj 14. prosinca 2021. ispitalo je svjedoke  l. L. i Z. K., kao i predstavnika poslodavca A. O., bez nazočnosti tužiteljice (svjedoci ispitani izvanraspravno).

17. Po provedenom postupku prvostupanjska je tijelo ponovno donijelo rješenje kojim je odbilo zahtjev tužiteljice, smatrajući da iz izjava svjedoka i poslodavca proizlazi da su senzori stroja za motanje bakrene žice aktivni u dometu rada ruke te iz izjave tužiteljice, da je prilikom uzimanja žice ruka tužiteljice bila u unutarnjem prostoru stroja motalice, da nisu utvrđeni propusti poslodavca i da tužiteljica nije radila dužnom pažnjom u obavljanju redovitih poslova radnog mjesta za koje je obučena, uslijed čega postoje okolnosti iz članka 67. stavak 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, pa se ozljeda nastala dana 29. travnja 2021. pod dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji S61.9 ne može priznati kao ozljeda na radu.

18. Tuženik je, zaključkom od 28. travnja 2022. zatražio od društva D… d.o.o. očitovanje na žalbu tužiteljice, očitovanje o načinu praktičnog osposobljavanja K. l. za poslove sastavljača precizne mehanike uz dostavu programa osposobljavanja kao i dostavu foto dokumentacije uputa na radnom stroju na kojem je K. l. doživjela ozljeđivanje te presliku dokumentacije za održavanje predmetnog stroja (slika 2. i 6. foto dokumentacije dostavljene uz podnesak od 4. studenoga 2021.), te od tužiteljice očitovanje na podnesak društva D… d.o.o. od 4. studenoga 2021. (kojem je priložen Zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme za stroj za namatanje žice, od 11. rujna 2018. te foto dokumentacija stroja) i podnesak od 23. prosinca 2021. (kojem je priložen video zapis procesa rada na stroju motalici). 

19. Iz očitovanja D… d.o.o. P. od 16. svibnja 2022., u bitnome proizlazi, da je stroj za motanje žice bio ispravan; da je radnica u slučaju da stroj nije bio ispravan trebala obavijestiti službu održavanja o kvaru što nije napravila; razlog pomicanja  motalice unutar organizacije  tvrtke  (ukupno je prešla 30 m) s mjesta  rada gdje se dogodila ozljeda napravljena je radi sigurnosno preventivnih razloga, odnosno zaštite od izravnog dodira i kako  bi se motalicu moglo pregledati i ispitati bilo od strane tehničkog  održavanja  ili nadzornih  tijela; Tehničko  odražavanje  poslodavca je  nakon  pregleda  utvrdilo da je motalica sigurna, održavana  i u ispravnom  stanju te je  vraćena  na radno mjesto radi potrebe proizvodnje u skladu s pravilima zaštite na radu i tehničkim propisima; u odnosu na radnice/svjedokinje l. L. i Z. K.; smatra da se radi o marljivim radnicima s višegodišnjim iskustvom na stroju za motanje bakrene žice, a njihove eventualne ozljede nisu utvrđene medicinskom dokumentacijom; društvo provodi mjere zaštite vezane za sigurnost i zdravlje svih radnika prema dokumentaciji Procjene rizika za sva postojeća radna mjesta unutar društva; smatra neistinitom tvrdnju da radnik svojom šakom postavlja feritnu jezgru na postolje u unutarnjem dijelu motalice na što ukazuje priloženi videozapis; ističe da je Državni inspektorat bio obaviješten o predmetnom događaju telefonski od z.z. zainteresirane osobe i tužiteljice; inspekcijski nadzor je uslijedio 4. svibnja 2021.; Praktično  osposobljavanje temelji se na Programu osposobljavanja za rad na siguran način koji zainteresirana osoba prilaže uz foto dokumentaciju traženih uputa; smatra da u zadnje dvije - tri godine poslodavac ima problema s radnicima jer ne poštuju mjere zaštite na radu, najčešće zbog skrivenog korištenja mobitela, satova, audio uređaja i nekih drugih  nepredviđenih  distrakcija  koje su povezane s tehnologijama; Poslodavac  nije  imao  nikakvih prijavljenih ozljeda na radu više godina.

20. Iz podneska tužiteljice od 17. svibnja 2022., u bitnome proizlazi, da zapisnici društva V. d.o.o. o pregledu i ispitivanju radne opreme od 11. rujna 2018. i 16. rujan 2021. nisu relevantan dokaz o ispravnosti stroja motalice i senzora na stroju u vrijeme nastanka ozljede na radu jer se ozljeda dogodila 29. travnja 2021.; do ozljeđivanja šake došlo je isključivo radi neispravnosti stroja za namatanje žice, odnosno senzora, što smatra da proizlazi iz iskaza z.z. zainteresirane osobe A. O. od 14. prosinca 2021., a prema njenom saznanju djelatnici poslodavca su prvotno samoinicijativno pokušali otkloniti kvar na senzoru motalice, a kada to nije uspjelo poslodavac je motalicu odvezao u Z. gdje je kvar žurno otklonjen; Navodi i da je iz prikazanog video zapisa vidljiv način rada na stroju, ali je radni proces prikazan znatno usporenim ritmom od uobičajnog, radi visokih normi, te nije prikazan sam početak rada namotavanja kada je žica koja se namotava na feritnu jezgru duga i do 1 metar i prolazi kroz donji prednji prostor stroja i to znatno ispod razine senzora u dijelu u kojem se nalazi radni hod cilindra s iglom i u kojem ne postoji nikakva fizička zaštita koja bi sprječavala ulazak rukom radnika u takav prostor prilikom procesa rada, niti nastanak ozljede od igle na stroju ukoliko se ruka nađe u tom prostoru kada radnik hvata žicu; tužiteljica je ostala kod prijedlogu da se tijekom postupka provede strojarsko vještačenje motalice, pribavljanje atesta za stroj kao i vještačenje po vještaku zaštite na radu, a na okolnost utvrđivanja procesa rada na stroju, eventualnim zaštitnim mehanizmima za sprječavanje ozljeda, nefunkcioniranju senzora od ozljeđivanja te nepravilnoj primjeni pravila zaštite na radu kod poslodavca .

21. Primjenom članka 19. stavka 2. Pravilnika o ovlastima, obvezama i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (Narodne novine br. 8/15., 17/15., 41/15., 104/17., 34/18., 63/22.) pribavljeno je i stručno medicinsko mišljenje liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda na okolnost može li se tražena dijagnoza uzročno posljedične povezati s događajem od 29. travnja 2021., te je pribavljen osobni zdravstveni karton i druga medicinska dokumentacija. Liječničko povjerenstvo donijelo je nalaz, mišljenje i ocjenu, KLASA: UP/II-502-03/22-01/101, URBROJ: 338-01-10-04- 22- 03 od 6. svibnja 2022. u kojem je utvrđeno da je u medicinskoj dokumentaciji verificirana ozljeda dijagnoze 861.9 Otvorena rana desne šake, nastala opisanim načinom u predmetnom događaju od 29. travnja 2021. Stoga, u ovoj upravnoj stvari nije sporno postojanje pretpostavke iz članka 66. točka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

22. Dakle, sporno je pitanje postajanja pretpostavki iz članka 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

23. Odredba članka 39. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (Narodne novine broj 75/14,  154/14 , 79/15 , 139/15, 105/16, 40/17 , 66/17 , 109/17, 132/17, 119/18, 41/19 , 22/20, 39/20, dalje u tekstu: Pravilnik) propisuje da će u postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, nadležni regionalni ured Zavoda odnosno nadležna područna služba Zavoda postupati u skladu s propisima o zaštiti na radu, drugim propisima, te odredbama Zakona i Pravilnika.

24. Zakonom o zaštiti na radu (Narodne novine br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), u članku 1. stavku 1. do 3. propisano je da se istim Zakonom uređuje sustav zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, a osobito nacionalna politika i aktivnosti , opća načela prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu, nadzor i prekršajna odgovornost te se osniva Zavod za unapređivanje zaštite na radu i utvrđuje njegova djelatnost i upravljanje. Svrha istog Zakona je sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom. Radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdrav lja na radu propisuju se opća načela sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja, pravila za uklanjanje čimbenika rizika i postupci osposobljavanja radnika te postupci obavješćivanja i savjetovanja radnika i njihovih predstavnika s poslodavcima i njihovim ovlaštenicima.

25. Članak 17. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu propisuje da je poslodavac obvezna organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima.

26. Članak 41. stavak 1., 3. i 4. Zakona o zaštiti na radu propisuje da je poslodavac obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana , prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu. Poslodavac je obvezan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna oprema  u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani. prilagođeni za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike. Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika.

27. Članak 68. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu propisuje da je radnik obvezan i odgovora n obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca. odnosno njegovog ovlaštenika, tako da: 1) prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika, 2) pravilno koristiti sredstva rada; 3) pravilno koristi propisanu zaštitnu opremu, koju je nakon korištenja obvezan vratiti na određeno radno mjesto, 4) pravilno koristi i samovoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja zaštite na sredstvima rada, 5) odmah obavijesti poslodavca , njegovog ovlaštenika , stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa na takvu situaciju, kao i o bilo ko1em uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu, 6) posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca, 7) prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada koja je koristio u takvom stanju da ne ugrožavaju ostale radnike ili sredstva rada, 8) surađuje s poslodavcem , njegovim i ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika na zaštitu na radu.

28. Članak 69. stavak 3. i 4. Zakona o zaštiti na radu propisuje da radnik mora odmah izvijestiti poslodavca. njegovog ovlaštenika , stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika za zaštitu na radu o svakoj činjenici za koju smatra da predstavlja neposredni rizik za sigurnost i zdravlje , kao i o svakom drugom nedostatku u sustavu zaštite na radu. Radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti radno mjesto ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere te zbog takvom postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice.

29. Odredbom članka 65. Zakona o zaštiti na radu propisano je da je poslodavac  obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad (stavak 1.); Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici (stavak 2.); Obavijest iz stavka 1. i 2. ovoga članka poslodavac je obvezan dostaviti odmah po nastanku ozljede (stavak 3.); Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu iz stavka 3. ovoga članka ako je nakon isključenja izvora ozljede, pružanja prve pomoći ozlijeđenoj osobi te pozivanja hitne medicinske pomoći ili zbrinjavanja ozlijeđene osobe u stacionarnu zdravstvenu ustanovu ili dnevnu bolnicu, bez odgađanja obavijestio mjesno nadležni ured tijela nadležnog za inspekcijski nadzor na broj telefona objavljen na službenim stranicama toga tijela ili na jedinstveni telefonski broj za hitne službe 112 (stavak 4.).

30. Odredbom članka 93. Zakona o zaštiti na radu propisano je da je nadležni inspektor rada dužan obaviti nadzor povodom događaja iz članka 65. stavka 1. i 2. ovoga Zakona odmah nakon primitka obavijesti o nastanku takvoga događaja od poslodavca, policije, radnika ili liječnika koji je ozlijeđenoj osobi pružio medicinsku pomoć (stavak 1); Nadležni inspektor rada dužan je obaviti nadzor kod poslodavca kod kojeg je utvrđena profesionalna bolest radnika (stavak 2.); O događaju iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona nadležni inspektor rada dužan je, najkasnije u roku od 24 sata od primljene obavijesti o događaju, izvijestiti svoga čelnika (stavak 3.).

31. Prema odredbi članka 25. Zakona o zaštiti na radu ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti (stavak 1.); Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu (stavak 2.).

32. Pravilno tuženik zaključuje da je u postupku sporno postoji li na strani tužiteljice skrivljeno, nesavjesno i neodgovorno ponašanje tužiteljice, kao i mehanika nastanka ozljede, odnosno je li ozljeda uzrokovana uslijed neispravnosti stroja te je li tužiteljica bila osposobljena za rad na siguran način.

33. Sud ocjenjuje pravilnim zaključak tuženika da je tužiteljica bila osposobljena za rad na siguran način, što proizlazi iz Zapisnika o ocjeni praktične osposobljenosti tužiteljice za rad na siguran način od 6. travnja 2021. iz kojeg proizlazi da je tužiteljica završila teoretsku obuku provedenu u skladu s Programom osposobljavanja radnika te da je praktična obuka za poslove i radne zadatke za predmetno radno mjesto izvršena 22. ožujka 2021 . do 2. travnja 2021.; da je obuku izvršio ovlaštenik poslodavca (stručnjak zaštite na radu) te da je tužiteljica osposobljena za obavljanje poslova i radnih zadataka za koje je izvršena provjera osposobljenosti za rad na siguran način odnosno da je upoznata sa svim mjerama i pravilima zaštite na radu na poslovima na kojima je raspoređena.

34. Također i iz iskaza tužiteljice na raspravi održanoj 14. prosinca 2021. proizlazi da joj je poslovođa prvi dan kada je radila na stroju pokazao rad na stroju te da su ju dvije radnice učile i pokazale joj rad na stroju. U navedenoj izjavi tužiteljica je iscrpno opisala rad na predmetnom stroju i to na način da je prvo stavljala jezgru na škare, postavila žicu u rupu, uzela je potom žicu i nabacila te stisnula papučicu, zakrenula škare te ponovno uzela drugi kraj žice, nabacila žicu te stisnula papučicu, a koji opis odgovara opisu danom od strane zainteresirane osobe u tijeku postupka te ispitanih svjedoka Z. K. i l. L.

35. Stoga sud ocjenjuje pravilnim zaključak tuženika i prvostupanjskog tijela da je tužiteljica bila upoznata s procesom rada na predmetnom stroju te je bila osposobljena za rad na siguran način.

36. Pravilan je i navod tuženika da u odnosu na svjedokinju Z. K. u evidenciji Zavoda ne postoje podaci o prijavi ozljede na radu kod zainteresirane osobe.

37. Tuženik se u pogledu ispravnosti stroja poziva na video zapis i foto dokumentaciju koju je zainteresirana osoba dostavila navodeći da se stroj sastoji od kućišta u kojem se nalazi vertikalni cilindar s tzv. iglom, a na kućištu nalazi se postolje s mehaničkim držačem za pridržavanje metalnog prstena (tzv. feritne jezgre) na koji se namotava žica; Kućište je djelomično otvoreno s prednje strane s time da se pri vrhu, oko 10-20 cm (prema procjeni ovog tijela), u dijelu koji omogućava prolaz žice i ruke, nalaze se senzori koji u ispravnom stanju onemogućuju rad stroja za vrijeme dok se ruka nalazi u tom dijelu; Stroj, odnosno vertikalni cilindar na stroju pokreće se stiskanjem nožne papučice koja se nalazi s desne strane stroja; Proces rada na stroju je taj da radnik postavi metalni prsten u mehaničke držače na kućištu stroja te određenu dužinu bakrene žice na središte metalnog postolja motalice te se pritiskom na nožnu papučicu pokreće cilindar (igla) do središta metalnog postolja koja žicu povlači kroz središte prstena, na koji način se stvara zavojnica; U postupku rada ruka radnika se kreće na način da, nakon što je žica namotana na metalni prsten, zalazi u kućište stroja (pri vrhu) radi primanja žice i stavljanja iznad mehaničkog postolja kako bi žica bila zahvaćena iglom i namotana na metalni prsten. Radnik izvodi radnu operaciju u sjedećem položaju te normalan i prirodan pokret ruke, kako bi to proizlazila iz sadržaja videozapisa, doseže do dijela vrha kućišta stroja koji sa strane ima postavljene senzore.

38. Prema Procjeni rizika društva D… d.o.o. iz ožujka 2017. posao na navedenom stroju obavlja osoba zaposlena na radnom mjestu sastavljač precizne mehanike za koji postoji srednji rizik u obavljanju poslova. Prema izjavama svjedoka Z. K. i l. L. rizici ozljeđivanja na radnom mjestu je udarac žice i igle kada se namotava na jezgru, a ako se ruka stavi ispod jezgre i škara i istovremeno stisne papučica može doći do ozljede iglom.

39. Suprotno shvaćanju tuženika, a zahvaljujući propustu državnog inspektorata u smislu odredbe članka 65. i članka 93. Zakona o zaštiti na radu, u predmetu je ostalo sporno je li stroj u trenutku ozljeđivanja bio ispravan.

40. Nije sporan izgled stroja, ali u postupku nije od strane relevantnih stručnjaka utvrđen način njegova rada kao i mehanizmi zaštite od ozljede, pa je stoga pretpostavka da je do ozljede došlo na način da je tužiteljica u trenutku ozljede stavila ruku unutar kućišta u dijelu koji nije pokriven senzorima koji sprječavaju rad stroja kada se ruka nalazi u tom dijelu, puko nagađanje, pri čemu i sam tuženik navodi da se možda radilo i o neispravnosti rada stroja.

41. Iz zapisnika o pregledu i ispitivanju radne opreme za stroj za namatanje žice (veliki), Tip H2500, inventarski broj 20172788, društva V. d.o.o., V. od 11. rujna 2018. i od 16. rujna 2021. proizlazi da je navedeni stroj pregledan i ispitan te da ispunjava sigurnosno zdravstvene zahtjeve, uključuju ispravnost, funkcionalnost i pouzdanost uređaja za uključivanje i isključivanje, upravljanje te signalnih uređaja, kao i da je pregled i ispitivanje predmetnog stroja dana 15. rujna 2021. izvršen u okviru redovnog ispitivanja određenog Zapisnikom o pregledu i ispitivanju radne opreme od 11. rujna 2018. Međutim, suprotno shvaćanju tuženika iz navedenih dokaza ne može se izvesti apsolutni stav da je, stoga, stroj u vrijeme nastanka ozljede bio u ispravnom stanju.

42. Stoga u postupku nije niti u potpunosti utvrđena činjenica je li zainteresirana osoba navedeni stroj nakon ozljede tužiteljice uklonila iz pogona radi pregleda stroja i utvrđivanja njegove ispravnosti ili radi popravka.

43. Također, u postupku ispitani svjedoci nisu niti upitani o navedenim okolnostima uklanjanja stroja nakon ozljeđivanja tužiteljice, na koju okolnost bi bilo svrsishodno izvesti i dokaz saslušanja djelatnika zainteresirane osobe koji su provjeravali radnu sposobnost stroja nakon ozljeđivanja tužiteljice.

44. Tužiteljici je onemogućeno sudjelovanje u postupku na način da nije mogla neposredno ispitati svjedoke, te također suočiti njihove iskaze i iskaze zainteresirane osobe, što bi pomoglo potpunom utvrđenju činjeničnog stanja. Tužiteljica je morala biti svjesna pozicija ruke u kojima je moguće ozljeđivanje, pri čemu iz spisa ne proizlazi da je ista bila pod utjecajem alkohola ili nekih opojnih sredstava.

45. Iz dopisa Državnog inspektorata, Područnog ureda O., Ispostave P., od 2. studenoga 2021. proizlazi (samo) da je poslodavac obavijestio to tijelo o ozljedi na radu tužiteljice, ali da navedeno tijelo nije obavilo inspekcijski nadzor s obzirom na prirodu ozljede tužiteljice (već redovni nadzor 4. svibnja 2021., dakle nepropisno), a ne postupanje nadležnog tijela ne može pri ocjeni dokaza dovesti do zaključka o automatskom ekskulpiranju odgovornosti poslodavca.

46. U tom smislu valja istaknuti i da iz obrazloženja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-4673/2008. od 20. svibnja 2009. proizlazi zaključak da pogreške nadležnih tijela ne smiju ići na štetu građana koji stav proizlazi i iz presude Europskog suda za ljudska prava, Gashi protiv Hrvatske od 17. prosinca 2007. Dakle, propust državnog inspektorata ne može, primjenom pravila tereta dokazivanja, rezultirati, u činjenično dvojbenoj situaciji, nepovoljnijim položajem tužiteljice.

47. S obzirom na navedeno sud osporavano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje u ovoj upravnoj stvari ocjenjuje nezakonitim.

48. Stoga će prvostupanjsko tijelo u ponovnom postupku provesti dokaz vještačenjem predmetnog stroja po vještaku strojarske struke radi razjašnjenja činjenice načina rada stroja, postojanja i aktivacije zaštitnih senzora (posebice u odnosu na početak namotavanja žice), uvjeta sigurnog obavljanja posla (siguran položaj ruke) kao i procjene načina nastanka ozljede s obzirom na nastalu ozljedu. Zadaća će vještaka strojarske struke biti i ocjena pravilnosti zaključka javnopravnih tijela da je "ozljeda tužiteljice mogla nastati jedino iz razloga što je tužiteljica držala ruku u kućištu stroja ispod razine senzora stroja koji sprječavanju pokretanje tzv. igle stroja, u kojem trenutku je papučicom pokrenula sam stroj, u kojem trenutku je tzv. igla probila desnu šaku tužiteljice; u tim okolnostima, s obzirom na položaj ruke tužiteljice kao i mehanizam rada na stroju (stroj se pokreće kada radnik žicu postavi kod metalnog prstena na postolju stroja)." Prvostupanjsko će tijelo vještaku omogućiti iznošenje nalaza i mišljenje na raspravi u nazočnosti stranaka, te će na raspravu uz stranke ponovno pozvati ispitane svjedoke radi mogućnosti sudjelovanja stranaka, te radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja. 

49. Slijedom navedenog, s obzirom da je u tijeku spora utvrđeno da je osporavanim rješenjem, kao i prvostupanjskim rješenjem u ovoj upravnoj stvari, povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, to je sud na temelju članka 58. stavak 1. ZUS-a usvojio tužbeni zahtjev kao u toč. I. i toč. II. izreke presude.

50. Naknadu troška u ovom upravnom sporu zatražila je tužiteljica u ukupnom iznosu od 1.244,28 eur/ 9.375 kn, za radnju sastava tužbe i za radnju zastupanja na ročištu za raspravu održanom 21. veljače 2023., svaka radnja po 622,14 eur /4.687,50 kn uključujući iznos PDV-a, koji trošak je sud ocijenio opravdanim primjenom odredbe članka 79. stavak 1. ZUS-a, te primjenom Tbr. 23 i Tbr. 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22).

51. S obzirom da je tužiteljica uspjela u sporu valjalo je primjenom odredbe članka 79. stavak 1., stavak 4. i stavak 6. ZUS-a, riješiti kao u toč. III. izreke ove presude.

 

U Osijeku 28. veljače 2023.

                                                                                                                           

                                                                                                                                       Sutkinja

                                                                                                                                  Blanka Sajter v. r.

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv toč. I. i II. izreke ove presude nije dopuštena žalba (odredba članka 66. a stavak. 1. ZUS-a).

Protiv toč. III. izreke ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovome sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.