- 1 -              III Kr 158/2022-3

Broj: III Kr 158/2022-3

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa kao predsjednika vijeća te dr. sc. Marina Mrčele, izv. prof. i Perice Rosandića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Martine Setnik kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog F. M. zbog kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. Kaznenoga zakona (''Narodne novine'' broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015. – ispravak, 101/2017., 118/2018. i 126/2019. - dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 7. veljače 2022. broj K-1469/2020. i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 19. srpnja 2022. broj Kž-586/2022., u sjednici održanoj 28. veljače 2023.,

p r e s u d i o   j e

              I.  Utvrđuje se da je zahtjev osuđenog F. M. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude osnovan, ukida se presuda Županijskog suda u Zagrebu od 19. srpnja 2022. broj Kž-586/2022-3 i predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovnu odluku.

              II.  Na temelju članka 518. stavka 5. Zakona o kaznenom postupku (''Narodne  novine'' broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22.) protiv osuđenog F. M. odgađa se izvršenje pravomoćne presude.

Obrazloženje

1.              Pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 7. veljače 2022. broj K-1469/2020. i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 19. srpnja 2022. broj Kž-586/2022. osuđeni F. M. proglašen je krivim zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavka 1. KZ/11. i osuđen na kaznu zatvora deset mjeseci. Na temelju članka 69. KZ/11. osuđeniku je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti u trajanju deset mjeseci.

2.              Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude podnio je osuđenik po branitelju, odvjetniku I. B., iz razloga navedenih u članku 517. stavku 1. točki 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. i 80/22. - dalje: ZKP/08.).

2.1.              Osuđenik smatra da je povrijeđeno njegovo pravo na obranu na raspravi i da je počinjena povreda odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku te navodi četiri prigovora. Prvi se odnosi na to da ''prvostupanjski sud, a kasnije i drugostupanjski sud uopće nije uzeo u obzir niti je odlučio o prijedlogu obrane'' za spajanje kaznenih postupaka. Drugi se odnosi na to da mu prvostupanjski sud ''nije omogućio da obranu iznese naknadno uz prisustvovanje branitelja iz povjerenja'' te da drugostupanjski sud ''nije obrazložio iz kojeg je razloga zakonito da se okrivljeniku onemogući branitelj po vlastitom izboru''. Prema trećem prigovoru, prvostupanjski sud ''nije proveo niti jedan dokaz kojega je predložila obrana, a radilo se o saslušanju neposrednih očevidaca''. Četvrti se prigovor odnosi na to da je sud uskratio pravo osuđeniku ''na uvid u spis i presnimavanje medija u spisu''. Predložio je da Vrhovni sud Republike Hrvatske ukine prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.

3.              Zahtjev sa spisom je, u skladu s člankom 518. stavkom 4. ZKP/08., dostavljen Državnom odvjetništvu Republiku Hrvatske koje je podnijelo odgovor na zahtjev u kojem je predložilo njegovo odbijanje. Taj je odgovor dostavljen osuđeniku.

4.              Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude je osnovan.

5.              Najprije treba navesti da nije u pravu osuđenik kada tvrdi da prvostupanjski i drugostupanjski sud nisu uzeli u obzir niti odlučili o prijedlogu za spajanje dva kaznena postupka. Iz stanja spisa jasno je da je spajanje dva postupka bilo razmatrano na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu i Općinskom sudu u Novom Zagrebu (listovi 68, 69, 71 i 72 spisa). Iz navedenih podataka jasno je da je odlučeno da se ti postupci neće spojiti. O tome se u povodu žalbe očitovao i drugostupanjski sud (točka 5.3. drugostupanjske odluke). Pravilno je drugostupanjski sud naveo da je spajanje kaznenih postupaka mogućnost, ali ne i obveza suda. Također je pravilno drugostupanjski sud ocijenio da nedonošenje rješenja o spajanju postupaka ne predstavlja tešku povredu prava na pošteno suđenje. Sastavnice prava na pošteno suđenje propisane su u članku 29. Ustava Republike Hrvatske (pročišćeni tekst, Ustavni sud Republike Hrvatske, 15. siječnja 2014. - dalje: Ustav) i članku 6. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (''Narodne novine – međunarodni ugovori'' broj 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010. i 13/2017. - dalje: Konvencija). Obje odredbe navode i tzv. minimalna prava obrane kao sastavnice prava na pošteno suđenje, a pravo na (ne)spajanje kaznenih postupaka nije jedno od tih prava.

5.1.              Također nije u pravu osuđenik kada tvrdi da prvostupanjski sud ''nije proveo niti jedan dokaz kojega je predložila obrana''. Obrana je predložila ispitivanje dvojice svjedoka i provođenje psihijatrijskog vještačenja osuđenika. Vještačenje je provedeno, a ispitivanje svjedoka je odbijeno i prvostupanjski je sud za to dao razloge (list 155 spisa). ZKP/08. ne predviđa dužnost prihvaćanja svih dokaza koje predloži obrana, a niti takva dužnost suda proizlazi iz navedenih odredbi Ustava i Konvencije, uključujući i praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava (v. primjerice presudu Europskog suda za ljudska prava Murtazaliyeva protiv Rusije [VV], 2018., stavak 139. ili odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-122/2020. od 26. listopada 2021. točka 15.2., broj: U-III-2088/2021. od 16. studenoga 2021. točka 18. i broj: U-III-3930/2017. od 8. prosinca 2022. točke 35. - 38.).

5.2.              Jednako tako, nije u pravu osuđenik kada tvrdi da mu je uskraćeno pravo ''na uvid u spis i presnimavanje medija u spisu''. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je odvjetnik I. B. 29. travnja 2021. tražio presnimavanje CD/DVD-a sa stranica 16 i 21A spisa i da je to presnimavanje obavljeno 10. svibnja 2021. (list 56 spisa). Također, branitelj osuđenika po službenoj dužnosti tražio je fotokopiranje određenih stranica spisa koje je također obavljeno (list 84). Prema tome, jasno je da osuđeniku nije ukraćeno pravo na uvid spisa niti mu je uskraćeno presnimavanje CD/DVD-a pa nema niti povrede prava obrane u tom dijelu.

5.3.              Osuđenik u zahtjevu tvrdi da mu prvostupanjski sud ''nije omogućio da obranu iznese naknadno uz prisustvovanje branitelja iz povjerenja'' te da drugostupanjski sud ''nije obrazložio iz kojeg je razloga zakonito da se okrivljeniku onemogući branitelj po vlastitom izboru''.

5.3.1.              U odnosu na prigovor postupanja prvostupanjskoga suda treba navesti da bi iz zapisnika s rasprave (list 155 spisa) proizlazilo da pravo obrane da njegovom ispitivanju prisustvuje branitelj za kojeg je osuđenik naveo da pristaje da ga brani nije povrijeđeno.

5.3.2.              No, osuđenik je u žalbi prigovarao takvom postupanju prvostupanjskoga suda. Drugostupanjski je sud na taj žalbeni prigovor trebao odgovoriti jer je riječ o važnoj sastavnici prava na pošteno suđenje koja ulazi u tzv. minimalna prava obrane. Pravo okrivljenika da se brani ''uz branitelja po vlastitom izboru'' jedno je od minimalnih prava brane (članak 29. stavak 2. podstavak 4. Ustava i članak 6. stavak 3(c) Konvencije). Budući da drugostupanjski sud uopće nije odgovorio na taj žalbeni prigovor osuđenika, to je počinjena povreda odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku koja je mogla utjecati na presudu, ovisno o ocjeni drugostupanjskoga suda. Naime, drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu ''u onom dijelu u kojem se pobija žalbom'' (članak 476. stavak 1. ZKP/08.). Kada je riječ o pobijanju koje se odnosi na neko od minimalnih prava obrane, tada drugostupanjski sud mora odgovoriti na žalbeni prigovor kojim se ističe povreda neke od minimalnih sastavnica prava na obranu. Prema tome, drugostupanjski je sud povrijedio odredbu članka 467. stavka 1. ZKP/08. koja ovdje predstavlja zakonsku osnovu za ovaj izvanredni pravni lijek iz članka 517. stavak 1. točka 3. ZKP/08. na koju se s pravom poziva osuđenik.

6.              U ponovljenom će postupku drugostupanjski sud ponovno održati sjednicu u povodu žalbe osuđenika na prvostupanjsku presudu. U novoj će odluci odgovoriti na sve važne žalbene prigovore u skladu s člankom 467. stavkom 1. ZKP/08., uključujući i onaj na koji je upozoren ovom odlukom. Pritom će voditi računa i o sadržaju zapisnika s rasprave od 7. veljače 2022. (list 155 spisa).

7.              S obzirom na to da je drugostupanjska presuda ukinuta, to prvostupanjska presuda kojom je osuđenik proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora deset mjeseci nije pravomoćna. Budući da je provjerom utvrđeno da je u tijeku postupak uručenja naloga radi izvršenja te kazne, to je trebalo odgoditi izvršenje navedene presude.   

5.              Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci na temelju članka 519. u vezi s člankom 513. stavkom 1. ZKP/08. i na temelju članka 518. stavka 5. ZKP/08.

Zagreb, 28. veljače 2023.