1              Poslovni broj: 8 Kž-114/2023-8

 

             

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 8 Kž-114/2023-8

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Mirjane Rigljan kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. K., zbog kaznenih djela protiv osobne slobode - prijetnjom iz članka 139. stavak 3. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbi optuženika i Općinskog državnog odvjetnika u Karlovcu podnesenih protiv presude Općinskog suda u Karlovcu broj 13 K-460/2022-39 od 14. prosinca 2022., u javnoj sjednici vijeća održanoj u prisutnosti optuženog Mladena Krupe i branitelja optuženika odvjetnika H. K. 28. veljače 2023.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

              Odbijaju se žalbe optuženog M. K. i državnog odvjetnika kao neosnovane te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskom presudom optuženi M. K. je proglašen krivim zbog počinjenja četiri kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11., činjenično i pravno  pobliže opisana u izreci pobijane presude. Na temelju odredbe članka 139. stavak 3. KZ/11. za svako od četiri kaznenih djela utvrđena mu je kazna zatvora u trajanju po šest mjeseci, na temelju odredbe članka 51. KZ/11. osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju jedne godine i jedan mjesec, na temelju članka 57. stavak 1., 2. i 5. KZ/11. izrečena mu je djelomična uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je optuženik osuđen izvršava u trajanju šest mjeseci, dok se dio kazne u trajanju sedam mjeseci neće izvršiti ako optuženik M. K. u roku tri godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

 

2. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom M. K. je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme oduzimanja slobode i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od uhićenja 4. rujna 2022. u 19,05 pa nadalje.

 

3. Na temelju članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. , 70/17.  i 126/19. – dalje u tekstu: ZKP/08.) optuženik je oslobođen obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08. te oni padaju na teret proračunskih sredstava.

 

4. Protiv presude pravovremeno je podnio žalbu optuženi M. K. putem branitelja H. K., odvjetnika u K., zbog odluke o kaznenopravnoj sankciji s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači odluku o kaznenopravnoj sankciji i optuženiku izrekne blažu kaznenopravnu sankciju.

 

5. Žalbu je podnio i državni odvjetnik zbog odluke suda o kaznenoj sankciji (članak 467. točka 4. u vezi članka 471. stavak 1. ZKP/08.) s prijedlogom da se optuženom M. K. izrekne odgovarajuća bezuvjetna kazna zatvora.

 

6. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

 

7. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP/08., spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

 

8. Na temelju članka 475. stavak 2. ZKP/08, na zahtjev optuženika iznesen u žalbi njegova branitelja, o sjednici drugostupanjskog vijeća izvješteni su optuženi M. K. i njegov branitelj H. K. odvjetnik iz K., te Županijski državni odvjetnik u Zagrebu. Sjednici je putem videokonferencijske veze iz Zatvora u Rijeci prisustvovao optuženi M. K. te njegov branitelj osobno, a uredno obaviješteni Županijski državni odvjetnik nije pristupio pa je vijeće odlučilo održati sjednicu u odsutnosti zamjenika ŽDO u Zagrebu.

 

9. Žalbe nisu osnovane.

 

10. Optuženi M. K. u žalbi navodi da je prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne pogrešno kao otegotno cijenio činjenicu da je kazneno djelo počinjeno prema četiri osobe u stjecaju kao i način izvršenja istih jer su te okolnosti sadržane u samoj inkriminaciji. Optuženik je priznao počinjenje inkriminiranih kaznenih djela, bio je u afektu jer je neposredno prije toga bio pretučen od trećih osoba, bio je frustriran i ponižen, nakon toga je uslijedio razgovor s majkom koji je shvatio uvredljivim. Same prijetnje nije uputio s ozbiljnom namjerom prema članovima svoje obitelji jer za to nije imao nikakve razloge, već je na taj način iskazao svoje nezadovoljstvo i bijes koje nije mogao usmjeriti prema osobama koje su ga pretukle. Do tada je bio u dobrim i tolerantnim odnosima sa svim članovima obitelji, a protiv optuženika se ne vode drugi kazneni postupci, niti postoji opasnost da bi mogao počiniti isto ili slično djelo.

 

11. Državni odvjetnik žaleći se zbog odluke o kaznenopravnoj sankciji ističe da s obzirom na utvrđene okolnosti nije bilo realnog opravdanja za primjenu djelomične uvjetne osude, da se istom neće ostvariti svrha kažnjavanja kako u smislu specijalne tako niti u smislu generalne prevencije. Smatra da sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio otegotne okolnosti, odnosno činjenicu da je počinio četiri kaznena djela prijetnje na štetu svojih bliskih srodnika, između ostalog i na štetu svoje maloljetne nećakinje, kao i način počinjenja kaznenog djela i riječi upućene žrtvama kao niti činjenicu da je osim izrečenih riječi prijetnje optuženik i nasrnuo na članove svoje obitelji, što su oštećenici izbjegli bijegom u stan i zatvaranjem vrata na koja je optuženik nastavio lupati i prijetiti za vrijeme dok su se članovi njegove obitelji nalazili s druge strane vrata čime je pokazao upornost pri činjenju kaznenih djela. Nadalje, istaknuo je da se bilježi veći porast ovakvih kaznenih djela pa ovakvo blago kažnjavanje počinitelja neće odvratiti druge osobe od protupravnog ponašanja.

 

12. Ispitujući odluku o kazni ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud sasvim ispravno utvrdio sve okolnosti koje su u smislu članka 47. KZ/11. bile od utjecaja na odmjeravanje kazne, da nije precijenio olakotne, a podcijenio otegotne okolnosti kako tvrdi državni odvjetnik, odnosno podcijenio olakotne, a precijenio otegotne kako to tvrdi optuženik. Prvostupanjski je sud na strani optuženika kao olakotno cijenio njegove obiteljske i imovinske prilike, neosuđivanost prema izvodu iz kaznene evidencije, dok je kao otegotno cijenio činjenicu da je počinio četiri kaznena djela u stjecaju kao i način izvršenja istih.

 

13. Sukob optuženika s nepoznatim osobama koji je prethodio inkriminiranom ponašanju optuženika ne može predstavljati olakotnu okolnost jer žrtve ni na koji način nisu sudjelovale u tom sukobu da bi optuženik uslijed njihovog ponašanja bio u afektu, što bi moglo njegovom postupanju dati olakšavajući karakter. Način počinjenja djela, odnosno činjenicu da je optuženik prijetio svojoj maloljetnoj nećakinji, na izrazito grub način prijetio majci, kao i činjenica da je u stjecaju počinio četiri istovrsna kaznena djela prijetnje prema bliskim osobama je prvostupanjski sud u dovoljnoj mjeri cijenio kao otegotnu okolnost.

 

14. Kada se sve utvrđene okolnosti ispravno vrednuju, a imajući u vidu da je za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 3. KZ/11. propisana kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina, osnovano je prvostupanjski sud optuženom M. K. za svako od kaznenih djela za koja je proglašen krivim izrekao kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci, a na temelju članka 51. KZ/11. osudio ga na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju jedne godine i jedan mjesec. Imajući u vidu optuženikovu dosadašnju neosuđivanost, osnovano je prvostupanjski sud zaključio da postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne optuženik neće ubuduće činiti kaznena djela. Pojedinačno utvrđene kazne, kao i jedinstvena kazna u trajanju jedne godine i jedan mjesec, neuvjetovani dio kazne u trajanju šest mjeseci, a uvjetovani u trajanju sedam mjeseci s rokom provjeravanja u trajanju tri godine primjerene su osobi optuženika, njegovom prijašnjem životu i posljedicama njegovog postupanja te će se istima izrazit primjerena društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela, utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela, ali utjecati i na ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela. Nekom blažom kaznom za koju se zalaže optuženik, ili bezuvjetnom zatvorskom za koju se zalaže državni odvjetnik imajući u vidu da optuženik do inkriminiranog događaja nije dolazio u sukob sa zakonom, se ne bi ostvarila svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11.

 

 

 

 

15. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu sa odredbama članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08., nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

16. Slijedom navedenog, primjenom odredbe članka 482. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci.

 

 

U Zagrebu 28. veljače 2023.

 

 

                                                                                                                        PREDSJEDNICA VIJEĆA:

 

                                                                                                                          Sonja Brešković Balent, v. r.