1

4. R1 Ob-837/2022-8

 

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000  Osijek

    4. R1 Ob-837/2022-8

 

 

U I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

              Općinski sud u Osijeku, po sucu Sanji Sušilović, u izvanparničnom postupku predlagateljice M.K., OIB: ..., iz O., protiv protustranke Zavoda, OIB: ..., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 28. veljače 2023.

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbija se prijedlog predlagateljice M.K. koji glasi:

 

"Utvrđuje se da su M.K. i Z. K., a koji je preminuo  2020., živjeli u izvanbračnoj zajednici  od 2011. "

 

u cijelosti.

 

 

Obrazloženje

 

 

1.Predlagateljica je temeljem odredbi čl. 21 st. 3 Zakona o mirovinskom osiguranju podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice s pok. Z.K. U prijedlogu navodi da su živjeli zajedno od 12. studenog 2011. do njegove smrti. Predlaže utvrđenje postojanja njihove izvanbračne zajednice kako bi mogla podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku  mirovinu.

 

2. Protustranka se, opreza radi, protivi prijedlogu.

 

3. Kako bi utvrdio odlučne činjenice sud je proveo dokaze čitanjem izvatka iz matice umrlih na ime pok. Z., uvjerenja o prebivalištu na ime predlagateljice, rješenje o nasljeđivanju broj O-977/2020 od 6. srpnja 2020., izvatka iz matice rođenih na ime pok. Z. i na ime predlagateljice, saslušanjem predlagateljice, te svjedoka V. P., N.Š., T.K. i M.K.

4. Iz izvatka iz matice umrlih na ime pok. Z. utvrđeno je da je preminuo  10. travnja 2020.

              5. Iz uvjerenja o prebivalištu na ime predlagateljice utvrđeno je da od 1987. ima prijavljeno prebivalište na adresi  O.

              6. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika K.M. broj O-977/2020  od  6.  srpnja 2020.  utvrđeno  je  da  su  nasljednicima  na  nekretninama  i pokretninama proglašeni sinovi T. i M. K.,  dok  predlagateljica nije sudjelovala u ostavinskom postupku. 

7. Iz izvatka iz matice rođenih na ime pok. Z. utvrđeno  je  da je rođen ...u O. te da je od 1982.  do 11. studenog 2011. bio u braku  s predlagateljicom koji brak je razveden 11. studenog 2011., a iz izvatka iz matice rođenih na ime predlagateljice utvrđeno  je da je rođena 25. lipnja 1960. i bila u braku  s pok. Z.  do  razvoda 11. studenog 2011. 

8. Saslušana predlagateljica M.K. iskazala je da je s pok. Z. bila u braku koji je razveden 2011., međutim, nije došlo do prekida njihove zajednice i  oni su nastavili živjeti zajedno, jer iako su se ranije svađali i bilo je dosta problema, odlučili su nastaviti zajednički život jer je iza njih bilo 30 godina braka, imali  su djecu, te su bili u  dobi  od  52 godine i nisu znali gdje će i kako dalje.   Od tada pa do smrti pok. Z. dobro su se slagali te su se zajedno smijali onome što se dogodilo ranije, a brak nisu htjeli ponovno sklapati jer nisu htjeli  praviti "budale" od sebe. Stan u kojem su živjeli  je prepisala na njega, a on je njoj pomagao u renoviranju kuće roditelja koju je nedavno uspjela i prodati, zajedno su brinuli o  podmirivanju troškova zajedničkog života, te je ona kuhala, spremala, a također su bili i na ljetovanju, iako rijetko. 2015. se utvrdilo da pok. Z. ima problema sa srcem te je imao zdravstvenih poteškoća i trebala mu je skrb, te se ona brinula o njemu, a pomagali su i njihovi sinovi, u nekoliko navrata je završio i u bolnici, te mu je ona odnosila sve ono što mu je bilo potrebno i brinula kada bi izašao iz bolnice. Trošak sprovoda su snosili djeca i ona, a kako je on bio i hrvatskih branitelj, imali su pomoć i s te strane. Nije ranije pokretala postupak jer je imala problema sa sinom kojem je teško pala smrt oca, a također su oni bili i u kreditima i renoviranju kuće.  Podatke za smrtovnicu davali su sinovi te ne zna iz kojeg razloga nije pozvana na ostavinsku raspravu. U dobrim je odnosima s djecom te joj oni pomažu sada kada joj je mirovina mala.

 

9.Saslušani svjedok V.P. iskazao je da je upoznao predlagateljicu preko pok. Z. s kojim je bio prijatelj te mu je poznato da su se razveli  2011., te da je predlagateljica i nakon toga ostala živjeti u zajedničkom kućanstvu, ona je brinula o  kućanstvu, a to zna jer je dolazio  često kod njih u kuću, te su i oni dolazili kod njega na vikendicu. Upravo iz navedenog razloga poznato mu je da nisu prekidali zajednički život. Poznato mu je i da je pok. Z. imao problema sa srcem te mu je trebala pomoć koju mu je pružala predlagateljica, a morao je u par navrata ići i u bolnicu, te ga je nekada odvozila predlagateljica, a nekada sinovi. Koliko mu je poznato predlagateljica nikada nije napuštala zajedničko kućanstvo.  Poznato mu je i da nisu htjeli ponovno sklapati brak te se samo povremeno pok. Z. znao šaliti i govoriti da će, ako bi sklopili brak, svako večer spavati s drugom ženom i predlagateljica s drugim suprugom. Nije mu poznato ništa vezano uz ostavinski postupak.

10.Saslušani svjedok N. Š. iskazao je da poznaje predlagateljicu jer je jako dobar prijatelj s njezinim sinom T. te je od studentskih dana, negdje 2000., redovito odlazio kod njih, i to par puta tjedno. Poznato mu je da su se oni razveli 2011. te da je predlagateljica i nakon toga ostala živjeti u zajedničkoj kući, ona je brinula o kućanstvu, kuhala je obroke, spremala, te  ga je uvijek dočekivala kada bi došao. Nije primijetio da bi se oni svađali i da bi među njima bila nesuglasica. Kada se pok. Z. razbolio brigu o njemu je preuzela predlagateljica, kao i sinovi. Nisu nikada razgovarali o tome iz kojeg razloga neće ponovno sklopiti brak, a je on doživljavao da oni žive u obiteljskoj zajednici. Čini mu se da predlagateljica nije sudjelovala u ostavinskom postupku iz razloga što je bila razvedena od pok. Z. Nema saznanja da izvanbračna supruga ima pravo nasljeđivanja kao i bračna. I pok. Z. i predlagateljica bili su kod kuće kada je dolazio kod prijatelja.  Stan u kojem su živjeli nije bilo moguće fizički odvojiti. Stan je imao dnevni boravak, kuhinju i dvije spavaće sobe, od kojih su jednu koristili predlagateljica i pok. Z.,  a drugu sinovi.

 

11.Saslušani svjedok T. K. iskazao je da mu je poznato da su se njegovi roditelji razveli 2011. i da je nakon toga majka ostala živjeti u stanu te se sjeća da su htjeli ponovno sklopiti brak i da su čak imali dogovoren termin u matičnom uredu, ali se otac onda razbolio i ne zna zašto kasnije nisu sklopili brak. Od 2011. je u stanu u S. te je samo jednu godinu živio u unajmljenom stanu na drugoj adresi. Cjelokupnu brigu o  kućanstvu  je vodila majka. U stanu su brat i on koristili jednu spavaću sobu, a roditelji drugu. Zna da je među njima bilo dosta svađa i prije, a i nakon razvoda. Sve što je bilo potrebno za kuću roditelji su podmirivali zajedno, a osim toga su samostalno raspolagali svako svojim primanjima. Kada se otac razbolio svi su brinuli o njemu. Davao je podatke za smrtovnicu i nije naveo majku kao nasljednicu pri čemu navodi da je takav bio dogovor među njima  vezano za stan, a nakon što je upitan za ostatak imovine koja se nasljeđivala, odgovara da "nije naveo". Imali su dogovor da će majci dati pravo doživotnog  uživanja na stanu, ali to do danas nisu riješili, te su se dogovorili da će se oni brinuti  o majci. Osobno  je majci  dao 27.000,00 kn od svog nasljednog dijela jer je smatrao da je to ispravno.  Prilikom davanja podataka za smrtovnicu  bio je u šoku te ne može pojasniti zašto majka nije navedena kao nasljednica, iako je smatrao da joj pripada dio. Zajedno su obavili  trošak  sprovoda i organiziranje.

 

12.Saslušani svjedok M.K. iskazao je da mu je poznato da su se roditelji razveli te da je majka nakon razvoda ostala živjeti u stanu, brinula je o kućanstvu, kuhala, spremala, te je on u stanu živio sve do negdje 2021. godine. Zna da su razgovarali o sklapanju braka te su imali dogovoren i datum, ali do sklapanja braka nije došlo jer se ocu zdravstveno stanje pogoršalo. Upravo tada su brigu o ocu preuzeli majka i on najviše. Ne zna tko je davao podatke za smrtovnicu, ali  on nije.  Ne zna iz kojeg razloga majka nije bila kao nasljednica na ostavinskoj raspravi. Prije ostavinske rasprave uopće nisu razgovarali o imovini. Nakon ostavinske rasprave imovinu su naslijedili brat i on te su se dogovorili da će majci ostaviti pravo doživotnog uživanja na stanu. Trošak sprovoda su snosili brat i on, te majka u malom dijelu. Otac je sahranjen u obiteljskoj gronici i misli da u njoj više nema mjesta.

13. Ocjenom provedenih dokaza sud nalazi prijedlog predlagateljice neosnovanim  u cijelosti.

 

14. Naime, iskaz predlagateljice u suprotnosti je s iskazima svjedoka  T. i M. K.  jer  ona navodi  da  su  nakon razvoda braka  nastavili  živjeti zajedno i da su se dobro slagali  te da nisu htjeli ponovno sklapati brak,  dok  svjedoci navode da su  htjeli sklopiti brak i da su imali dogovoren  termin u matičnom uredu, ali se nisu vjenčali  jer se ocu  pogoršalo zdravstveno stanje, te je u tom  dijelu iskaz predlagateljice i svjedoka u suprotnosti, kao i u dijelu opisa njihovog  odnosa jer  svjedok T.  K. potvrđuje da  je  između roditelja bilo  dosta svađa i prije razvoda braka, a i nakon razvoda  braka. S obzirom na navedene iskaze  i činjenicu  da je došlo do razvoda braka u studenom 2011. te da su se i nakon razvoda predlagateljica i pok. Z. nastavili svađati, sud  smatra  da,  unatoč tome što su ostali živjeti u istom stanu, njihova zajednica nije imala obilježja bračne zajednice odmah nakon razvoda braka. Navedeni zaključak proizlazi i iz iskaza predlagateljice  jer navodi da  su odlučili nastaviti  živjeti zajedno zbog  svoje dobi, nisu  znali  gdje će i kako dalje,  te su imali djecu.  Iz iskaza svjedoka T. K. proizlazi  i  da  su zajedno podmirivali ono što je bilo  potrebno  za kućanstvo,  a u preostalom dijelu je svako od njih raspolagao svojim  primanjima.  Nelogičan je iskaz  predlagateljice u kojem navodi da ne zna iz kojeg razloga nije pozvana na ostavinsku raspravu jer navodi da je u dobrim odnosima s djecom,  podatke za smrtovnicu  je davao  sin, a iz iskaza svjedoka T. K. proizlazi da majku nije naveo jer su imali  dogovor da stan  naslijede sinovi. Međutim, ostavinsku imovinu  nije činio samo  stan  te je nelogičan iskaz svjedoka da iz tog razloga  nije naveo majku kao nasljednicu, a posebno na nelogičnost ukazuje i okolnost da je majci dao  iznos od  27.000,00 kn jer je smatrao da je to ispravno. Ova okolnost upućuje na zaključak da ni sinovi  predlagateljice nisu smatrali majku zakonskom nasljednicom kao izvanbračnom  suprugom jer je nisu prijavili u smrtovnici, ona sama također  nije prijavila  svoj status  nasljednice u ostavinskom postupku, a ukoliko su smatrali da joj pripada određeni nasljedni dio tada je logično da bi i sudjelovala u ostavinskom  postupku. Nadalje,  pok. Z. sahranjen je u obiteljskoj grobnici u kojoj više nema mjesta te predlagateljica neće moći biti sahranjena zajedno s njim. Iz iskaza svjedoka V. P. i N. Š. utvrđeno je, kao i iz svih provedenih dokaza, da su  predlagateljica i pok. Z. nakon razvoda braka ostali živjeti  u istom  stanu.  Sud smatra da predlagateljica nije dokazala da je njihova zajednica imala karakter  izvanbračne zajednice jer prvenstveno nije dokazala od kada bi se  njihova zajednica uopće mogla smatrati eventualnom  izvanbračnom  zajednicom  jer u samom početku  su se dosta svađali,  svatko je raspolagao svojim  primanjima, osim  u dijelu koji se odnosio na zajedničko kućanstvo, te sud smatra da su nakon razvoda ostali  živjeti  u istom stanu jer nisu imali  gdje živjeti, a što  potvrđuje i sama predlagateljica,  ona je prepisala stan na pok. Z. što upućuje i na podjelu imovine za vrijeme njihovog  života, a na nepostojanje izvanbračne zajednice upućuje i činjenica da predlagateljica nije sudjelovala u ostavinskom postupku iza pok. Z., a  za  to  nije  dala logično i  životno  objašnjenje. S obzirom  na navedeno  sud je mišljenja da  su predlagateljica i pok. Z. živjeli u istom stanu s djecom, ali  da predlagateljica nije dokazala  da  bi  njihova zajednica imala karakter izvanbračne zajednice  koja bi  trajala dulje od tri godine, odnosno nije dokazala da se radilo o ekonomskoj i emotivnoj zajednici koja bi bila izjednačena po svojim obilježjima s bračnom. Također, predlagateljica nije dostavila niti osmrtnicu iz koje bi  eventualno bilo vidljivo da je navedena kao izvanbračna supruga. Kako zajednica predlagateljice i pok. Z. nema sva obilježja izvanbračne zajednice jer su jedino imali životnu zajednicu, a ne i ekonomsku i emotivnu, odbijen je prijedlog predlagateljice za  utvrđenje postojanja  izvanbračne zajednice, te odlučeno kao  u izreci  rješenja.

 

Osijek, 28. veljače 2023.

 

                                                                                                                                        Sudac

                 Sanja Sušilović,v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

        Uputa o pravnom lijeku:

          Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda na rješavanje nadležnom županijskom sudu.

 

Dostaviti:

1. Predlagateljici
2. Protustranci na broj:

Klasa: 140-01/22-28/824

Urbroj:341-99/12-07/1-22