Poslovni broj: 1 Kžzd-145/2022-4

         Republika Hrvatska

     Županijski sud u Zagrebu

  Trg Nikole Šubića Zrinskog 5                                                 Poslovni broj: 1 Kžzd-145/2022-4

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca toga suda Jasne Smiljanić kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Marijana Garca kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ivana Restović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog P. L. zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – povredom dužnosti uzdržavanja članka 172. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesene protiv presude Općinskog suda u Požegi, broj: Kzd-6/2022-4. od 6. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 28. veljače 2023.,

r i j e š i o    j e

              Prihvaća se žalba optuženog P. L. ukida se pobijana presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Požegi, broj: Kzd-6/2022-4. od 6. svibnja 2022., optuženi P. L. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – povredom dužnosti uzdržavanja iz članka 172. stavak 2. KZ/11., činjenično i pravno opisano u izreci pobijane presude te je na temelju članka 172. stavak 2. KZ/11. u svezi sa člankom 172. stavak 1. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, a na temelju članka 56. KZ/11. izrečena mu je uvjetna osuda kojom je određeno da se kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

2. Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi s člankom 145. stavak 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. -  dalje u tekstu: ZKP/08.) optuženom P. L. je naloženo platiti trošak u iznosu od 400,00 kuna u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

3. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnio optuženi P. L. po braniteljici A. P., odvjetnici iz P., zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se preinači prvostupanjska presuda na način da se optuženika oslobodi od optužbe, podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odluku.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP/08., spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

6. Žalba je osnovana.

7. Nije u pravu optuženik kada presudu pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. tvrdeći da je izreka presude nerazumljiva i proturječna razlozima presude, a sama presuda kontradiktorna te da su izostali razlozi o odlučnim činjenicama, a oni izloženi su nejasni, zbog čega se prvostupanjska presuda ne može ispitati. Obrazlažući istaknute bitne povrede žalitelj ističe da predmetno kazneno djelo nije počinjeno jer je obveza u cijelosti namirena, a optuženik je preplatio dužni iznos uzdržavanja u inkriminiranom periodu obzirom da je to učinila sama oštećenica putem ustega, što ukazuje da žalitelj osporava zaključke suda o utvrđenju bitnih elemenata kaznenog djela povrede dužnosti uzdržavanja iz članka 172. stavak 1. i 2. KZ/11., odnosno da osporava činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda i time pobija presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

8. Ispitivanjem pobijane presude u smislu odredbe članka 476. stavak 1. ZKP/08. ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti.

9. U pravu je žalitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje u odnosu na namjeru optuženika za počinjenjem terećenog kaznenog djela. Naime, kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja je dolusno kazneno djelo, a dolus obuhvaća počiniteljevo znanje da je po zakonu dužan uzdržavati dijete, kao i svijest o postojanju ovršne isprave kojom je određen način, visina i rokovi plaćanja, postojanje mogućnosti uzdržavanja i negativan stav prema tako utvrđenoj obvezi koji se ogleda u neplaćanju dužnog iznosa uzdržavanja.

10. U konkretnom slučaju ovršnu ispravu predstavlja rješenje Općinskog suda u Požegi br. 4 R1 Ob-319/2020-3 od 4. siječnja 2021., pravomoćno i ovršno 12. ožujka 2021. kojim je određeno da će za uzdržavanje djeteta S. L. optuženik doprinositi mjesečni iznos od 1.098,00 kuna, počevši od 1. siječnja 2021., na račun majke i zakonske zastupnice maloljetne oštećenice H. R. Svijest o postojanju obaveze optuženik je dakle imao od trenutka pravomoćnosti i ovršnosti predmetnog rješenja, odnosno od 12. ožujka 2021. Zakonska zastupnica H. R. je pokrenula prisilnu naplatu tako da je, a što proizlazi iz preslike FINA očevidnika svih osnova za plaćanje sa specifikacijom naplate od 27. travnja 2022., s računa optuženika prisilnom naplatom redovito mjesečno naplaćivan dužni iznos od 1.098,00 kuna od 31. svibnja 2021., time da je toga dana skinut iznos od 1.380,67 kuna. Iz istaknutih činjenica, dakle, proizlazi da optuženik nije plaćao dužno uzdržavanje od 12. ožujka 2021. pa do 31. svibnja 2021., što je vrijeme od dva i pol mjeseca. Inkriminirani period je od ožujka do listopada 2021. pa ostaje nejasno na osnovu kojih je to dokaza prvostupanjski sud zaključio da optuženik u inkriminiranom razdoblju nije plaćao uzdržavanje, kada se veći dio inkriminiranog razdoblja na njegovim računima provodila prisilna naplata.

11. Na osnovu činjenice da optuženik kroz dva i pol mjeseca nije plaćao dužno uzdržavanje, a pored činjenice da je prethodno bio nezaposlen četiri, pet mjeseci, a da se zaposlio u travnju 2021. ne može se zaključiti da optuženik ima negativan stav prema obvezi uzdržavanja i da je odlučan da istu obvezu ne ispuni, odnosno da svjestan svoje obveze istu ne ispunjava s ciljem da uskrati uzdržavanje svom malodobnom djetetu i time ostvaruje bitno obilježje terećenog kaznenog djela, a što s pravom ukazuje žalitelj u svojoj žalbi. Ispravno žalitelj ukazuje da tumačenje prvostupanjskog suda kako prisilna naplata ne predstavlja uredno ispunjenje obveze uzdržavanja te da se unatoč prisilnoj naplati ostvaruje biće terećenog kaznenog djela, se optuženiku onemogućuje da dobrovoljno ispuni svoju obvezu, a oštećenici, inzistiranjem na izravnoj naplati, omogućava da prisili optuženika na daljnje činjenje kaznenog djela.

12. Slijedom navedenog, u ponovljenom postupku prvostupanjski će sud ponovno provesti sve već provedene dokaze, zatražit će od FINA-e podatak kada je zakonska zastupnica oštećenice zatražila izravnu naplatu novčane obveze iz rješenja Općinskog suda u Požegi broj 4 R1 Ob-319/2020-3 od 4. siječnja 2021., pravomoćnog i ovršnog 12. ožujka 2021., pribaviti podatak je li optuženik od 12. ožujka 2021. do 31. svibnja 2021. bio zaposlen, primao plaću te utvrditi koliko mjesečnih obveza uzdržavanja, a prije prisilne naplate, nije dobrovoljno platio. Po potrebi prvostupanjski će sud provesti i druge dokaze radi utvrđivanja odlučnih činjenica, a zatim će savjesno ocijeniti svaki dokaz zasebno i u svezi s ostalim dokazima, izložiti sve nesporne činjenice te određeno i potpuno navesti koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane ili nedokazane, cijeneći pri tome vjerodostojnost proturječnih dokaza, navodeći jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama te u konačnici zaključiti proizlazi li iz cjelokupnog ponašanja optuženog P. L. da je nečinjenjem, odnosno uskratom dužnog uzdržavanja pokazao rezolutan negativistički stav prema obvezi uzdržavanja maloljetnog djeteta i time ostvario sva bitna obilježja inkriminiranog kaznenog djela.

13. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 28. ožujka 2023.

                                                                                                                                Predsjednica vijeća

                                                                                                                                  Jasna Smiljanić, v.r.