REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 63 Pž-421/2023-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac dr. sc. Srđan Šimac, u pravnoj
stvari predlagatelja osiguranja ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA d.o.o., Slavonski Brod,
Ulica 108 brigade ZNG 94, OIB 59126265572, kojeg zastupa punomoćnik Mićo
Ljubenko, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Ljubenko & partneri d.o.o., Branimirova
29, Zagreb, protiv protivnika osiguranja JCR CHRISTIOF SERVICES S.R.L. Str.
Trandafirilor 49 A, Sat Brazii De Sus, Rumunjska, radi osiguranja nenovčane tražbine
predlagatelja osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja
osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom
Brodu poslovni broj R1-91/2022-8 od 17. siječnja 2023., 27. veljače 2023.

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja osiguranja i potvrđuje rješenje
Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj
R1-91/2022-8 od 17. siječnja 2023.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu
poslovni broj R1-91/2022-8 od 17. siječnja 2023. odbijen je kao neosnovan prijedlog
za izdavanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja
osiguranja na utvrđenje da ne postoji dužničko – vjerovnički odnos između njega i
protivnika osiguranja, koji je osiguran bankarskom garancijom broj: 2224-0-00554 na
iznos od 219.466,00 EUR za korist protivnika osiguranja, kao i na trpljenje protivnika
osiguranja da ne može naplatiti novčanu tražbinu na temelju sredstva osiguranja za
koju ne postoji pravna osnova - konkretno zabranu naplate po bankarskoj garanciji
broj 2224-0-00554 od 21. rujna 2022., kojim prijedlogom je predlagatelj osiguranja
zahtijevao da se zabrani Zagrebačkoj banci d.d., Zagreb, na zahtjev protivnika
osiguranja isplatiti iznos od 219.466,00 EUR na temelju bankarske garancije broj
2224-0-005554 od 21. rujna 2022. Zatim da se privremena mjera smatra
provedenom danom dostave Zagrebačkoj banci d.d. te da traje do pravomoćnog
okončanja parničnog postupka koji će predlagatelj osiguranja pokrenuti pred
nadležnim sudom radi naplate svog potraživanja, kao i da privremena mjera ima
učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi.

______________________________

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Poslovni broj: 63 Pž-421/2023-2 2

2. Prvostupanjski sud je utvrdio da su stranke bile u ugovornom odnosu na
temelju Podugovora nižeg razreda od 6. rujna 2022., kojim se predlagatelj osiguranja
kao podizvođač nižeg razreda obvezao izvesti radove na montaži postrojenja u
Rafineriji nafte Rijeka za korist protivnika osiguranja kao naručitelja i ujedno
podizvođača višeg razreda. Radove je naručila INA – Industrija nafte d.d., a status
glavnog izvođača imalo je talijansko društvo KT – Kinetics Tehnology s.p.a.

3. Zatim je utvrdio da je predlagatelj osiguranja izdao bankarsku garanciju
protivniku osiguranja radi osiguranja njegovog novčanog potraživanja za povrat
iznosa avansa od 219.466,00 EUR broj 2224-0-00554 od 21. rujna 2022. Iz izvoda iz
poslovnih knjiga predlagatelja osiguranja utvrdio je da on prema protivniku osiguranja
ima evidentirano novčano potraživanje u iznosu od 517.894,32 EUR.

4. Prvostupanjski sud je ocijenio da predlagatelj osiguranja nije učinio
vjerojatnom prvu, opću pretpostavku za izdavanje privremene mjere propisanu
odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13,
93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje: OZ), odnosno postojanje njegove
nenovčane tražbina na utvrđenje da ne postoji vjerovničko – dužnički odnos.
Predlagatelj osiguranja nije priložio dokaze u prilog istinitosti svoje tvrdnje o tome da
je protivnik osiguranja raskinuo sporni ugovor. Predlagatelj osiguranja je isključivo
dostavio dopis od 6. prosinca 2022. sastavljen na engleskom jeziku, te unatoč pozivu
prvostupanjskog suda da dostavi tu ispravu prevedenu na hrvatski jezik, on to nije
učinio.

5. Također, predlagatelj osiguranja je radi opravdanja predložene privremene
mjere najavio pokretanje parnice radi naplate svoje novčane tražbine, zbog čega je
prvostupanjski sud ocijenio da je prijedlog proturječan, jer se njime traži osiguranje
nenovčane tražbine.

6. U konačnici, prvostupanjski sud je ocijenio da predlagatelj osiguranja nije
učinio vjerojatnom niti posebnu pretpostavku, propisanu u odredbi čl. 346. st. 1. t. 1. i

2. OZ-a, odnosno ugrožavajuću radnju protivnika osiguranja usmjerenu na
osujećenje njegove tražbine ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili
nastanak nenadoknadive štete. Prvostupanjski sud je ocijenio da činjenica da je nad
osnivačem i jedinim članom protivnika osiguranja – društvom Christof Industries
Global Gmbh Austria otvoren stečajni postupak izravno ne utječe na solventnost i
poslovanje protivnika osiguranja. Konačno, drži da predlagatelj osiguranja nije učinio
vjerojatnim niti okolnost da protivniku osiguranja ne bi nastala bilo kakva šteta u
slučaju da sud odredi predloženu privremenu mjeru, u smislu odredaba čl. 346. st. 2.
u vezi s čl. 344. st. 2. OZ-a.

7. Protiv pobijanog rješenja, predlagatelj osiguranja je podnio žalbu. U žalbi je
naveo da on ima prema protivniku osiguranja novčanu tražbinu u iznosu od

517.894,32 EUR, zbog čega drži da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da ne
postoji njegovo novčano potraživanje.

8. Predlagatelj osiguranja je naveo da prvostupanjski sud neosnovano nije cijenio ispravu od 6. prosinca 2022., samo iz razloga što je ona sastavljena na

Poslovni broj: 63 Pž-421/2023-2 3

stranom jeziku. Smatra da je dužnost suda izvršiti uvid i u takvu ispravu. Konačno,
smatra da je učinio vjerojatnim opasnost da će mu nastati teško nadoknadiva šteta,
iz razloga što će protivnik osiguranja naplatiti iznos avansa po bankarskoj garanciji, a
protiv njegova osnivača je pokrenut insolvencijski postupak koji će se odraziti i na
ekonomski položaj protivnika osiguranja. Uz žalbu je dostavio i dopis protivnika
osiguranja od 11. siječnja 2023. kojim on raskida sporni Ugovor.

9. Žalba predlagatelja osiguranja nije osnovana.

10. Ovaj sud je ispitao pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u
vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku u vezi s čl. 21. OZ-a u granicama
žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi postupka iz
čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku, kao i na pravilnu
primjenu materijalnog prava (čl. 356. Zakona o parničnom postupku), osim u odnosu
na primjenu materijalnog prava u odnosu na troškove postupka.

11. Prije svega, ovaj sud objašnjava da deklaratorni zahtjev kojim se traži
utvrđenje da ne postoji vjerovničko-dužnički odnos (iz sadržaja prijedloga
predlagatelja osiguranja proizlazi da on drži da je protivnik osiguranja jednostrano
raskinuo Podugovor nižeg razreda od 6. rujna 2022.), ne predstavlja nenovčanu
tražbinu u smislu odredbe čl. 2. t. 1. OZ-a, kako je to predlagatelj osiguranja
pogrešno odredio u svom prijedlogu. Odredbom čl. 2. t. 1. OZ-a propisano je da izraz
„tražbina“ označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje. Tražbina
u naravi predstavlja skup subjektivnog prava i zahtjeva na ispunjenje, što znači da
novčana tražbina predstavlja subjektivno pravo na naplatu određene svote novca, a
sve ostale tražbine su nenovčane.

12. U povodu pokretanja parnice u kojoj se od suda zahtijeva deklaratorna
pravna zaštita, može nastati potreba privremenog uređenja odnosa između stranaka.
To je moguće, ako je između stranaka postoji sporni pravni odnos (sporno je njegovo
postojanje ili njegova valjanost ili su sporne prava i obveza koja iz njega proizlaze). U
takvoj situaciji, odredba čl. 347. st. 2. OZ-a dopušta (iznimno) donošenje privremene
mjere kojom se uređuje sporni odnos među strankama, najčešće na način da se
privremeno odrede prava i obveze za sudionike spornih odnosa (tzv. regulacijska
privremena mjera).

13. Takvom vrstom privremene mjerom može se anticipirati konačna odluka te
pružiti predlagatelju osiguranja ona zaštita koju bi ostvario na temelju za njega
povoljne meritorne odluke u parnici. Time se vremenski ograničeno, supstituira
meritorna sudska odluka.

14. Osim navedene opće pretpostavke da postoji sporni pravni odnos,
potrebno je učiniti vjerojatnim postojanje daljnjih alternativno propisanih posebnih
pretpostavki (čl. 347. st. 2. OZ-a), odnosno da je to nužno radi sprječavanja
nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga
to potrebno radi osiguranja pravnog reda.

Poslovni broj: 63 Pž-421/2023-2 4

15. Iz činjenica koje je predlagatelj osiguranja naveo u historijatu prijedloga za
osiguranje, moguće je zaključiti da on smatra da je protivnik osiguranja jednostrano
raskinuo Podugovor nižeg razreda od 6. rujna 2022., zbog čega drži da je nastala
njegova nenovčana tražbina prema protivniku osiguranja na propuštanje - da
protivnik osiguranja ne može podnijeti na naplatu sredstva osiguranja (bankarske
garancije) koja su dana radi osiguranja njegovih novčanih potraživanja koja će
nastati na temelju tog Ugovora.

16. Međutim, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da predlagatelj osiguranja
u ovoj pravnoj stvari nije učinio vjerojatnim da je raskinut sporni Ugovor, iz razloga
što nije dostavio ispravu koju predlagatelj osiguranja tumači kao izjavu o raskidu
ugovora na hrvatskom jeziku, već samo na engleskom jeziku (dopis od 6. prosinca

2022. - list 20. spisa). Osim toga, bezuvjetnu izjavu o raskidu koju je protivnik
osiguranja dao 11. siječnja 2023., predlagatelj osiguranja je dostavio u spis tek
nakon što je prvostupanjski sud donio svoju odluku, kao prilog uz žalbu.

17. Iz toga slijedi da u trenutku kada je prvostupanjski sud donio svoju odluku,
predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da je pravni odnos između stranaka
nastao na temelju Podugovora nižeg razreda od 6. rujna 2022., (na temelju kojeg
ugovora se predlagatelj osiguranja obvezao osigurati izdavanje sporne bankarske
garancije) bio sporan.

18. Sve i da je predlagatelj osiguranja na vrijeme priložio odgovarajući dokaz
na okolnost da je pravni odnos sporan (sporno je njegovo (ne)postojanje uslijed
izjave o raskidu protivnika osiguranja te prava i obveze koja iz njega proizlaze), niti
tada ne bi bili ispunjeni uvjeti za izdavanje predložene privremene mjere, jer prema
mišljenju ovoga suda, predlagatelj osiguranja nema nenovčanu tražbinu na
propuštanje - zabranu protivniku osiguranja da naplati bankarsku garanciju broj 224-
0-00554 od 21. rujna 2022.

19. Naime, vrsta bankarske garancija koju je protivnik osiguranja dobio u ovoj
pravnoj stvari (bankarska garancija na povrat avansa, na prvi poziv korisnika
garancije) nema akcesorni karakter temeljnom pravnom poslu (ugovoru o djelu). Ona
predstavlja samostanu obvezu banke koju je banka preuzela na sebe kao garant,
neovisno o ispunjenju obveze predlagatelja osiguranja prema njegovom vjerovniku, u
smislu odredbe čl. 1039. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj:
35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22; dalje: ZOO). Zato
valjanost ili prestanak osnovnog ugovora nema utjecaj na valjanost same garancije
upravo iz razloga što je garancija poseban i apstraktan pravni posao.

20. Iz klauzule o bankarskoj garanciji, sadržane u Podugovoru nižeg razreda
od 6. rujna 2022., koji su sklopile stranke (list 147. spisa), nije određena svrha
bankarske garancije radi povrata avansa, odnosno u kojem će slučaju nastati
novčana tražbina protivnika osiguranja na povrat avansa – iznosa od 219.466,00
EUR, koja je osigurana spornom bankarskom garancijom broj 2224-0-00554 od 21.
rujna 2022.

Poslovni broj: 63 Pž-421/2023-2 5

21. Naime, na temelju Podugovora nižeg razreda od 6. rujna 2022., koji po
svom sadržaju predstavlja ugovor o djelu (čl. 590. ZOO-a), protivnik osiguranja kao
naručitelj radova stekao je od predlagatelja osiguranja kao podizvođača nižeg ranga
nenovčano potraživanje - zahtijevati izvršenje građevinskih radova kao djela.
Novčana tražbina protivnika osiguranja može nastati kao posljedica povrede ugovore
obveze - njegovog neurednog ispunjenja, ali novčana tražbina može nastati i kao
posljedica raskida ugovora.

22. Raskid ugovora ima za posljedicu vraćanje svega onog što je na temelju
ugovora dano, kao i obvezu naknade štete (čl. 368. st. 1. i 2. ZOO-a). To
podrazumijeva pravo protivnika osiguranja na povrat novčanog iznosa od 219.466,00
EUR koji je predan predlagatelju osiguranja na ime avansa.

23. Zato raskid ugovora u slučaju izdane bankarske garancije na prvi poziv za
povrat avansa, nema za posljedicu obvezu vraćanja toga sredstva osiguranja, koji
kao apstraktni, samostalni pravni poslao egzistira i dalje, neovisno o postojanju
temeljnog ugovora na osnovu kojeg je bankarska garancija izdana. Iz sadržaja
klauzule o bankarskoj garanciji za povrat avansa koju je protivnik osiguranja dobio
kao sredstvo osiguranja, ne može se isključiti da je ona izdana upravo u svrhu
osiguranja (buduće) novčane tražbine protivnika osiguranja koja nastaje kao
posljedica raskida temeljnog pravnog posla.

24. Dodatno se predlagatelju osiguranja ukazuje da u slučaju da prema
protivniku osiguranja ima novčano potraživanje, on može zahtijevati drugu vrstu
privremenih mjera - usmjerenih na zabrane protivniku osiguranja na raspolaganje
njegovom imovinom, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke propisane u odredbi
čl. 344. OZ-a. Vrsta mjere koju predlagatelj osiguranja predlaže odrediti u ovoj
pravnoj stvari (zabrana naplate po bankarskoj garanciji) nije podobna za osiguranje
takve vrste tražbine.

25. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci (čl. 382. st. 2. u vezi s čl. 21. OZ-a).

Zagreb, 27. veljače 2023.

Sudac

dr. sc. Srđan Šimac

Broj zapisa: 9-30855-8aae1

Kontrolni broj: 08c18-21a27-1aaee

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=SRĐAN ŠIMAC, L=ZAGREB, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost
dokumenta.