Baza je ažurirana 09.07.2025.
zaključno sa NN 77/25
EU 2024/2679
1
Poslovni broj: 32 UsI-905/2022-10
Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužitelja B. C., OIB…., iz K., kojeg zastupa K. C., odvjetnik u S., protiv tuženika Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, OIB…., Z., radi poreza na dohodak, 23. veljače 2023.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, klasa: UP/II-471-02/21-01/56, ur. broj: 513-04-22-2 od 14. ožujka 2022. i rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda K., klasa: UP/I-471-02/19-01/52, ur. broj: 513-07-02-20-38 od 2. prosinca 2020.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
- da je 15.12.2016. posudio od B. B., iznos od 375.000,00 kuna
- najam poslovnog prostora društvu A. Z. d.d. u razdoblju od 15.08.2002. do 15.08.2007.
- najam poslovnog prostora društvu M. M. M. d.o.o., u razdoblju od 15.10.2002. do 15.10.2004. najam lokala za prodaju pirotehničkih sredstava od 2013. do danas.
- ugovor o kreditu sklopljen s Zagrebačkom bankom d.d. od 29.03.2006., ugovori o nenamjenskim kreditima sklopljeni s PBZ d.d. broj 9100053425 od 26.09.2002., broj 9012306396 od 27.02.2007., brzi kredit, broj 9012824936 od 25.07.2007., broj 9013174272 od 16.10.2007., broj 9017720799 od 29.08.2013.
- ugovor o najmu poslovnog prostora koji je sklopljen između njegove supruge i obrta I. Lj. T. u trajanju od 01.09.2006. do 2016. godine
- da od 30.10.2013. do danas ostvaruje prihod od OPG-a.
Navodi da je sve zaprimljene novčane iznose štedio te ih trošio za uzdržavanje obitelji po potrebi, pa tako i u 2017. godini. Zahtjeva poništavanje rješenja tuženika i prvostupanjskog rješenja.
(1) Radi pravilnog utvrđivanja obveze poreza na dohodak i drugih poreza, Porezna uprava je dužna tijekom poreznog razdoblja uspoređivati podatke o fizičkim osobama kojima raspolaže te na temelju uspoređenih podataka prikupiti ostale podatke bitne za oporezivanje.
(2) Usporedbu podataka iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava provodi na temelju svih podataka o ostvarenom dohotku iz članka 5. ovoga Zakona, ostvarenih primitaka koji se ne smatraju dohotkom iz članka 8. ovoga Zakona, a i drugih neoporezivih primitka i tražbina te podataka o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini te drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja. Usporedbu obavlja na temelju podataka s kojima raspolaže, podataka koje priopći porezni obveznik i podataka iz drugih izvora.
(3) Ako Porezna uprava u tijeku prikupljanja podataka i njihove usporedbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da izvori za imovinu fizičkih osoba nisu dokazani, utvrdit će po toj osnovi drugi dohodak u skladu s člankom 76. ovoga Zakona.
Odredbom članka 89. ZPDOH-a propisano je da
(1) Podatke o poreznim obveznicima prikupljene na temelju odredaba ovoga Zakona i podatke prikupljene kroz ostale porezne postupke iz nadležnosti Porezne uprave, Porezna uprava je dužna međusobno uspoređivati.
(2) Radi usporedbe podataka iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava dužna je prikupiti javno dostupne podatke o poreznim obveznicima, kao i podatke o imovini dostupne kroz sustave za razmjenu podataka između nadležnih institucija i Porezne uprave.
(3) Ako usporedba podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pokazuje znatna odstupanja između uobičajenih primitaka poreznih obveznika i nastalih izdataka za nabavljenu imovinu i utrošena sredstva za potrošnju, Porezna uprava će kroz postupak provjere pozvati poreznog obveznika da popuni obrazac Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine, propisan odredbama posebnog propisa.
(4) U provedbi postupka provjere podataka Porezna uprava je ovlaštena tražiti i razmjenjivati podatke s drugim javno pravnim tijelima te tražiti podatke od drugih osoba sukladno odredbama posebnog propisa.
(5) Ako u postupku provjere podataka porezni obveznik dostavi vjerodostojnu dokumentaciju kojom dokazuje izvore sredstava, Porezna uprava će navedene podatke pridružiti već poznatim podacima za poreznog obveznika.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako se porezni obveznik ne odazove pozivu ili ne dostavi vjerodostojnu dokumentaciju, Porezna uprava će u roku od 60 dana putem ovlaštenih osoba pokrenuti postupak utvrđivanja drugog dohotka iz članka 76. ovoga Zakona.
(7) Na temelju okončanih postupaka pokrenutih na temelju stavaka 5. i 6. ovoga članka, Porezna uprava će ustrojiti stanje imovine za tog poreznog obveznika na određeni dan.
(8) Postupak pokrenut na temelju stavaka 5. i 6. ovoga članka provodi se za imovinu stečenu u rokovima zastare propisane zakonom kojim je uređen opći porezni postupak.
(9) Izvori i iznosi sredstava kojima se dokazuje vrijednost stečene imovine moraju se temeljiti na vjerodostojnim ispravama, u protivnom ih Porezna uprava nije dužna prihvatiti valjanim. Ako porezni obveznik kao vjerodostojne isprave dostavlja isprave iz razdoblja koja su izvan rokova zastare, iste se mogu prihvatiti ako se iz svih objektivnih okolnosti može utvrditi njihova vjerodostojnost.
Odredbom članka 76. ZPDOH-a propisano je da
(1) Drugim dohotkom smatra se primitak utvrđen kao razlika između vrijednosti stečene imovine i značajnih izdataka učinjenih osobito za luksuz, zabavu i razonodu s jedne strane (dalje u tekstu: stečena imovina) i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje i stjecanje tih izdataka s druge strane.
(2) Drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na način propisan člancima 88. i 89. ovoga Zakona.
Tužitelj je početkom nadzora dostavio poreznom tijelu ispunjenu Izjavu fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine za razdoblje od 01.01.do 31.12.2017. u kojoj je kao izvore dohotka naveo mirovinu i invalidninu, dok o podacima o ostaloj imovini kojom raspolaže podnositelj izjave - gotovina, štednja, ostala financijska imovina i drugo, nije naveo ništa. Pod točkom 6.-napomene navedenog obrasca isti je naveo da je izvršio pozajmicu od C. I. u iznosu od 500.000,00 kn 07.03.2016.
Međutim, prema Službenoj zabilješci Policijske uprave Krapinsko-zagorske, Službe kriminalističke policije broj: 511-17- 14/1-2017 od 20.06.2017. godine, B. C. izjavio je da su izvori za novčani polog u iznosu od 677.287,56 kn koji je izvršen dana 26.01.2017. godine na račun Wustenrot stambene štedionice njegova osobna ušteđevina u iznosu od 200.000,00 kn te posudba od 500.000,00 kn od C. I..
Zbog navedenog, nadzorom je izvršena analiza i pregled primitaka i izdataka poreznog obveznika temeljem poreznom tijelu dostupnih i prikupljenih podataka od strane poreznog obveznika prema Izjavi C. B. o izvorima stjecanja imovine i podataka te dokumentacije iz službenih evidencija Porezne uprave i prikupljenih podataka od drugih javno pravnih tijela i institucija kao što su banke, HZMO i druge.
Iz poreznog rješenja proizlazi da je porezno tijelo detaljno analiziralo stečenu imovinu i izdatke tužitelja.
U odnosu na ove navode, porezno tijelo je iste utvrdilo nevjerodostojnima te je utvrdilo da se tužitelj smatra poslovno sposobnom strankom u postupku koja je ovlaštena davati obavijesti i podatke, dostavljati dokumentaciju i poduzimati radnje koje proizvode pravne učinke.
Vezano za ove (ujedno i tužbene) navode da je posudio od B. B. dana 15.12.2016. godine iznos od 375.000,00 kn te da je na istu posudbu zaboravio, porezno tijelo navelo je da je nadzor trajao u razdoblju od 25.11.2019. do 06.10.2020., u kojem razdoblju je s tužiteljem u više navrata obavljen razgovor o tijeku postupka te da do podnošenja prigovora, niti na zaključnom razgovoru o ishodu poreznog nadzora, isti nije spomenuo navedeni ugovor o pozajmici novčanih sredstava kao izvor imovine za uplatu novčanih sredstava na račun Wusstenrot stambene štedionice. Također, isti u Izjavi fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine nije naveo da je raspolagao gotovinom u domaćoj ili stranoj valuti niti je kao izvor primitaka naveo navedeni ugovor o pozajmici sa B. B.. Nadalje, uvidom u podatke kojima raspolaže Porezna uprava, Portal PBZO, uvid u podatke o visini dohotka i primitaka utvrđeno je da je B. B. u 2016. godini ostvario dohodak u ukupnom iznosu od 26.099,41 kn i primio neoporezive primitke prema Zakonu o porezu na dohodak u iznosu od 37.500,00 kn (dnevnice i prigodne nagrade), u 2015. godini dohodak u iznosu od 14.850,44 kn, te dnevnice i prigodne nagrade u iznosu od 39.231,95 kn, dok je u 2014. godini ostvario godišnji dohodak u iznosu od 14.488,00 kn. Prema pregledu podataka u ISPU-promet nekretnina B. B. je u 2014. godini evidentiran kao otuđitelj nekretnine-građevinsko zemljište temeljem čega je ostvario primitak u iznosu od 10.000,00 kn, dok se u posljednje tri godine za koje se vodi evidencija u PBZO ne pojavljuje kao sudionik u prometu motornim vozilima. Temeljem navedenog, nije vjerojatno da bi isti mogao raspolagati u 2016. godini navedenim iznosom od 375.000,00 kn i izvršiti pozajmicu C. B.. Također, uvidom u navedeni ugovor o novčanoj pozajmici utvrđeno je da isti ugovor nije ovjeren kod javnog bilježnika, te da je jedan od svjedoka ista osoba (T. T., Z.) koja se pojavljuje i u svojstvu svjedoka u tijeku nadzora prethodno dostavljenog Ugovora o novčanoj pozajmici sa C. I.. Ugovori su pisani u istoj formi, po istom predlošku. Nadalje, uvidom u izvode računa C. B. utvrđeno je da isplata pozajmice nije izvršena na iste, niti je dostavljen dokaz isplati pozajmice u gotovini (potvrde, isplatnica i slično), dok u odredbama samog ugovora također nije naveden način isplate (citat „daje pozajmicu u novčanom iznosu od 375.000,00 kn"), odnosno iz navedenog slijedi da ne postoje jasni materijalni dokazi i jasno naznačeni i materijalno evidentirani prijenos vrijednosti, koji ukazuju na tijek novca. Sukladno članku 89. stavku 9. Zakona o porezu na dohodak izvori i iznosi sredstava kojima se dokazuje vrijednost stečene imovine moraju se temeljiti na vjerodostojnim ispravama u protivnom ih Porezna uprava nije dužna prihvatiti valjanim. Temeljem svega navedenog, dostavljen ugovor o novčanoj pozajmici sa B. B. kao davateljem pozajmice ne smatra se vjerodostojnom ispravom i valjanim dokaznim sredstvom te se isto ne može uvažiti u poreznom postupku.
U vezi navoda tužitelja kako su njegova početna sredstva znatno veća od onoga što je utvrđeno poreznim nadzorom te da je štedio niz godina čuvajući novac kod kuće i trošio ga ovisno o potrebama, pa i za potrebe u 2017. godini, tuženik je obrazložio da tužitelj za svoje tvrdnje nije dostavio dokaze. Tužitelj nije dostavio dokaz da u nadziranom razdoblju raspolaže određenim iznosom za koji tvrdi da potječe od nenamjenskih kredita iz 2002. i 2007.godine. Naime, tužitelj nije dokazao da određena sredstva potječu iz ranijih razdoblja (prije nadziranog), odnosno nije dokazao daje određena novčana sredstva stekao u ranijim razdobljima na zakonit način. Prvostupanjskog tijelo je utvrdilo primitke te početno stanje sredstava na način da su uvrštena sva sredstva za koja je tužitelj predočio vjerodostojnu dokumentaciju. Nadalje, prvostupanjsko tijelo provjerilo je vjerodostojnost izjava žalitelja o navedenim izvorima sredstava, primjerice je li B. B. ostvarivao primitke u iznosu koji bi ukazivao daje stvarno mogao posuditi novčana sredstva u iznosu kako to tužitelj navodi. Što se tiče navoda žalitelja o tome kako nisu priznati prihodi od poljoprivredne proizvodnje, ističe se da tužitelj kako nije dostavio dokaze za navedene tvrdnje, odnosno nije predočio niti jedan dokument o tome, a nije niti dao obračun mogućih prihoda i troškova po tom osnovu. Registracija OPG-a i popis katastarskih čestica nisu relevantni dokazi o primicima od proizvodnje i prodaje poljoprivrednih proizvoda.
Naime, ističe se da je ugovor o zajmu između fizičkih osoba neformalan ugovor, budući da za fizičke osobe nije propisana obveza vođenja poslovnih knjiga, čuvanja i izrade pisanih isprava o zajmovima, obveza davanja i primanja zajma na račun, odnosno bilo kakvo evidentiranje zajmova u pisanom obliku (bez obzira na iznos) i njihovog ovjeravanja kod javnog bilježnika. Radi navedenog se činjenice bitne za oporezivanje moraju utvrđivati prema specifičnim okolnostima svakog pojedinog slučaja te ocjenom dokaza u njihovoj ukupnosti.
Prvotno se ističe da sud ne ocjenjuje uvjerljivim i životnim navode tužitelja da je tijekom postupka poreznog nadzora, koji je trajao u razdoblju od 25.11.2019. do 06.10.2020. i u tijeku kojeg je porezno tijelo u više navrata razgovaralo s tužiteljem, „zaboravio“ navesti da je od B. B. dana 15.12.2016. pozajmio iznos od 375.000,00 kn. Pogotovo stoga što je nadzor vršen za 2017.-tu godinu, za koju bi bilo životno da su sredstva koja su navodno primljena u prosincu 2016. godine utrošena u 2017. godini, dok nije životno da se tužitelj toga ne bi sjetio. Također, bitno je za istaknuti da je tužitelj sklapanje ugovora o zajmu istaknuo tek nakon što je primio predmetni zapisnik o poreznom nadzoru.
Nadalje, utvrđeno je da ugovor o zajmu nije ovjeren kod javnog bilježnika što ne utječe na valjanost ugovora ako isti dosita postoji, no utječe na zaključak suda o tome da nije moguće sa sigurnošću utvrditi vrijeme sklapanja, odnosno da nije moguće utvrditi da li je isti doista sklopljen 15.12.2016., a što posljedično utječe i na zaključak o vjerodostojnosti ugovora.
Nadalje, prema stavu suda nije životno niti da je tužitelj B. B. odmah, na njegovo traženje, radi neplaćanja duga izdao zadužnicu, jer, ukoliko je pristao na takvo vraćanje duga (ovrhom), tužitelj je mogao s B. B. dogovoriti i podmirivanje dugovanja u mjesečnim obrocima. Također, B. B. nije pokrenuo ovrhu na drugim predmetima i sredstvima ovrhe, primjerice nekretninama. Ističe se i da je tužitelj B. B. izdao zadužnicu te je isti isti dan pokrenuo ovrhu, i to dana 14. travnja 2022., dakle gotovo pet i pol godina nakon izvršene pozajmice, no deset dana nakon podnošenja tužbe ovom sudu.
Porezno tijelo je utvrdilo i da je jedan od svjedoka ugovora o pozajmici ista osoba (T. T., Z.) koja se pojavljuje i u svojstvu svjedoka u tijeku nadzora prethodno dostavljenog Ugovora o novčanoj pozajmici sa C. I.. Ugovori su pisani u istoj formi, po istom predlošku. Utvrđeno je da ne postoje dokazi o tijeku novca. Konačno, porezno tijelo je uvidom u podatke kojima raspolaže Porezna uprava utvrdilo da nije vjerojatno da je B. B. u 2016. godini raspolagao iznosom od 375.000,00 kn te da je mogao izvršiti pozajmicu C. B..
Na temelju svega navedenog, sud je utvrdio da se ugovor o pozajmici ne može smatrati vjerodostojnim dokazom u ovog upravnoj stvari.
U Zagrebu, 23. veljače 2023.
Sudac:
Janja Topol, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. i članak 70. ZUS-a).
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.