REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – Istok, Turinina 3

Poslovni broj: 64.Pp-419/2023

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Edhemu Kapetanoviću, kao sucu
pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Marka Jakelića, u prekršajnom postupku protiv
prvookrivljene pravne osobe F. S. S. d.o.o. i drugookrivljene
odgovorne osobe S. S., branjeni po J. M., odvjetniku iz
O. društva . ... d.o.o., odvjentiku iz Z., zbog prekršaja iz
čl. 149. st. 1. toč. 49. i st 2. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 19/22)
pokrenutom povodom prekršajnog naloga D. inspektorata, PU Z., S.
za nadzor trgovine i usluga, klasa: …, urbroj: … od 16. siječnja 2023., nakon održane glavne rasprave, u odsustvu uredno pozvanih
okrivljenika, branitelja okrivljenika i opunomoćene predstavnice tužitelja, 23. veljače

2023. objavio je i

p r e s u d i o j e

I. Na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18)

prvookrivljena pravna osoba F. S. S. d.o.o., OIB … prekršajno neosuđivana, sa sjedištem u Zagrebu, F. ulica 1, zastupana po direktorici S. S., pravna osoba po izjavi direktorice posluje redovito i održivo, trenutno jedna osoba zaposlena, predmet poslovanja: frizerske

usluge
i

drugookrivljena odgovorna osoba S. S., OIB: … , kći
N. i L. L., djevojačko prezime majke B., rođena … .,
u Đ., K., državljanka RH-e, SSS, direktorica F. S. S.
d.o.o., s mjesečnim primanjima u iznosu od oko 600,00 eura, udana, bez djece,
prekršajno neosuđivana, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, s
prebivalištem u V. P., D. ulica 7

OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE

da bi se 10. siječnja 2023. u poslovnim prostorijama trgovačkog društva
F. S. S. d.o.o. u frizerskom salonu S. na lokaciji sjedišta
društva, prilikom pružanja usluga koristili nepoštenom odnosno agresivnom
poslovnom praksom zabranjenom odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35, čl. 38. i čl. 39. toč.

3. Zakona o zaštiti potrošača, koju bi koristili u odnosu prema potrošačima na način da

2

Poslovni broj: 64.Pp-419/2023

bi za uslugu bojanje i frizura kratke kose do 50 ml mpc na dan 31. prosinca 2022.
iznosila 150,00 kuna / 19,91 eura, a mpc iste usluge od 1. siječnja 2023. pa nadalje
iznosi 150,69 kuna / 20,00 eura, koje povećanje u postupku iznosi 0,45%, za uslugu
žensko šišanje mpc na dan 31. prosinca 2022. iznosila je 50,00 kuna / 6,64 eura, a
mpc iste usluge od 1. siječnja 2023. pa nadalje iznosi 52,74 kuna / 7,00 eura, koje
povećanje u postotku iznosi 5,42%, neopravdano bi povećali maloprodajne cijene
nakon 31. prosinca 2022. pri čemu bi doveli potrošača u nepovoljniji financijski položaj,
koristeći uvođenje eura 1. siječnja 2023. kao službene valute te okolnosti u kojima se
potrošači nalaze, a koje okolnosti bi bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji
usluga,

dakle, da bi se kao pravna i u njoj odgovorna osoba koristili nepoštenom odnosno agresivnom poslovnom praksom,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 149. st. 1. toč. 49. kažnjiv po čl. 149. st. 1. i

2. Zakona o zaštiti potrošača.

II. Na temelju čl. 140 st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz
čl. 138. st. 2. točke 2. i 3. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava
Suda.

Obrazloženje

1. D. inspektorat, P. Z., S. za nadzor trgovine i usluga izdao je 16.
siječnja 2023. prekršajni nalog protiv okrivljenika kojim je prvookrivljenoj pravnoj osobi
izrečena novčana kazna u iznosu od 1.990,84 eura / 15.000,00 kuna, dok je
drugookrivljenoj odgovornoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 1.327,23 eura
/ 10.000,00 kuna te trošak prekršajnog postupka svakom u iznosu od po 13,27 eura /
100,00 kuna, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
Na navedeni prekršajni nalog okrivljenici su pravodobno podnijeli prigovor, zbog
poricanja prekršaja pa je prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je prekršajni
postupak.

2. Drugookrivljena S. S. je na glavnoj raspravi održanoj 21. veljače

2023. kod ovog Suda navela da je ona direktorica pravne osobe F. S.
S. d.o.o. te je jedina ovlaštena za zastupanje te je obranu dala i u ime pravne
osobe i u svoje ime kao odgovorne osoba. Ne smatra se krivom za predmetni prekršaj
kako u svoje ime kao odgovorne osobe tako i u ime okrivljene pravne osobe. Naime,

2022. je bila za cijelu njenu industriju vrlo izazovna godina, kako zbog posljedica
pandemije tako i zbog inflacije prouzročene ratom u Ukrajini. U toj godini je došlo do
nekih poskupljena, kao npr. struje i čistoće i to u velikom postotku pa se čak i nakon
subvencije Vlade u rujnu 2022. situacija nije na bolje promijenila, jer je i nakon toga
struja kao njen glavni resurs poskupjela za 100%. U kolovozu su ju i neki dobavljači
obavijestili o nadolazećem poskupljenju materijala za frizerski salon. Situacija je
donekle bila izdrživa do prosinca 2022., a nakon toga je morala intervenirati i povećati
cijene svojih usluga. Napomenula je da se prethodno informirala postoji li eventualno
neka zabrana za dizanje cijena te da li situacija oko uvođenja eura to zabranjuje. Tek
kada je na više strana dobila odgovore da smije to učiniti, to je učinila, ali napomenula
je da je prethodno još u rujnu 2022. obavijestila svoje klijente o nadolazećim
promjenama na način da ih je osim verbalno obavijestila i putem obavijesti koja je bila
istaknuta na vidnom mjestu u njenom frizerskom salonu. Posebno je napomenula da
su neke stavke čak išle u prilog klijentima te su se cijene promijenile njima u korist, jer
u konačnici ipak nije htjela izgubiti klijente. Na posebno pitanje Suda odgovorila je da

3

Poslovni broj: 64.Pp-419/2023

su činjenični navodi optužnog akta, a koji se tiču cijena 31. prosinca 2022. i 1. siječnja

2023., a odnose se na pojedine usluge u njenom frizerskom salonu, točne.

3. Branitelj okrivljenika je kao dokaz navoda iz obrane svojih branjenika dao Sudu
na uvid obavijest o povećanju cijena koja je bila istaknuta u F. salonu, cjenik
usluga od 1. siječnja 2023. te dopis od dobavljača od 31. prosinca 2022. kao i cjenike
za 2022. i 2023. od strane dobavljača.

4. Na posebno pitanje branitelja, drugookrivljenica je odgovorila da su odmah
nakon nadzora, a sukladno naredbi Inspektorata cijene vraćene na staro. Nije ni na
koji način, osim ljubaznošću i šarmiranjem pokušavala pridobiti klijente da dođu kod
nje.

5. Branitelj okrivljenika je kao dokaz navoda iz obrane svojih branjenika dao Sudu
na uvid zapisnik o obavljenom inspekcijom nadzoru od 25. siječnja 2023. iz kojeg je
vidljivo da su cijene vraćene na staro, račun frizerskih usluga od 25. siječnja 2023. te
mapu iz koje je vidljivo da konkretno u S. postoji više ženskih frizerskih salona pa
samim time i mogućnost izbora za klijente.

6. Sud je izvršio uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenike iz koje je utvrdio da
okrivljenici do sada nisu prekršajno osuđivani te je izvšio uvid u obavijest o povećanju
cijena koja je bila istaknuta u frizerskom salonu, cjenik usluga od 1. siječnja 2023. te
dopis od dobavljača od 31. prosinca 2022. kao i cjenike za 2022. i 2023. od strane
dobavljača, kao i u zapisnik o obavljenom inspekcijom nadzoru od 25. siječnja 2023.
iz kojeg je vidljivo da su cijene vraćene na staro, račun frizerskih usluga od … siječnja

2023. te mapu iz koje je vidljivo da konkretno u S. postoji više ženskih frizerskih
salona pa samim time i mogućnost izbora za klijente.

7. Branitelj okrivljenika je predložio da se kao svjedoci ispitaju stalni klijenti
predmetnog frizerskog salona, a na okolnost poznavanja s nadolazećom promjenom
cijena usluga u frizerskom salonu, konkretno Ž. P. B., B.
J., S. Č. Đ., J. D., K. B. i S. V.
S., a koji dokazni prijedlog je Sud odbio kao nevažan, jer je činjenično stanje u
potpunosti utvrđeno.

8. Opunomoćena predstavnica tužitelja M. B. P. je završno navela da
smatra da su okrivljenici počinili predmetni prekršaj i da ih treba proglasiti krivima, a
na Sudu je da utvrdi sve olakotne i otegotne okolnosti prilikom odlučivanja o
prekršajnopravnoj sankciji. Naime, jasno je da se povećanje cijena slobodno formira
na tržištu, međutim ovdje je sporan trenutak promjene cijena usluge. Zakono o
uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 57/2022,
88/2022) jasno propisuje da uvođenje eura nije razlog za zaokruživanje ili povećanja
cijena te potrošač ne smije biti oštećen. Ovdje se radi o nepoštenoj poslovnoj praksi,
jer se trgovac nije rukovodio profesionalnom pažnjom koja se razumno od njega
očekivala, tim prije, jer se već 2-3 godine govori o uvođenju eura i bilo je sasvim
dovoljno vremena da se trgovci pripreme za to.

9. Branitelj okrivljenika je završno naveo da kada se sagleda sve istaknuto u obrani
okrivljenika, a vezano za poslovanje troškova poslovanja, nejasno je na koji se način
povećanje cijena za dvije stavke za koje se terete okrivljenici u ovom predmetu i to za
iznos od 9 i 36 centi, može smatrati da su okrivljenici takvim postupanjem koristili
nepoštenom odnosno agresivnom poslovnom praksom, jer gledajući i čitajući zakonski
tekst svakog pojedinog članka Zakona o zaštite potrošača i to od čl. 33 do 42. ni na
koji način se opisano povećanje cijena na način kako su to učinili okrivljenici i iz razloga
kojeg su to učinili ne može smatrati da su se isti makar i u manjem dijelu koristili
nepoštenom odnosno agresivnom poslovnom praksom, odnosno da su isti počinili
prekršaj za koji ih se tereti. Dakle, postupanje okrivljenika se ni u jednom dijelu teksta

4

Poslovni broj: 64.Pp-419/2023

zakonske odredbe od čl. 33. do 42. Zakona o zaštiti potrošača ne može podvesti pod
iste niti postupanje okrivljenika sadržano odgovara tome kako same odredbe
spomenutog zakona glase, jer osim činjenice da su okrivljenici za terećene stavke
vratili cijene prije 1. siječnja 2023. što je utvrđeno ponovnim nadzorom te da prekršaj
kao takav više ne inzistira, bitno je naglasiti kako klijenti okrivljenika imaju mogućnost
izbora, kako ih nikad nitko nije prisiljavao da dođu na usluge okrivljenika, gdje je u spis
dostavljena mapa s mogućnošću izbora preko 30 beauty i kozmetičkih salona, a koji
podatak jasno ukazuje na zaključak kako se postupanje okrivljenika ni na koji način ne
može povesti pod nepoštenu odnosu agresivnu poslovnu praksu, jer niti je netko
iskoristio poslovnu situaciju, prijetio ili prisiljavao klijente na dolazak kod okrivljenika, a
posebnom povećanje od 9 odnosno 36 centi se ne može nazvati iskorištavanje
predmetne situacije. Dakle, u konkretnom predmetu se ne radi o tome da je netko
iskoristio elementarnu nepogodu, potres ili pandemiju pa je neosnovano podigao
cijenu pitke vode ili maskice za lice pa se radi o situaciji da je subjekt koji djeluje
slobodno na tržištu uslijed svih nabrojanih troškova bio primoran povećati cijene nekih
stavki u svojoj ponudi neovisno o trenutku kada je to učinjeno, a pri tome dajući izbor
klijentima da ga odaberu kao pružatelja usluga ili da ga ne odaberu, a što je smisao
odredbi za koje se terete okrivljenici. U tom smislu okrivljenici naglašavaju da čak i da
se navedeno postupanje predstavi kao prekršaj, ono se nikako ne može podvesti pod
nepoštenu ili agresivnu praksu, već se eventualno radi o prekršaju koji se kao takav
mogao kažnjavati prema odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u
RH, obzirom se povezuje da su okrivljenici eventualni prekršaj počinili prilikom
uvođenje eura u RH. Međutim, kako navedeni propis ne sadrži prekršajnopravne
sankcije, okrivljenici se u tom smislu niti ne mogu kazniti za opisano postupanje.
Zaključno su istaknuli važnost odredbi Ustava RH, a koje kao takve na jasan i
nedvosmislen način štite poduzetničke i tržišne slobode, pravo na rad i na slobodu
rada, pravo na rad kako bi sebi i članovima obitelji osigurali egzistenciju i socijalnu
zaštitu, neovisno o vremenskom trenutku povećanja cijena, a navedene odredbe kao
da ne postoje u ovom predmetu, jer upravo ovakvim postupanjem gdje se na pogrešan
način tumači nepoštena ili agresivna poslovna praksa, gdje se od obrtnika koji
povećava cijenu za 9 ili 36 centa, naplaćuje kazna za nepostojeći prekršaj pa možda
čak i beznačajan prekršaj u iznosu za koji bi taj obrtnik trebao pola godine raditi da si
ne isplaćuje plaću za svoj rad. Upravo u gornjem predmetu se za takvo postupanje ne
priznaju odredbe temeljnog akta RH. Prema tome, uzevši u obzir sve izneseno,
posebno činjenicu da je materijalno pravo u gornjem predmetu pogrešno primijenjeno
na utvrđeno činjenično stanje, predložio je se da naslov nakon provedenog postupka
oslobodi od krivnje okrivljenike, posebno uzevši u obzir kako opisano postupanje ne
predstavlja neopuštenu ili agresivnu poslovnu praksu niti se pod isto može podvesti,
već se eventualno radi o prekršaju koji je kažnjiv prema Zakonu o uvođenju eura u RH
te uzevši u obzir činjenicu nabrojanih troškova koji opravdavaju povećanje cijene za
koju se terete okrivljenici, opetovano ističu i predlažu da se isti oslobode od krivnje u
ovom prekršajnom predmetu.

10. Drugookrivljenica se pridružila završnom govoru branitelja.

11. Na temelju obrane okrivljenika i provedenog dokaznog postupka, prihvaćajući
sve provedene personalne i materijalne dokaze vjerodostojnim i relevantnim, Sud je
utvrdio kako nije dokazano da bi okrivljenici počinili djelo prekršaja koje im je stavljeno
na teret.

12. Naime, iz činjeničnog opisa u optužnom prijedlogu, u bitnom proizlazi da Državni
inspektorat, PU Z., S. za nadzor trgovine i usluga smatra da su okrivljenici
neopravdano povećali maloprodajne cijene nakon 31. prosinca 2022. pri čemu su

5

Poslovni broj: 64.Pp-419/2023

doveli potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura 1. siječnja

2023. kao službene valute te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti
bi bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji usluga. D. inspektorat, P. Z.,
Služba za nadzor trgovine i usluga okrivljenicima stavlja na teret postupanje protivno
odredbama Zakona o zaštiti potrošača, konkretno, nepoštenu odnosno agresivnu
poslovnu praksu zabranjenu odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35, čl. 38. i čl. 39. toč. 3.
Zakona o zaštiti potrošača.

13. Međutim, niti jednom od spomenutih zakonskih odredaba, povećanje
maloprodajnih cijena, samo za sebe, nije propisano kao oblik nepoštene ili
zavaravajuće ili agresivne poslovne prakse. Također, niti jedna od spomenutih
zakonskih odredaba, ne uređuje “neopravdano povećanje maloprodajnih cijene nakon

31. prosinca 2022. uz dovođenje potrošača u nepovoljniji financijski položaj,
korištenjem uvođenja eura 1. siječnja 2023. kao službene valute”, kao oblik nepoštene
ili agresivne poslovne prakse. Terminologija “neopravdano povećanje cijene” te
“nepovoljniji financijski položaj” proizlazi iz općih načela propisanih Zakonom o
uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Stoga, iako D.
inspektorat, P. Z., Služba za nadzor trgovine i usluga okrivljenicima stavlja na
teret postupanje protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, ovaj Sud smatra
potrebnim, uvodno osvrnuti se na odredbe Zakona o uvođenju eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj.

14. Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisana
su u članku 6. temeljna načela uvođenja eura. U postupku uvođenja eura primjenjuju
se: načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo
neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo
transparentnosti i informiranosti. Sukladno stavku (2) članka 7., preračunavanje cijena
i drugih novčanih iskaza vrijednosti provodi se bez naknade, primjenom fiksnog tečaja
konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
Zbog preračunavanja iz stavka (1) članka 7. potrošač ne smije biti u financijski
nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. Sukladno članku 8.
zabranjeno je poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za
platni promet, instituciji za elektronički novac, drugom vjerovniku sukladno propisu
kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak,
pružatelju financijskih usluga i tijelu javne vlasti pri uvođenju eura povećati cijenu robe
ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. U devetom dijelu Zakona o
uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, propisane su prekršajne
odredbe, koje u vezi s neopravdanim povećanjem cijene ne uređuju prekršajnopravnu
odgovornost poslovnih subjekata.

15. Nadalje, nije svako povećanje maloprodajne cijene protivno načelima
propisanim Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, već
samo povećanje maloprodajne cijene bez opravdanog razloga. U provedenom
postupku Sud je utvrdio, da je povećanje maloprodajne cijene od strane okrivljenika,
usljedilo nakon što su povećane cijene usluga dobavljača. U odnosu na opravdanost
povećanja maloprodajnih cijena frizerskih usluga, Sud nije provodio daljnje dokaze, s
obzirom da Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ne sadrži
kažnjivu odredbu u slučaju postupanja protivno načelima propisanim Zakonom, a ni
ovlašteni tužitelj nije činjenični opis prekršaja doveo u izravnu vezu sa Zakonom o
uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj već isključivo sa Zakonom o
zaštiti potrošača. D. … pri tome ne konkretizira u optužnom prijedlogu,
pod koji oblik nepoštene odnosno agresivne poslovne prakse treba podvesti

6

Poslovni broj: 64.Pp-419/2023

postupanje okrivljenika odnosno podizanje maloprodajnih cijena frizerskih usluga
nakon 31. prosinca 2022.g.

16. Ovaj Sud je stoga, prilkom utvrđivanja odgovornosti okrivljenika, iako to nije bio
dužan učiniti, s obzirom da je D. inspektor trebao točno i precizno kvalificirali
djelo, razmotrio moguće oblike agresivne, zavaravajuće i nepoštene poslovne prakse
propisane Zakonom o zaštiti potrošača u odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35, čl. 38. i čl.

39. toč. 3. te potom cijenio, može li se neopravdano povećanje maloprodajnih cijena
nakon 31. prosinca 2022.g. koje se okrivljenicima stavlja na teret podvesti pod biće
prekršaja iz članka čl. 149. st. 1. toč. 49. kažnjivo po čl. 149. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti
potrošača.

17. Člankom 4. Zakona o zaštiti potrošača definirani su pojedini pojmovi u smislu
tog Zakona pa je tako u stavku 1. točki 14. definirana „odluka o kupnji“, između ostalog,
kao svaka odluka koju donosi potrošač, a koja se odnosi na to hoće li, kako i pod kojim
uvjetima, kupovati. Točkom 19. definirana je „poslovna praksa trgovca prema
potrošaču (poslovna praksa)“, kao svaka radnja, propuštanje, način ponašanja ili
predstavljanja, poslovna komunikacija, uključujući oglašavanje i stavljanje proizvoda
na tržište, koju je poduzeo trgovac, a izravno je povezana s promidžbom, prodajom ili
isporukom proizvoda potrošaču.

18. Sukladno čl. 33. Zakona o zaštiti potrošača, nepoštena poslovna praksa je
zabranjena. Članak 34. propisuje da je poslovna praksa nepoštena, ako je - suprotna
zahtjevima profesionalne pažnje i u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je
vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu
je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire odnosno prosječnog člana
određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena. Prema stavku (4),
nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra zavaravajuća poslovna praksa i
agresivna poslovna praksa.

19. Članak 35. Zakona o zaštiti potrošača propisuje da se poslovna praksa smatra
zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki
drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje pa čak ako je informacija
činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi
s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da
će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. U stavku (2) članka

35. Zakona propisane su okolnosti na koje se zavaravajuća poslovna praksa može
odnositi, uključujući, u točki 4. cijenu proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili
postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu. Povećanje maloprodajne cijene
nije posebno navedeno kao okolnost na koju se zavaravajuća poslovna praksa može
odnositi.

20. Ovlašteni tužitelj u optužnom prijedlogu nije činjenično opisao na koju konkretnu
okolnost iz stavka (2) čl. 35 Zakona se odnosi zavaravajuća poslovna praksa niti je
povećanje maloprodajnih cijena od 1. siječnja 2023.g. na način opisan u izreci ove
presude podveo pod bilo koju od okolnosti pa tako ni pod okolnost iz točke 4. stavka
(2) članka 35. Zakona niti je objasnio u čemu se sastoji zavaravajuće postupanje
trgovca odnosno iz kojeg bi razloga takvo postupanje trgovca moglo utjecati na
ponašanje i odluke potrošača.

21. Uvidom u cjenik usluga F. salona S. od 1. siječnja 2023., ovaj Sud
je utvrdio da se prvookrivljena pravna osoba kao trgovac koja je u okviru svoje
poslovne djelatnosti pružala frizerske usluge obrta nije koristila u svom poslovanju
praksom koja je nepoštena i zavaravajuća, jer je konkretne usluge označila točnom
informacijom o cijeni proizvoda odnosno cjenikom usluga koji je u primjeni od 1.
siječnja 2023.godine. Naime, iz cjenika je vidljivo da su cijene dvojno iskazane na

7

Poslovni broj: 64.Pp-419/2023

jasan, čitljiv i uočljiv način u euru i kuni, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 1
EUR=7,53450 kn. Takvim predstavljanjem cijene svoje usluge okr. pravna osoba nije
dovela prosječnog potrošača u zabunu i nije ga poticala na donošenje odluke o kupnji
iste usluge. Naime, trgovci u smislu cit. Zakona su dužni potrošaču dati jasnu i točnu
obavijest, a opisanim predstavljanjem frizerskih usluga i navođenjem točne cijene
predstavljene na jasan način u euru i kuni nije po ocjeni Suda kod potrošača-kupaca
frizerskih usluga stvoren važan utjecaj na njihovo ekonomsko ponašanje s ciljem
znatnog umanjivanja njihove sposobnosti da donese odluku utemeljenu na potpunoj
obavijesti pa prema tome iz navedenog ne proizlazi takva poslovna praksa okrivljenika
u vezi cijene usluga, za koju je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača i navesti
ga da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

22. Prema članku 38. Zakona o zaštiti potrošača poslovna praksa smatra se
agresivnom, ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti
slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te
nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu
izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom te ga time navede ili je
vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

23. Prema članku 39. stavak (1) točka 3. Zakona o zaštiti potrošača, prilikom
odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući
sila ili prijetnja ili nedopušten utjecaj, vodit će se računa o tome je li trgovac iskorištavao
nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bile tolikog značenja
da su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje, a trgovac je bio svjestan
da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod.

24. Razmotrivši optužni prijedlog kao i obranu okrivljenika te u dokaznom postupku
provedene dokaze Sud nije utvrdio da bi ponašanje okrivljenika – konkretno povećanje
maloprodajnih cijena - na način kako je opisano u optužnom prijedlogu bilo podvedivo
pod gore citiranu odredbu Zakona o zaštiti potrošača koja zabranjuje agresivnu
poslovnu praksu.

25. Iz materijalnopravnih dokaza, i to iz cjenika usluga F. salona S. od

1. siječnja 2023.,proizlazi da su potrošači imali mogućnost, prije odabira usluge,
upoznati se s cijenom usluga, pri čemu su potrošači imali mogućnost neometano
odabrati drugog pružatelja frizerskih usluga koje pruža konkretna prvookrivljena
pravna osoba. Samo na području njenog rada, postoji još nekoliko frizerskih salona, a
okrivljenici ničime nisu utjecali na izbor potrošača pri odabiru frizerskog salona.
Nadalje, ovlašteni tužitelj, u optužnom prijedlogu nije činjenično opisao na koji bi način
od strane okrivljenika eventualno bili korišteni u odnosu s klijentima uznemiravanje,
prisila, sila ili prijetnja ili nedopušten utjecaj, a što su nužne sastavnice agresivne
poslovne prakse.

26. Ovaj Sud smatra, da se uvođenje eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj ne može podvesti pod “nesretne ili druge okolnosti” iz točke 3. stavka (1)
članka 39. Zakona o zaštiti potrošača, a temeljem kojih treba ocijeniti je li od strane
okrivljenika u poslovnoj praksi korištena agresivna poslovna praksa uznemiravanjem,
prisilom, silom ili prijetnjom ili nedopuštenim utjecajem. Naime, kao što je to prethodno
ovaj Sud već utvrdio, informacije o cijeni usluge, bile su iskazane na cjeniku na jasan,
način u euru i kuni, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 1 EUR=7,53450 kn. Tim
informacijama je svaki potrošač mogao pristupiti neometano uvidom u cjenik usluga
okrivljenika u poslovnim prostorijama. Iz činjeničnog opisa u optužnom prijedlogu ne
proizlazi da je okrivljenik prema potrošačima – kupcima frizerskih usluga koristio bilo
kakav oblik uznemiravanja, prisile, sile ili prijetnja ili nedopuštenog utjecaja, a koje bi
mogle utjecati na neometan izbor i odluku pri kupnji frizerskih usluga od okrivljenika.

8

Poslovni broj: 64.Pp-419/2023

27. Imajući u vidu sve navedeno, po ocjeni ovog Suda, ne može se smatrati da je
podizanje maloprodajnih cijena nakon 1. siječnja 2023. agresivna poslovna praksa, s
obzirom da saastavnice agresivne poslovne prakse (nesretne ili druge okolnosti na
strani potrošača te uznemiravanje, prisila, uključujući fizičku silu ili prijetnju te
nedopušten utjecaj) nisu dokazane u ovom postupku.

28. Kako je činjenično stanje u potpunosti utvrđeno uvidom u materijalnopravnu
dokumentaciju, Sud je donio presudu bez ispitivanja svjedoka koje su okrivljenici
predložili u svojoj obrani.

29. Imajući u vidu sve navedeno, Sud je okrivljenike oslobodio od optužbe temeljem
čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo, na način kako se okrivljenicima stavlja na
teret, po propisu nije prekršaj.

30. Kako su okrivljenici oslobođeni od optužbe, trošak prekršajnog postupka je pao na teret proračunskih sredstava ovoga Suda.

U Zagrebu, 23. veljače 2023.

zapisničar sudac

Marko Jakelić, v.r. Edhem Kapetanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od osam (8) dana od dana primitka
ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu,
Turinina 3, u dva (2) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud
Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. prvookrivljenoj pravnoj osobi … F. S. S., F. ulica 1, Z.,

2. drugookrivljenoj odgovornoj osobi S. S., D. ulica 7, 10010 V. P.,

3. tužitelju D. isnepktoratu, P. Z., S. za nadzor trgovine i usluga,
Š. 29, Z.,

4. branitelju J. M., T. cesta 69, Z., 5. pismohrana