-1-                                         Broj:Ppž-363/2022

 

 

                                            

 

 

  U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

                                                      P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog S.J., zbog prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), odlučujući o prigovoru okrivljenika, protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Brač od 15. kolovoza 2021. pod brojem: 511-12-25/05-1-151-1/2021, u sjednici vijeća održanoj 23. veljače 2023.

 

                                              p r e s u d i o   j e

 

 

I               U povodu prigovora okr. S.J., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni, tako da se činjenično opisano postupanje okrivljenika u izreci tog naloga označava djelom prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) i na temelju citiranog propisa okrivljeniku se izriče novčana kazna u iznosu od 1.320,00 EUR[1] (tisućutristodvadeset  eura) / 9.945,54 kn (devetisućadevetstočetrdesetpet kuna i pedesetčetiri lipe), koju kaznu je dužan platiti u roku od devedeset dana od primitka ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.

 

II    U ostalom dijelu, odbija se prigovor okrivljenika kao neosnovan te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prekršajni nalog potvrđuje.    

 

III               Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti troškove drugostupanjskog postupka u iznosu od 15,00 EUR (petnaest eura) / 113, 02 kn (stotrinaest kuna i dvije lipe), u roku petnaest dana od primitka ove presude.

 

 

 

 

                                                    Obrazloženje

 

 

1.              Uvodno citiranim prekršajnim nalogom okr. S.J. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kuna.             

             

1.1.              Istim nalogom okrivljeniku je, na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.

 

1.2.              Okrivljenik je nadalje obvezan naknaditi i troškove prekršajnog postupka u iznosu od 500,00 kuna.

 

2.              Protiv prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

 

2.1.               Okrivljenik iskazuje kajanje zbog učinjenog te moli blaže kažnjavanje jer da na njegovoj strani nema otegotnih okolnosti, već samo olakotne, budući da uzdržava troje djece, otplaćuje kredit i dragovoljac je domovinskog rata. Ističe da bi plaćanje kazne ugrozilo njegovu egzistenciju. Također predlaže da zaštitna mjera odredi u kraćem trajanju ili da se izrekne uvjetno.

 

2.2.              Okrivljenik predlaže da se iz navedenih razloga njegov prigovor prihvati.

 

3.              Prigovor je neosnovan.

 

4.              Ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 238. stavka 11. i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud) nalazi da prvostupanjsko prekršajno tijelo nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakon i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

 

4.1.              Međutim, nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio je na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22.) kojim činjenično opisano postupanje iz izreke pobijanog naloga zadržava pravni kontinuitet, s time da je novim Zakonom zbog konverzije valute za predmetni prekršaj propisana blaža minimalna novčana kazna, u odnosu na raniji propis.

 

4.2.   Sukladno odredbe članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona prema počinitelju prekršaja primjenjuje se propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

 

4.3.              Budući da je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) propisana blaža minimalna novčana kazna za počinjeni prekršaj, to je trebalo primijeniti novi zakon, jer je povoljniji za okrivljenika. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, preinačio pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela te izrekao kaznu u minimalno propisanom iznosu, kao u izreci ove odluke u točki I.

         

5.              Razmatrajući pobijani prekršajni nalog u pogledu prigovora okrivljenika na odluku o kazni u smislu odredbe članka 36. Prekršajnog zakona ovaj Sud je, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču djela i počinitelja, ocijenio da novčana kazna nije prestrogo odmjerena. Naime, prvostupanjsko prekršajno tijelo je kaznu za počinjeni prekršaj odmjerilo u posebnim zakonom minimalno propisanom iznosu, koju mjeru kazne je po službenoj dužnosti izrekao i ovaj Sud. Najnižu mjeru propisane kazne i ovaj Sud smatra primjerenom težini, opasnosti i pogibeljnosti djela, kao i stupnju prekršajne odgovornosti počinitelja, dok okrivljenik u svom prigovoru ne ističe i ne dokumentira naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje već izrečene najniže mjere propisane novčane kazne, primjenom instituta ublažavanja.

 

6.               Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba u  određenom roku, plati dvije trećine izrečene kazne.

 

7.              Ispitujući odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca u pogledu navoda prigovora ovaj Sud nalazi da je prvostupanjsko prekršajno tijelo, na temelju odredbe članka 58. Prekršajnog zakona, s obzirom na težinu i značaj djela, opravdano i zakonito izrekao navedenu zaštitnu mjeru. Težina prekršaja ogleda se u viskom stupnju koncentracije alkohola kod okrivljenika i okolnostima postupanja konkretne prilike, čime je velikoj mjeri ugrožavao druge sudionike u prometu i njihovu imovinu. Naime, po sudsko medicinskoj teoriji i praksi osobe pod utjecajem alkohola od 1,91 g/kg nalaze u pijanom stanju u kojem su intelektualne funkcije jako sužene, izražena je dremljivost, osoba nije sposobna koncentrirati se i povremeno se gubi prisebnost, shvaćanje opasnosti svedeno je na minimum. Stoga je i ovaj Sud mišljena da je potrebno otkloniti uvjete koji mu omogućavaju ponovno činjenje prekršaja.

Zaštitna mjera određena je u zakonom propisanom trajanju (od jednog mjeseca do dvije godine) razmjerno težini djela, osobinama ličnosti počinitelja i očito nedovoljnoj svijesti o opasnosti činjenja ovog prekršaja, odnosno naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju u smislu članka 51. a Prekršajnog zakona. Paušalni navodi okrivljenika kojim predlaže kraće trajanje mjere nisu od utjecaja na određeno trajanje zaštitne mjere.

 

7.1.              U svezi navoda okrivljenika da se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom primjeni uvjetno, ističe se da Prekršajnim zakonom nije propisana takva mogućnost.

 

8.              U vrijeme trajanja izrečene zaštitne mjere, sukladno odredbe članka 130. stavka 9. Prekršajnog zakona, uračunat će se vrijeme koje je okrivljeniku vozačka dozvola bila privremeno oduzeta naredbom o određivanju mjere opreza.

 

9.              Odluka o paušalnom iznosu troškova postupka po prigovoru temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okviru raspona propisanog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u minimalnije propisanom iznosu, s obzirom na manju složenost i kraće trajanje postupka.  

            

10.              Zbog izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.

                               

U Zagrebu 23. veljače 2023.

 

          ZAPISNIČARKA                                                                  PREDSJEDNICA VIJEĆA

 

         Nada Horvatović, v. r.                                                        Renata Popović, v. r.

 

           Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Policijskoj postaji Brač u 3 otpravka: za spis, okrivljenika.