Poslovni broj: 19 Gž Ovr-9/2023-2

1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice R. H., …, OIB: …, koju zastupa O. d. o. u V. G., protiv ovršenika D. V. iz Z., …, OIB: … (istovjetan s D. V. iz B. Z., …, OIB: …, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u V. G., S. s. u I.-G. poslovni broj Ovr-449/2022-3 od 7. rujna 2022., ispravljenog rješenjem Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu poslovni broj Ovr-449/2022-5 od 3. studenog 2022., dana 22. veljače 2023.,

r i j e š i o   j e

I Odbija se žalba ovršenika D. V. kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu poslovni broj Ovr-449/2022-3 od 7. rujna 2022., ispravljeno rješenjem Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu poslovni broj Ovr-449/2022-5 od 3. studenog 2022., osim u dijelu u kojemu je žalba izjavljena iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona.

II Vraća se predmet Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Stalnoj službi u Ivanić-Gradu da sa žalbom ovršenika D. V. u dijelu u kojem je izjavljena iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona postupi u skladu sa odredbom čl. 52. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1.              Uvodno označenim rješenjem o ovrsi sud prvog stupnja odlučeno je:

"I. Sud određuje predloženu ovrhu na nekretnini u vlasništvu ovršenika i to čk. br. … – oranica O. površine 6085 m² upisana u zk.ul. br. …, k.o. B. G., čk. br. … – oranica G. Č., površine 9805 m², upisana u zk. ul. br. … k.o. B. G., čk. br. … – oranica J., površine 5461 m² i čk. br. …, oranica, površine 3281 m², obje upisane u zk. ul. br. … k.o. B. G., čk. br. … – šuma K., površine 2638 m² i čk. br. …, oranica K., površine 4977 m², obje upisane u zk. ul. br. … k.o. T., na temelju ovršnog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Ispostava Zagreb-T., Klasa: …, Urbroj: … od 24. ožujka 2015., a radi naplate novčane tražbine u iznosu od 77.377,06 kuna/10.269,70 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na glavnicu u iznosu od 65.230,57 kuna/8.657,58 eura po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od 26. studenog 2015. godine pa do isplate i radi naplate troškova ovog ovršnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koje kamate teku od dana kada su isti troškovi nastali pa do isplate.

II. Nalaže se ovršeniku D. V., OIB: …, da ovrhovoditelju R. H., M. f., OIB: … naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 1.000,00 kuna / 132,72 eura.

III. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu da u zemljišnoj knjizi upiše zabilježbu ovrhe."

2.              Rješenjem Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-449/2022-5 od 3. studenog 2022. ispravljeno je uvodno označeno rješenje od 7. rujna 2022. u oznaci poslovnog broja, tako da umjesto: "Poslovni broj Ovr-10/2022-3", treba pisati: "Poslovni broj Ovr-449/2022", dok u preostalom dijelu rješenje o ovrsi ostaje neizmijenjeno. 

3.              Protiv rješenja o ovrsi prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-449/2022-3 od 7. rujna 2022. žalbu je izjavio ovršenik, pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba ovršnog i parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima postupka, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i odbaci ili odbije prijedlog za ovrhu, odnosno predmet vrati na ponovni postupak, sve uz nadoknadu troška ovršeniku. Prilikom donošenja pobijanog rješenja prvostupanjski sud je povrijedio odredbu čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, jer je pobijano rješenje o ovrsi nerazumljivo i ne može se ispitati. Nejasno je i temeljem koje ovršne isprave se ovrha provodi te koji se iznos ovrhom naplaćuje. Ovrhovoditeljica navodi da ovrhu inicira radi naplate iznosa glavnice od 65.230,57 kn i kamata u iznosu od 12.146,49 kn, međutim, pobijanim rješenjem sud određuje ovrhu radi iznosa od 77.377,06 kn, bez da sud razlučuje glavnicu i kamate. Osim toga, nije navedeno radi li se o zateznoj, ugovornoj ili nekoj trećoj vrsti kamata. Prigovara da bi glavnica iznosila 65.230,57 kn, a posebice prigovara izračunu kamate od 12.146,49 kn, budući nije jasno sa kojim danom je kamata pribrojena glavnici. Sud je odredio ovrhu radi naplate iznosa od 77.377,06 kn, u kojem iznosu je već kamata, te je ovrhovoditelju priznao zateznu kamatu na iznos od 65.230,57 kn, iako je na taj iznos ovrhovoditeljica već sama obračunala i pribrojila kamatu od 12.146,49 kn, što znači da sud prvog stupnja neosnovano priznaje ovrhovoditeljici kamatu na kamatu, a što je zakonom zabranjeno. Rješenje o ovrsi nije obrazloženo. Ovršenik je poljodjelac i nositelj OPG-a, te živi od prodaje mlijeka i sira koji proizvodi njegov OPG i ima 8 krava. Ovrhovoditeljica svoju tražbinu naplaćuje i na novčanim sredstvima te na pokretninama ovršenika i dovoljno se namiruje. Stoga je posve neopravdano provoditi ovrhu jer se time bitno narušava pravična ravnoteža između interesa stranaka, a predmet ovrhe su nekretnine od kojih ovršenik živi i koristi za poljodjelsku proizvodnju. Provođenjem ovrhe uništava se gola egzistencija ovršenika i njegove obitelji, a nekretnine na kojima je određena ovrha služe im za ispašu krava i košnju trave. R. H. nije dokazala opravdan interes da plijeni i prodaje jedine nekretnine ovršenika. Ovrha je inicirana na osnovi zastarjele tražbine, pa je i to razlog neosnovanosti pobijanog rješenja. Imajući u vidu da se radi o poljoprivrednim nekretninama od kojih ovršenik i njegova obitelj živi te da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu, jer ne bi imao poljoprivrednu površinu na kojoj bi mogao vršiti ispašu krava, ispunjeni su svi uvjeti za odgodu ovrhe, te predlaže odgodu ovrhe do odluke o žalbi protiv rješenja o ovrsi.

4.              Na žalbu nije odgovoreno.

5.              Žalba nije osnovana.

6.              Predmetna ovrha određena je na temelju vjerodostojne isprave.

7.              Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi ovaj sud nije našao da su ostvareni žalbeni razlozi iz čl. 50. st. 1. toč. 1., 3. i 5. te okolnosti iz čl. 50. st. 1. toč. 6. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17. – u daljnjem tekstu: OZ), niti su počinjene bitne povrede procesnog zakona iz čl. 354. st. 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. u svezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. - u daljnjem tekstu: ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22.), a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 50. st. 5. OZ u svezi s čl. 365. st. 2. ZPP i čl. 381. ZPP.

8.              Iz spisa predmeta slijedi da je predmetna ovrha određena na temelju ovršne odluke, donesene u upravnom postupku - ovršnog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Ispostava Zagreb-Trešnjevka, Klasa: …, Urbroj: … od 24. ožujka 2015., kao ovršne isprave iz čl. 23. toč. 4. OZ, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 10.269,70 EUR (77.377,06 kn) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na glavnicu u iznosu od 8.657,58 EUR (65.230,57 kn) od 26. studenog 2015. pa do isplate i radi naplate troškova ovog ovršnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, i to na nekretninama ovršenika upisanim u zk.ul.  …, …, … i … k.o. B. G.

9.              Dakle, predmetna ovrha pokrenuta je temeljem odredbe čl. 80. OZ, prema kojoj se ovrha na nekretnini provodi zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

10.              Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu je 24. rujna 2021. donio rješenje o ovrsi pod poslovnim brojem Ovr-341/2021-2, koje je ukinuto od strane ovog drugostupanjskog suda rješenjem poslovni broj Gž-29/2022-2 od 28. siječnja 2022., zbog počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u svezi čl. 381. istog Zakona, obzirom da u pobijanom rješenju o ovrsi nije bila naznačena ovršna isprava na temelju koje se ovrha određuje, niti tražbina koja se ostvaruje, uslijed čega je pobijano rješenje o ovrsi imalo nedostataka zbog kojih se nije moglo ispitati. Sukladno uputama iz ukidnog drugostupanjskog rješenja u ponovljenom je postupku sud prvog stupnja trebao otkloniti bitnu povredu odredaba postupka na koju mu je ukazano tim drugostupanjskim rješenjem te potom ponovno odlučiti o prijedlogu za ovrhu ovrhovoditeljice.  

11.              Ovršenik prigovara da je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer je pobijana odluka nerazumljiva i nije obrazložena, te je nejasno temeljem koje ovršne isprave se ovrha provodi i koji se iznos ovrhom naplaćuje. Prvenstveno treba ukazati kako u smislu odredbe čl. 41. st. 3. OZ rješenje o ovrsi (na temelju ovršne isprave) ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu. Nadalje, pobijanim je rješenjem o ovrsi naznačena ovršna isprava na temelju koje se ovrha određuje – ovršno rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Ispostava Zagreb-Trešnjevka, Klasa: …, Urbroj: … od 24. ožujka 2015, a određena je i tražbina koja se ostvaruje – iznos od 10.269,70 EUR (77.377,06 kn), od čega glavnica iznosi 8.657,58 EURA (65.230,57 kn), dok iznos od 1.607,22 EUR (12.146,49 kn) otpada na kamatu. Stoga, suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje o ovrsi nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, valjano je obrazloženo, a razlozi o odlučnim činjenicama su jasni i neproturječni, pa nije ostvarena ni bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ.

12.              Ovršenik u žalbi prigovara izračunu kamate u iznosu od 1.607,22 EUR (12.146,49 kn), navodeći kako nije jasno s kojim je danom kamata pribrojena glavnici, te kako je sud odredio ovrhu radi naplate iznosa od 10.269,70 EUR (77.377,06 kn), u kojem iznosu je već kamata i ovrhovoditeljici priznao i zateznu kamatu na iznos od 65.230,57 kn, iako je na taj iznos ovrhovoditeljica već obračunala i pribrojila kamatu u iznosu od 12.146,49 kn, iz čega slijedi kako je prvostupanjski sud ovrhovoditeljici priznao kamatu na kamatu. Međutim, iz ovršne isprave, rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Ispostava Zagreb-Trešnjevka, Klasa: …, Urbroj: … od 24. ožujka 2015. slijedi da se dugovanje ovršenika odnosi na dug po osnovi poreznih obveza u iznosu od ukupno 77.377,06 kn, od čega glavnice 65.230,57 kn te kamata 12.146,49 kn. Nadalje, iz predmetnog rješenja slijedi na koji je način ovrhovoditeljica izračunala porezni dug ovršenika, po osnovi glavnice i po osnovi kamate, te da su kamate obračunate na temelju čl. 116. tada važećeg Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" broj 147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13., 26/15., 44/16. i 115/16.) i čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.). Ovršenik uopće ne osporava da utuženu tražbinu nije ispunio, a protivljenje ovršenika ukupnoj visini tražbine paušalnim tvrdnjama o tome da obračun duga tj. kamate nije točan, nije osnovano. Takvi žalbeni navodi mogli bi biti relevantni samo u slučaju kada bi ovršenik ovrhovoditeljici predočio određeni izračun stanja duga, s time da je jasno kako će konačna visina duga biti predmetom obračuna u kasnijoj fazi predmetne ovrhe.

13.              Temeljni prigovor žalitelja kojim osporava pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja sastoji se u tvrdnji da je poljodjelac i nositelj OPG-a, te živi od prodaje mliječnih proizvoda koje proizvodi njegov OPG, a da su predmet ovrhe nekretnine od kojih ovršenik i njegova obitelj živi i koje koristi za poljodjelsku proizvodnju, pa da se slijedom toga bitno narušava pravična ravnoteža između interesa stranaka.

13.1.              Prema odredbi čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ, protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena.

13.2.              Mogućnost ograničenja ovrhe na ovršenikovim nekretninama predviđena je u odredbi čl. 91. st. 1. OZ, kojom je propisano da ne mogu biti predmetom ovrhe poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove uže obitelji te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

13.3.              Dakle, da bi neka nekretnina bila (relativno) izuzeta od ovrhe, ovršenik mora dokazati da ima status poljodjelca, da nekretnina na kojoj je određena ovrha predstavlja poljoprivredno zemljište i/ili gospodarske zgrade te da je upravo ta nekretnina nužna ovršeniku za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove uže obitelji te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

13.4.              Predmetne nekretnine, prema stanju u spisu, zadovoljava uvjete iz čl. 91. OZ glede kulture zemljišta (oranice i šuma), međutim, ono što ovršenik nije dokazao, a bio je dužan, je njegova tvrdnja da on ima status poljodjelca te da mu je ta nekretnina potrebna za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova uže obitelji i drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

13.5.              Budući da se iz navoda ovršenika koje veže uz odredbu čl. 91. OZ ne može utvrditi da je predmetna nekretnina nužna za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova uže obitelji niti se može utvrditi da ima status poljodjelca, pravilna je i zakonita odluka prvostupanjskog suda kojom je odredio ovrhu na predloženoj nekretnini u vlasništvu ovršenika.

14.              Glede navoda žalbe kako ovrhovoditeljica svoju tražbinu naplaćuje i na novčanim sredstvima te na pokretninama ovršenika i da se dovoljno namiruje, treba odgovoriti kako su ti žalbeni navodi ovršenika bez utjecaja na zakonitost određene ovrhe, budući da odredbama OZ nije isključena mogućnost istovremenog vođenja postupaka ovrhe po različitim predmetima ovrhe.

15.              Na kraju, treba reći i kako je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je ovrhovoditelju odmjerio trošak sastava prijedloga za ovrhu u iznosu od 132,72 EUR (1.000,00 kn) po Tbr. 11/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15. i 126/22.).

16.              Slijedom navedenog, valjalo je žalbu ovršenika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje o ovrsi odnosno odlučiti kao pod toč. I izreke ove drugostupanjske odluke.

17.              Međutim, što se tiče istaknutog žalbenog prigovora ovršenika da je predmetna ovrha inicirana na osnovi zastarjele tražbine, valja reći da njime ovršenik sadržajno ističe žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ, o kojem žalbenom razlogu u smislu odredbe čl. 52. istog Zakona odlučuje prvostupanjski sud, pa je u tom dijelu trebalo predmet vratiti sudu prvog stupnja da postupi u smislu te odredbe, odnosno odlučiti kao pod toč. II izreke ove drugostupanjske odluke.

18.              U odnosu na prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe do odluke o žalbi protiv rješenja o ovrsi, kojeg je istaknuo u žalbi koja je predmet ovog žalbenog postupka, za istaći je da o takvom prijedlogu odlučuje prvostupanjski sud.

Zadar, 22. veljače 2023.