1

Poslovni broj: Gž-388/2022-2

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Đorđa Benussi kao predsjednika vijeća, Josite Begović kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Kate Brajković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A K, OIB …iz Z,  zastupanog po punomoćnici B M, odvjetnici u Z, protiv tuženika C o Z,  OIB: …, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 2504/2020-17 od 1. veljače 2022., u sjednici održanoj 22. veljače 2023.

 

p r e s u d i o  j e

 

I. Žalbe se odbijaju kao neosnovane i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2504/2020-17 od 1. veljače 2022., u pobijanom dijelu - dijelu točke I. u kojem je dosuđeno 1.177,91 eura/8.875,00 kuna[1] sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 25. rujna 2020. do isplate i u odluci o troškovima, te točki II. izreke,  se potvrđuje.

 

II. Odbijaju se zahtjevi parničnih stranaka da im se naknade troškovi žalbenog postupka.

 

Obrazloženje

 

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

"I./ Nalaže se tuženiku C o Z, OIB: …, s naslova naknade neimovinske i imovinske štete isplatiti tužiteljici A K, OIB…iz Z, sa naslova naknade neimovinske i imovinske štete daljnji iznos od 17.090,00 kn zajedno sa zateznom kamatom na podine iznose i to:

- na iznos od 15.590,00 kn počev od 25. rujna 2020. do isplate,

- na iznos od 1.000,00 kn počev od 13. ožujka 2020. do isplate, te

- na iznos od 500,00 kn počev od 29. srpnja 2020. do isplate,

kao i trošak parničnog postupka u iznosu od 7.581,85 kn sa zateznom kamatom od 01. veljače 2022. do isplate, a sve to po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

 

II./ Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu neimovinske i imovinske štete od 11.960,00 kn zajedno sa zateznom kamatom od 25. rujna 2020. do isplate do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, u roku od 15 dana."

 

2. Ovu presudu pravovremenim i dopuštenim žalbama pobijaju i tužiteljica i tuženik, tužiteljica u dijelu u kojem nije uspjela u sporu (u točki II. izreke i dijelu točke I. u kojem je odlučeno o troškovima postupka), a tuženik u dijelu točke I., ali samo za iznos od 8.875,00 kuna, s osnove neimovinske štete te naknade za tuđu njegu i pomoć (ukupno dosuđeno 15.590,00 kuna), te u pogledu odluke o troškovima, oba žalitelja zbog povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle radi žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - u daljnjem tekstu: ZPP). Oba žalitelja predlažu u pobijanom dijelu presudu preinačiti, podredno ukinuti i vratiti na ponovno suđenje. Potražuju i troškove žalbenog postupka.

 

3. Na žalbe nije odgovoreno.

 

4. Žalbe nisu osnovane.

 

5. Predmet spora zahtjev je za naknadom imovinske i neimovinske štete nastale tužiteljici kao posljedica ozljeđivanja u prometnoj nesreći koju je skrivio osiguranik tuženika.

 

6. U postupku nije bila sporna odgovornost tuženikova osiguranika za prometnu nesreću već je bilo sporno je li tuženik, isplatom svote od 17.500,00 kuna, namirio svu štetu koju je tužiteljica pretrpjela.

 

7. Prvostupanjski je sud utvrdio:

- da je tužiteljica, kao pješak, u predmetnoj prometnoj nesreći zadobila manju razderotinu, ranu lijeve uške i istegnuće mišića uz vratnu i slabinsku kralježnicu, 

- da je trpjela bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 8 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno,

- da je pretrpjela primarni kratkotrajni strah jakog intenziteta, a sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 5 tjedana kumulativno,

- da je kod tužiteljice došlo do naruženja manjeg stupnja uslijed zadebljanog ožiljka na gornjem dijelu desne uške,

- da je došlo do smanjenja opće životne aktivnosti od 5%,

- da je tužiteljici bila potrebna tuđa njega i pomoć od ukupno 42 sata,

- da joj je uništena odjeća koju je u trenutku nesreće imala na sebi (po iskazu tužiteljice jakna vrijednosti 300,00 kuna, tajice vrijednosti 100,00 kuna tenisice vrijednosti 400,00 kuna, te šal vrijednosti 50,00 kuna, što po izračunu ovog drugostupanjskog suda iznosi ukupno 850,00 kuna),

- da je imala trošak liječničkog pregleda u privatnoj praksi od 500,00 kuna,

pa je pobijanom presudom prihvatio tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, te naknade štete zbog tuđe njege i pomoći u ukupnom iznosu od 15.590,00 kuna, a odbio za iznos od 11.960,00 kuna,  te zahtjeve za naknadom štete zbog uništene odjeće i obuće u zatraženoj svoti od 1.000,00 kuna, te na ime troška specijalističkog pregleda u privatnoj praksi u svoti od 500,00 kuna.

 

8. Ispitujući pobijanu presudu, u okviru onog što je ožalbeno, a na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda parničnog postupka na koju tako pazi po službenoj dužnosti.

 

8.1 Nije počinjena niti bitna povreda odredbe članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. ZPP-a  na koju izrijekom ukazuje tuženik a vezujući to za tvrdnju da je odluka o naknadi neimovinske štete i naknade tuđe njege i pomoći previsoko dosuđena s obzirom na kvalifikatorne okolnosti, čime u suštini ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnog prava, a ne bitnu povredu parničnog postupka na koju se poziva.

 

9. Protivno žalbenim navodima obiju parničnih stranaka kako dosuđena naknada nije pravična naknada s obzirom na kvalifikatorne okolnosti pretrpljene neimovinske štete, pri čemu tuženik tvrdi da je previsoko dosuđena s obzirom na utvrđene fizičke boli i postotak smanjenja životne aktivnosti, a tužiteljica da je dosuđeno premalo s obzirom na pretrpljeni strah, smanjenje životne aktivnosti i naruženje, te da je vrijednost sata tuđe njege i pomoći valjalo vrednovati po 25,00 kuna a ne 20,00 kako je to učinio prvostupanjski sud, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je pobijanom presudom tužiteljici dosuđena naknada koja zajedno s onim što joj je tuženik već isplatio, predstavlja upravo onu štetu koju je u ukupnosti pretrpjela, kako s osnove pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, tako i s osnove naknade za imovinsku štetu.

 

9.1. Slijedom navedenog nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava. 

 

10. U odnosu na odluku o troškovima postupka valja reći da ju je tuženik pobijao samo u okviru tvrdnje da je pogrešno odlučeno o glavnoj stvari, pa bi, da jest, to bilo od utjecaja na postotak uspjeha u parnici, a kako nije (pogrešno odlučeno o glavnoj stvari) to je, s obzirom na žalbene navode tuženika, uspjeh stranaka prvostupanjski sud dobro izračunao.

 

10.1. Tužiteljica odluku o troškovima osporava ne samo kao posljedicu pogrešne odluke o glavnoj stvari, već i neovisno od toga, tvrdeći da prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja troškova nije pravilno izračunao postotak uspjeha jer nije računao uspjeh s obzirom na osnov, već samo s obzirom na visinu tužbenog zahtjeva. Takva tvrdnja nije točna, jer je do tužiteljičina uspjeha od 58,83% prvostupanjski sud došao odbijanjem od uspjeha tužiteljice od 79,42% (što čini prosjek od uspjeha po osnovi od 100% te po visini od 58,83%) uspjeh tuženika od 20,59% (to je ono u čemu tužiteljica nije uspjela), a tako dobiveni postotak samo koincidira s postotkom uspjeha tužiteljice po visini tužbenog zahtjeva.

 

11. Slijedom navedenog obje se žalbe ukazuju neosnovanima radi čega je odlučeno kao u točki I. izreke na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.

 

12. Kako stranke nisu sa žalbama uspjele to je o njihovim zahtjevima za naknadom troškova žalbe odlučeno kao pod točkom II. izreke na temelju odredbe članka 166. stavak 1. u vezi članka 154. stavak 1. i 155. ZPP-a.

 

Dubrovnik, 22. veljače 2023.

 

Predsjednik vijeća:

 

            Đorđo Benussi