1

                                                                 Poslovni broj: Gž Ovr-58/2022-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji Verici Perić Aračić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja I. H. iz P., OIB … , zastupanog po punomoćnici J. T., odvjetnici iz Z., protiv ovršenice V. H., iz P., OIB … , zastupane po punomoćnici L. S., odvjetnici iz P., radi naplate, odlučujući o žalbi ovršenice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo, poslovni broj: Ovr-386/2021-4 od 31. kolovoza 2021., 22. veljače 2023.,

r i j e š i o j e

Žalba se odbija kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo, poslovni broj: Ovr-386/2021-4 od 31. kolovoza 2021.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo, poslovni broj: Ovr-386/2021-4 od 31. kolovoza 2021., odlučeno je:

" I Odbija se prijedlog ovršenice V. H. za odgodu ovrhe na način da se Financijskoj agenciji naloži da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

II Odbija se prijedlog ovršenice V. H. da se pljenidba i prijenos proglase nedopuštenim".

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila ovršenica i to zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači, prihvati prijedlog ovršenice, te donese rješenje kojim će se uz odluku o odgodi ovrhe ukinuti sve provedene radnje i tome obavijestiti Financijsku agenciju podredno ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Na žalbu je odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovršenica u prijedlogu navodi da je temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču – Parenzo, poslovni broj: P Ob-208/2019 od 26. ožujka 2020., koja je djelomično preinačena presudom  Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Gž Ob-383/2020 od 4. svibnja 2021., ovrhovoditelj podnio zahtjev za izravnu naplatu troškova parničnog postupka u iznosu od 50.559,75 kn. Ističe kako je sukladno presudi poslovni broj: P Ob 208/2019 od 26. ožujka 2020. ovrhovoditelj dužan isplatiti ovršenici iznos od 34.345,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, te je iznos potraživanja ovršenice viši od iznosa ovrhovoditeljevog potraživanja, pa ovršenica ističe  prigovor prijeboja, te predlaže da se naloži Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno da se pljenidba i prijenos proglase nedopuštenima.

6. Prvostupanjski je sud pozivajući se na odredbu iz članka 65. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – u daljnjem tekstu: OZ) na koji upućuje članak 210. OZ odbio prijedlog ovršenice za donošenje rješenja kojim će se naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama zaplijenjenih sredstava, jer nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom članka 65. OZ za odgodu ovrhe.

7. Prvostupanjski je sud odbio prijedlog, jer ovršenica nije dokazala ispunjenje kumulativnih pretpostavki propisanih odredbom članka 65. OZ odnosno nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili učinila vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, pa je stoga pravilno odbio prijedlog za odgodu ovrhe.

8. Kako je ovršenica u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenom izjavila prigovor prijeboja, prvostupanjski je sud odlučujući o istom naveo da se na prijedlog za proglašenje pljenidbi i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način primijenio odredbe OZ u žalbi protiv rješenja o ovrsi, te da se ovdje ne radi  o žalbenom razlogu iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ. Prema shvaćanju prvostupanjskog suda ovršenica je u prijedlogu sadržaja istakla procesno pravni prigovor radi prebijanja odnosno prema ovrhovoditelju je istakla postojanje svoje kompenzabilne, ali još nekompenzirane tražbine, koji prigovor u ovršnom postupku nije dopušten, za razliku od građansko pravnog prigovora koji je dopušten.

9. Suprotno žalbenim navodima pravilan je stav prvostupanjskog suda da je ovršenica u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim istaknula procesno pravni, a ne građansko pravni prigovor prijeboja. Pretpostavke građansko pravnog prijeboja propisane su člankom 195. i člankom 196. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15,  29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 – u daljnjem tekstu: ZOO).

10. U konkretnom slučaju imajući u vidu sadržaj prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovršenica je i prema ocjeni ovog suda izjavu o prijeboju po prvi put dala u tom prijedlogu, dakle nakon pokretanje postupka izravne naplate, odnosno ovršnog postupka. Ovršenica niti ne tvrdi da bi izjavu o prijeboju dala ovrhovoditelju ikada prije pokretanja ovršnog postupka. Kako je procesno  pravni prigovor prijeboja ograničen na parnični postupak i ne može se sa uspjehom isticati tek u ovršnom postupku, to neovisno o tome što ovršenica ima tražbinu prema ovrhovoditelju iz iste ovršne isprave na temelju kojeg je podnesen zahtjev za izravnu naplatu i što je u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenom istaknula procesno pravni prigovor prijeboja, suprotno žalbenim navodima ne radi se o žalbenom razlogu iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ kako to tvrdi ovršenica.

11. Navodi žaliteljice prema kojima se prijeboj međusobnih tražbina bio moguć tek nakon okončanja postupka iz kojeg potiču ovršna isprava, pa da se radi o činjenici koja je nastala u vrijeme kada je ovršenica više nije mogla isticati u tom postupku, pa dakle i o žalbenom razlogu iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ nisu od odlučnog značaja, jer iako su takvi navodi točni, to nije od utjecaja na nemogućnosti isticanja procesno pravnog prigovora prijeboja u ovršnom postupku, tim više što je ovršenica imala mogućnost davanja izjave o prijeboju nakon donošenja ovršne isprave, a prije pokretanje ovršnog postupka odnosno mogućnost građansko pravnog prijeboja.

12. Ispitujući pobijano rješenje u smislu žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na povrede odredbi iz članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi odredbom iz članka 381. ZPP ovaj sud utvrđuje da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od bitnih postupovnih povreda odredaba tog zakona.

13. Na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog ovršenice.

14. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci, a temeljem odredbe iz članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ.

                                                        Dubrovnik, 22. veljače 2023.

Sutkinja

                 Verica Perić Aračić