Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679
- 1 - Revd 689/2023-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. A.-J., OIB …, iz Z., kojeg zastupaju punomoćnici - odvjetnici Odvjetničkog društva K. i P. d.o.o. sa sjedištem u Z., protiv tuženika S. Š. pok. M., OIB …, iz Z., kojeg zastupa punomoćnik I. R., odvjetnik u Z., odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-375/2022-3 od 7. rujna 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1349/2016 od 2. svibnja 2017. ispravljena rješenjem istog suda broj P-1349/16 od 9. svibnja 2017., u sjednici održanoj 21. veljače 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-375/2022-3 od 7. rujna 2022. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1349/16 od 2. svibnja 2017. (pogrešno naveden datum 28. travnja 2017.) ispravljena rješenjem istog suda broj P-1349/16 od 9. svibnja 2017., i to tako da je odbijen tužbeni zahtjev kojim je traženo naložiti tuženiku predati u posjed tužitelju dio čest. zem. 1717/81 k.o. C. površine 31 m² označen slovima A-B-C-D-A skice vještaka geometra Tomislava Ćurka od 5. srpnja 2002. i ukloniti izgrađeni ogradni zid koji je položen i označen slovima A-B-C-D iste skice. Ujedno je obvezan tužitelj isplatiti tuženiku parnični trošak u iznosu 1.493,23 € (11.250,00 kuna).
2. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja tužitelj ocjenjuje da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, a pitanja glase:
- smije li sud u publicijanskoj tužbi dopustiti izvođenje dokaza u kontekstu peremptornih negirajućih prigovora ako je tuženik priznao tužiteljevo vlasništvo na stvari čiji se povrat traži;
- smije li sud tijekom postupka izvoditi dokaze radi utvrđenja okolnosti i činjenica koje su nesporne, odnosno koje su stranke priznale;
- je li sud dužan u odluci posebno obrazložiti i ocijeniti reperkusije takve dispozicije parnične stranke koja prvo nešto prizna, a zatim porekne priznanje određene činjenice bitne za meritum spora?
3. Predlagatelj ističe da je pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda nepodudarno s pravnim shvaćanjima revizijskog suda izraženim u odlukama broj Revt-244/2009-2 od 18. listopada 2011., Rev-x 834/2012-2 od 10. siječnja 2017. i Rev 2225/1997-2 od 14. siječnja 1998.
4. Tuženik je odgovorio na prijedlog tužitelja te je predložio odbaciti ga.
5. Postupajući u skladu s odredbama članka 387. stavka 1. u vezi s člankom 385.a stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6. Prema odredbi članka 385.a stavka 1. ZPP, Vrhovni će sud reviziju dopustiti samo onda ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Važno je pitanje pravni standard kojemu se značenje oblikuje u praksi Vrhovnog suda, a o takvom se pitanju može govoriti ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena, ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.
7. Naprijed navedenu ocjenu o tome da predmetna pravna pitanja nisu važna pitanja u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP, revizijski sud daje zbog toga što postavljena pitanja polaze od netočne činjenične tvrdnje da je tuženik priznao određene činjenice, a da je sud, usprkos tom priznanju, dalje utvrđivao priznate činjenice i na temelju drugačijih utvrđenja odlučio o zahtjevu tužitelja tako što ga je odbio. Naime, tuženik je u postupku doista priznao da je podigao sporni zid prije trinaest godina te je istakao da ga je spreman porušiti i predati taj dio nekretnine tužitelju u posjed ako se pokaže da je time ušao u tužiteljevu nekretninu oznake čest. zem. 1717/81 k.o. C. Drugostupanjski je sud na temelju u postupku utvrđenih činjenica ocijenio da opisanim postupanjem tuženik nije zašao u nekretninu tužitelja, pa je zato odbio tužbeni zahtjev. U takvim okolnostima prijedlog za dopuštenje revizije polazi od pogrešne činjenične tvrdnje da je tuženik priznao tužiteljevo pravo vlasništva na stvari čiji se povrat traži jer tuženik tu činjenicu nije priznao.
8. Kada se pravna pitanja zbog kojih se podnosi prijedlog za dopuštenje revizije temelje na tvrdnjama koje nemaju uporišta u činjenicama na temelju kojih je donesena presuda na koju se prijedlog odnosi, tada odgovori na takva pitanja nisu važni za odluku u sporu, pa ni postavljena pitanja ne mogu dobiti obilježje važnosti, odnosno ne mogu se ocijeniti važnima u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP.
9. U takvim okolnostima, dakle kada predlagatelj podnese prijedlog za dopuštenje revizije zbog pitanja koja nisu važna u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP, prijedlog valja odbiti na temelju odredbe članka 389. stavka 1. i članka 389.b stavka 1. ZPP slijedom čega je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 21. veljače 2023.
|
|
Predsjednica vijeća: Viktorija Lovrić, v.r. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.