- 1 -              Revd 670/2023-2

Broj: Revd 670/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača M. O., OIB …, iz V. L., odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije vjerovnice Republike Hrvatske, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu, protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1687/2022-2 od 10. studenoga 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Sp-126/2022-9 od 5. srpnja 2022., u sjednici održanoj 21. veljače 2023.,

r i j e š i o   j e:

              Prijedlog za dopuštenje revizije vjerovnice Republike Hrvatske se odbacuje.

Obrazloženje

1. Vjerovnica Republika Hrvatska je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku broj Gž-1687/2022-2 od 10. studenoga 2022. kojim su odbijene žalba i dopuna žalbe vjerovnice i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Varaždinu broj Sp-126/2022-9 od 5. srpnja 2022. kojim je otvoren i zatvoren jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača M. O. i kojim je spomenuti potrošač oslobođen od preostalih obveza u odnosu vjerovnike iz članka 79.a stavaka 2. i 3. Zakona o stečaju potrošača precizno navedenih u točki III. izreke. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja vjerovnica ocjenjuje da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, a pitanja glase:

- može li se u smislu odredbe članka 79.a Zakona o stečaju potrošača ("Narodne novine" broj 100/15 i 67/18 - dalje: ZSP) provesti jedinstveni postupak stečaja nad imovinom potrošača ako na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača nije utvrđeno ima li potrošač jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje radi prisilnog ostvarenja tražbine u iznosu od 20.000,00 kuna,

- može li se smatrati u smislu odredbe članka 79.m ZSP da je potrošač ostvario značajan dohodak od imovine koji premašuje iznos prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj i kojem se taj dohodak isplaćuje na ruke, dok su istovremeno računi potrošača blokirani, nepošteni potrošač koji na opisani način izbjegava podmiriti dospjele obveze prema vjerovnicima,

- može li se smatrati u smislu odredbe članka 79.f stavaka 1. i 2. ZSP prema kojoj je sud dužan utvrditi vrijednost potrošačeve imovine kao i raspolaganja potrošačevom imovinom, da vjerovnik potrošača nije u zakonskom roku po pozivu suda dostavio popis imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa - podatke o dohotku potrošača, ako u takve podatke sud ima uvid i dužan ih je pribaviti po službenoj dužnosti prije donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje postupka jednostavnog stečaja nad imovinom potrošača,

- ima li prvostupanjski sud u smislu odredbe članka 79.f stavka 2. ZSP obvezu pribave dodatnih podataka o načinu isplate dohotka potrošača radi utvrđenja njegove poštenosti u ispunjavanju svojih obveza prema vjerovnicima, ako je iz dostupnih podataka razvidno da je potrošač ostvario dohodak od imovine i imovinskih prava, a nije poznata činjenica je li taj dohodak isplaćen na blokirane račune potrošača, pri čemu tako ostvareni i isplaćeni dohodak znatno premašuje vrijednost obveza zbog kojih je potrošač u blokadi?

2. Predlagateljica kao vjerovnica ističe da o postavljenim pravnim pitanjima nema prakse Vrhovnog suda, pa smatra da to ostavlja prostor za nejedinstvenost prakse drugostupanjskih sudova, ali ne navodi niti prijedlogu prilaže da bi praksa drugostupanjskih sudova u vezi s postavljenim pitanjima stvarno bila nejedinstvena.

3. Potrošač nije odgovorio na prijedlog vjerovnice.

4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u mjeri koja bi opravdavala intervenciju najvišeg suda u smislu odredbe članka3 85.a stavka 1. ZPP. Naime, u skladu sa spomenutom zakonskom odredbom, Vrhovni će sud reviziju dopustiti samo onda ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

5. Važno je pitanje pravni standard kojemu se značenje oblikuje u praksi Vrhovnog suda, a o takvom se pitanju može govoriti ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena, ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.

6. Predlagateljica smatra da su postavljena pitanja važna zato što o njima nema prakse revizijskog suda, pri čemu ne ukazuje da bi praksa viših sudova bila nejedinstvena. Sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, s druge strane, ukazuje da predlagateljica razlog važnosti kojeg povezuje s nepostojanjem prakse revizijskog suda u osnovi nalazi u nezakonitosti pobijanog rješenja u primjeni odredbi članka 79., 79.f stavaka 1. i 2. i članka 79.m ZSP.

7. Zakonitost ili nezakonitost revizijom pobijane odluke kao razlog važnosti pitanja u pravilu nije odlučna za ocjenu sadržava li prijedlog za dopuštenje revizije neko važno pitanje zbog kojega bi ga trebalo dopustiti zato što revizija po novom konceptu koji je prihvaćen u domaćem parničnom postupku, u smislu odredbe članka 385.a ZPP, ne služi kontroli zakonitosti, kao što je ranije služila redovna revizija kojoj je to bila primarna svrha. Prema novom konceptu revizije, revizija ima primarno javnu funkciju osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a to praktično znači da Vrhovni sud u povodu revizije donosi važne odluke s precedentnim učinkom, koje u činjenično i pravno podudarnim predmetima nižim sudovima služe kao vodilja.

8. Predlagateljica u reviziji ne navodi ni jedan indikator važnosti postavljenih pitanja poput, primjerice neujednačenosti sudske prakse drugostupanjskih sudova ili nepodudarnosti prakse nižestupanjskih sudova s praksom Vrhovnog suda, Suda Europske unije ili Europskog suda za ljudska prava, a ne navodi ni druge indikatore važnosti, dok revizijski sud ocjenjuje da izolirana okolnost da o nekom pravnom pitanju nema prakse revizijskog suda, nije dostatan razlog za dopuštenje revizije, posebno u situaciji kada je ta okolnost vezana uz tvrdnje o nezakonitosti presude.

9. U opisanim prilikama, prema ocjeni revizijskog suda, razlog važnosti postavljenih pitanja nije u dostatnoj mjeri jasno naznačen, pa je prijedlog za dopuštenje revizije valjalo odbaciti kao nedopušten na temelju odredbe članka 389.a stavka 3. ZPP radi čega je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 21. veljače 2023.